IZBJEGLICE: Europski sud odbacio tužbe Slovačke i Mađarske

Glavni sud Europske unije odbacio je tužbe Slovačke i Mađarske protiv sustava migrantskih kvota. Sud je ustvrdio kako Bruxelles ima pravo odrediti zemljama članicama da preuzmu određeni broj tražitelja azila. “Sud je odbacio tužbe Slovačke i Mađarske protiv privremenog mehanizma za obvezno preseljavanje tražitelja azila”, stoji u odluci suda u Luxembourgu. U pojašnjenju sudske odluke […]

Glavni sud Europske unije odbacio je tužbe Slovačke i Mađarske protiv sustava migrantskih kvota. Sud je ustvrdio kako Bruxelles ima pravo odrediti zemljama članicama da preuzmu određeni broj tražitelja azila.

“Sud je odbacio tužbe Slovačke i Mađarske protiv privremenog mehanizma za obvezno preseljavanje tražitelja azila”, stoji u odluci suda u Luxembourgu. U pojašnjenju sudske odluke ističe se kako je takav mehanizam omogućio Grčkoj i Italiji da se lakše nose s velikom izbjegličkom krizom koja se dogodila 2015. godine. U danas donesena četiri izvješća o napretku Komisija poziva sve strane da nastave jednako ili bolje provoditi upravljanje tokovima nezakonite migracije, zaštitu vanjskih granica EU-a i potporu državama članicama pod najvećim pritiskom,” kaže se u obrazloženju odluke.

Većina zemalja članica u rujnu 2015. donijela je obavezujuću odluku o uvođenju kvota za razmještaj 120.000 izbjeglica iz Italije i Grčke po zemljama Unije. Program je odobren većinom glasova svih članica, a protivile su mu se pojedine zemlje poput Slovačke, Češke, Mađarske i Rumunjske.

Mađari su tvrdili kako njihova društva ne mogu apsorbirati uglavnom muslimanske izbjeglice. Slovačka, koja bi trebala preuzeti 802 migranta prema planu EU-a, odluku je pokušala sporiti argumentirajući kako nema ovlasti zadržati migrante ukoliko žele otići u Njemačku i druge bogatije zemlje članice. Ovakav program trebao je omogućiti preseljenje 160 tisuća ljudi u zemlje članice, no dosad ih je preseljeno samo 25 tisuća.

EU-ov mehanizam premještanja funkcionira i daje rezultate te je dosad premješteno 27 695 osoba. Od velike je važnosti da države članice premjeste sve prihvatljive kandidate iz Italije i Grčke što je brže moguće. Izjavom EU-a i Turske osigurava se nizak broj nezakonitih ulazaka u Grčku, a omogućeno je i preseljenje gotovo deset tisuća Sirijaca u EU. Ovoga ljeta broj nezakonitih prelazaka granice i smrtnih slučajeva u središnjem Sredozemlju znatno se smanjio, uz pomoć usmjerenog djelovanja EU-a, a posebice Italije. Uspostavljeni su alati Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, ali potrebna su dodatna nastojanja država članica da bi se u potpunosti iskoristio prošireni mandat Agencije za vraćanje.

Povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulossmatra: Kad Europa surađuje u duhu solidarnosti i odgovornosti, ostvaruje se napredak i postižu konkretni rezultati unutar i izvan EU-a. To danas jasno vidimo na primjerima smanjenih tokova nezakonite migracije i povećanog zakonitog preseljenja izbjeglica, operacionalizacije zajedničke europske granične i obalne straže na terenu te zajedničkih akcija za pomoć Italiji i duž središnje sredozemne rute. Vidimo i solidarnost unutar EU-a na djelu: program premještanja daje rezultate i gotovo su svi registrirani podnositelji zahtjeva premješteni iz Grčke i Italije. Sada treba tako nastaviti u svim navedenim područjima.

Dvije godine od pokretanja hitnog mehanizma vidljiv je pozitivan trend premještanja, što potvrđuje znatno ubrzanje procesa zabilježeno od veljače s prosječno 2300 transfera mjesečno u gotovo sve države članice. Do 4. rujna premješteno je više od 27 695 osoba (19 244 iz Grčke i 8451 iz Italije). Međutim, iz Grčke još treba premjestiti 2800 osoba, a u Italiju svakodnevno stižu novi podnositelji zahtjeva pa je potrebno djelovanje svih strana. Države članice moraju ubrzati postupak premještanja i osigurati dovoljan broj preuzetih obveza za sve kandidate.

