Izazovi i prilike u EU energetskom sektoru

Europska komisija je 30. studenoga predstavila paket mjera za održavanje konkurentnosti Europske unije uslijed promjena na svjetskim energetskim tržištima zbog prelaska na čistu energiju. Komisija želi da Europska unija (EU) bude predvodnik tog prelaska, a ne da mu se tek prilagodi. Uz istovremenu modernizaciju gospodarstva EU-a i osiguravanje radnih mjesta i rasta za sve europske […]

Europska komisija je 30. studenoga predstavila paket mjera za održavanje konkurentnosti Europske unije uslijed promjena na svjetskim energetskim tržištima zbog prelaska na čistu energiju.

Komisija želi da Europska unija (EU) bude predvodnik tog prelaska, a ne da mu se tek prilagodi. Uz istovremenu modernizaciju gospodarstva EU-a i osiguravanje radnih mjesta i rasta za sve europske građane, EU se obvezao na smanjenje emisija CO2 za najmanje 40% do 2030.

Tri su glavna cilja prijedloga: energetska učinkovitost na prvome mjestu, preuzimanje globalnog vodstva u korištenju energijom iz obnovljivih izvora i pružanje poštenih uvjeta potrošačima.

EU je trenutno najveći uvoznik energije u svijetu, uveze 53% cjelokupne energije koju potroši uz godišnji trošak od oko 400 milijardi eura. Mnoge države članice EU-a uvelike ovise o ograničenom broju dobavljača, posebno u vezi s opskrbom plinom. To ih čini osjetljivima na poremećaje u opskrbi energijom.

Osim toga, sve starija energetska infrastruktura u Europi, slabo integrirana energetska tržišta, posebno prekogranična i nekoordinirane nacionalne energetske politike često znače da potrošači i poduzeća EU-a nemaju koristi od proširenog izbora ili od nižih cijena energije.

Poboljšanje međusobne povezanosti energetskih mreža između država članica i osuvremenjivanje infrastrukture pomoglo bi u smanjenju poremećaja i energetske ovisnosti na najmanju moguću razinu. Uz to, dovršetak unutarnjeg energetskog tržišta omogućio bi jednostavniji pristup prekograničnim energetskim tržištima. To bi ujedno dovelo do pristupačnijih cijena energije i poboljšalo konkurentnost cijena energije za građane i poduzeća.

Efikasno upravljanje potrošnjom energije kao i čista energija su sektori rasta budućnosti i prilika za pametne ulagače te ih Plan ulaganje za Europu može pratiti u njihovim ambicijama.

U ponedjeljak 5. prosinca održana je konferencija „Plan ulaganje za Europu: mogućnosti za prekogranično ulaganje u energetski sektor“ koju je otvorio voditelj Predstavništva Europske komisije, Branko Baričević: ” Energetika i Energetska unija su jedan od 10 političkih prioriteta nove Komisije. Za postizanje ciljeva Energetske unije potrebna je temeljita transformacija energetskog sustava u Europi, pametna rješenja i pametne investicije koje potiču inovacije. Europski fond za strateška ulaganja, EU fondovi ili povezane kombinacije mogu uvelike poduprijeti takve pametne investicije; Plan ulaganja je do sada mobilizirao 153 mlrd eura, od čega 22% za energetiku” izjavio je.

Dok je u svom je izlaganju, povjerenik Europske komisije za međunarodnu suradnji i razvoj Neven Mimica predstavio nove odredbe Plana: “Novim odredbama produljilo bi se trajanje Europskog fonda za strateška ulaganja do 2020. te uvele tehničke promjene Europskog savjetodavnog centra za ulaganja. Očekuje se da, uz produljenje, Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) generira oko pola trilijuna eura u ulaganjima (500 milijardi eura)”, izjavio je podsjetivši kako je nedavno HBOR s EIB-om potpisao ugovor u iznosu od 50 milijuna eura kojim EIB HBOR-u pruža potporu putem garancija za financiranje projekata srednje kapitaliziranih društava i drugih prioriteta u Hrvatskoj, u okviru Plana te je napomenuo kako se tim otvara i mogućnost energetskom sektoru za nova ulaganja, uključujući i prekogranična.

„Hrvatska u potpunosti podržava Plan ulaganja za Europu kao jedan od elemenata kojima se nastoji poboljšati ekonomska situacija u Europskoj uniji. Obzirom na ključna područja ulaganja koje pokriva Europski fond za strateška ulaganja, energetika može imati značajnu ulogu u korištenju ovog tipa financiranja i u Republici Hrvatskoj. Dodana vrijednost svakako je i predloženo olakšano kombiniranje sa drugim izvorima financiranja EU gdje upravo u energetici vidimo posebnu priliku, pogotovo kada je riječ o projektima od regionalnog značaja kakav je primjerice razvoj LNG terminala na otoku Krku“ – rekao je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ante Čikotić.

Na panel diskusiji pod nazivom “Ulaganje u energetiku s potporom Europskog fonda za strateška ulaganja” predstavnik Europske komisije, Glavne uprave za energetiku Jacek Truszczynski, izjavio je kako “Strategijom energetske unije, koja je na snagu stupila prošle godine, Komisija je obećala sigurnu, održivu i konkurentnu ponudu energije za sve Europljane. Ove godine, Komisija je u veljači, srpnju i studenom predstavila sveobuhvatni paketi mjera kojim se EU priprema za globalnu energetsku tranziciju. Smanjivanjem potražnje za energijom, omogućavanjem potrošačima aktivniju ulogu kao i boljim upravljanjem opskrbom iz vanjskih izvora osnažujemo stabilnost europskog energetskog tržišta”. Energetska sigurnost jedna je od okosnica strategije energetske unije i ključni prioritet Junckerove Komisije, dodao je.

“Primjereno povezana europska energetska mreža mogla bi potrošačima uštedjeti do 40 milijardi eura godišnji” napomenuo je Truszczynski. Glavni izvor financiranja energetske infrastrukture čine tržište i tarife koje plaćaju korisnici mreža. Samo će nekoliko infrastrukturnih projekata u Europi za realizaciju trebati bespovratna sredstva iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). To su projekti koji nisu komercijalno isplativi, ali su nužni zbog svojih vanjskih učinaka: sigurnosti opskrbe, solidarnosti ili tehnoloških inovacija.

Mnogim drugim projektima koristile bi druge metode financiranja koje su poticajnije od bespovratnih sredstava odnosno izravnih financijskih potpora. To je slučaj s Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSI) koji je sve važniji instrument za dopunu CEF-a čime bi se financirali projekti energetske infrastrukture u Europi. Pomoći će se projektima koji ne mogu dobiti sredstva iz drugih izvora pod razumnim uvjetima, uz prihvaćanje višeg profila rizičnosti.

Na drugoj panel diskusiji pod nazivom “Prekogranični projekti u energetici: Slovenija-Hrvatska” okupljeni su imali priliku saznati iskustva iz postojećih dobrih primjera.

Konferenciju su u Zagrebu organizirali Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Sloveniji. Uz Europskog povjerenika za međunarodnu suradnju i razvoj Nevena Mimicu, sudjelovali su i v.d. generalnog direktora Uprave za energetiku, Ministarstva infrastrukture, Republike Slovenije Jože Dimnik, državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske Ante Čikotić i predstavnici Europske komisije, Europske investicijske banka, Europske banke za obnovu i razvoj, Slovenske banke za razvoj i Hrvatske banka za obnovu i razvoj.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close