Italija treba ubrzati identifikaciju i registraciju prihvatljivih kandidata (posebice Eritrejaca). Neke su države članice (Malta i Latvija) već ispunile kvote za Grčku, a druge su na korak od tog ispunjenja (Finska, Litva, Luksemburg,Švedska).
Malta i Finska uskoro će ispuniti i kvote za Italiju.

Komisija izražava zadovoljstvo što je i Austrija, koja se žestoko protivila toj odluci, počela premještati migrante iz Italije, a sada se pripremaju i prva premještanja iz Italije u Slovačku. Češka, Mađarska i Poljska i dalje krše svoje pravne obaveze te nisu premjestile ni jednu osobu (Mađarska i Poljska) ili nisu preuzele obaveze premještanja više od godinu dana (Češka). Stoga je Komisija 26. srpnja pokrenula sljedeću fazu postupaka zbog povrede i tim državama članicama poslano je obrazloženje o tome što moraju učiniti.
Komisija uz to, izražava zadovoljstvo presudom Suda Europske unije u kojoj je Sud potvrdio valjanost druge Odluke Vijeća o premještanju i odbio tužbe Slovačke i Mađarske.

Pravna obveza premještanja za države članice ne istječe u rujnu. Odluke Vijeća o premještanju primjenjuju se na sve prihvatljive osobe koje stignu u Grčku ili Italiju do 26. rujna 2017., što znači da će se prihvatljive podnositelje zahtjeva premještati i poslije tog datuma. Stoga je ključno da sve države članice, a posebno Poljska, Mađarska i Češka te države koje nisu popunile kvote, intenzivnije rade na premještanju svih prihvatljivih podnositelja zahtjeva.

Europski program preseljenja iz srpnja 2015. trebao bi biti uspješno dovršen, jer su države članice i države pridružene schengenskom području već preselile 17 305 od ukupno dogovorene 22 504 osobe. Na temelju Izjave EU-a i Turske dosad je ukupno 8834 Sirijaca preseljeno iz Turske u EU, uključujući 1028 novih transfera od objave prethodnog izvještaja. U okviru dvaju programa preseljenja pokrenutih na razini EU-a preseljeno je ukupno 22 518 osoba. Komisija je 4. srpnja 2017. pokrenula novi ciklus preuzimanja obveza u pogledu preseljenja za 2018. kako bi se osiguralo daljnje zajedničko djelovanje EU-a u području preseljenja do donošenja Komisijina prijedloga okvira EU-a za preseljenje. Države članice pozivaju se da do 15. rujna 2017. dostave preuzete obveze za 2018. s dodatnim naglaskom na preseljenje iz Sjeverne Afrike i Roga Afrike uz nastavak preseljenja iz Turske. Komisija je izdvojila 377,5 milijuna eura za preseljenje najmanje 37 750 osoba (10 000 eura po osobi).

Općenito, dolasci su se smanjili za 97 posto od stupanja Izjave na snagu, a znatno se smanjio i broj smrtnih slučajeva u Egejskome moru. Međutim, treba još mnogo raditi na smanjenju broja neriješenih zahtjeva za azil i povećanju nedovoljnih kapaciteta za obradu prije vraćanja i zadržavanje u Grčkoj, kako bi se poboljšalo vraćanje. Od stupanja na snagu Izjave EU-a i Turske ukupno je 1896 nezakonitih migranata vraćeno u Tursku. Ostvaren je napredak i u drugim područjima obuhvaćenima Izjavom te Komisija intenzivnije radi na osiguravanju financijske potpore. Od tri milijarde eura namjenskih sredstava za razdoblje 2016. – 2017. ugovorno je obavezano već 1,66 milijardi eura, a iznos isplaćenih sredstava porastao je na 838 milijuna eura. Broj ranjivih izbjeglica koji primaju potporu iz Mreže za hitnu socijalnu pomoć porastao je sa 600 000 na 860 000, a očekuje se da će do kraja 2017. narasti na ukupno 1,3 milijuna.

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu – potreban dodatan rad na vraćanju

Operacionalizacija Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu nastavila se proteklih mjeseci pokretanjem dviju dodatnih operacija za pomoć Španjolskoj u zapadnom Sredozemlju. Time je ukupni broj djelatnika europske granične i obalne straže koji na terenu pružaju potporu državama članicama narastao na 1700. Međutim, još postoje nedostaci u raspoređivanju resursa, a snage za brzu reakciju od travnja 2017. nisu dobile nove doprinose u opremi.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close