IVANA MALETIĆ, ZASTUPNICA U EUROPSKOM PARLAMENTU: “Sredstva iz eu fondova dobivaju krajnji korisnici, to nije novac za vladu i ne smije se dopustiti njihovo smanjenje”

Posljednjih mjeseci aktivnosti Europskog parlamenta u ovom mandatu, usmjerene su na usvajanje stajališta o novom višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027.  To su i posljednji mjeseci rada jedne od najaktivnijih hrvatskih zastupnica Ivane Maletić, koja je u svojih je 14 godina rada u Ministarstvu financija sudjelovanju u pregovorima o pristupanju Hrvatske EU, polovinom srpnja počinje […]

Posljednjih mjeseci aktivnosti Europskog parlamenta u ovom mandatu, usmjerene su na usvajanje stajališta o novom višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027.  To su i posljednji mjeseci rada jedne od najaktivnijih hrvatskih zastupnica Ivane Maletić, koja je u svojih je 14 godina rada u Ministarstvu financija sudjelovanju u pregovorima o pristupanju Hrvatske EU, polovinom srpnja počinje šestogodišnji mandat na Europskom revizijskom sudu (ERS) u Luksemburgu.

Izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva iz Unije gubi se oko 12 milijardi eura godišnje, no još nije poznato kada i kako doći do brexita, koji je sad nakon svega što se dogodilo u Velikoj Britaniji u tom postupku, postao prvenstveno pitanje sredstava koja će biti uplaćena u njihovu odlasku. Europski parlament se u raspravi o prioritetima financiranja usprotivio smanjenju sredstava za kohezijsku politiku Unije, a i Hrvatska se protivi tomu i treba se boriti u vrijeme svog predsjedanja Vijećem EU u prvoj polovini 2020. godine, ističe eurozastupnica Ivana Maletić.

– Vodi se prilična borba između novih prioriteta EU te kohezijske i poljoprivredne politike. Komisija povećava ulaganja u programe konkurentnosti (Obzor, COSME, LIFE, Erasmus+), obranu, sigurnost, zaštite vanjskih granica, migracije, borbe protiv terorizma, a pritom ta sredstva osigurava tako da smanjuje kohezijsku i poljoprivrednu politiku te ruralni razvoj – kaže. – Europa se treba temeljiti na solidarnosti i međusobnom pomaganju, a to se ne može postići povećanjem razlika u razvoju članica, primjećuje Maletić koja se kao članica Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku te zamjenica u Odborima za proračun i regionalni razvoj u Parlamentu bavila kohezijskom politikom i europskim fondovima.

Europski parlament ne slaže se sa smanjenjem sredstava za kohezijsku politiku i predlaže veći dugoročni proračun što je moguće ostvariti povećanjem uplata država, što bi za Hrvatsku značilo dodatnih 50 milijuna eura u sedmogodišnjem razdoblju.

– Ne smije se dopustiti da se pregovori razvuku do kraja 2020., odnosno na drugu polovinu godine, kada rotacijsko predsjedništvo preuzima Njemačka, već Hrvatska treba za vrijeme svog  predsjedanja, zauzeti čvrst stav o kohezijskoj i poljoprivrednoj politici, smatra Ivana Maletić i dodaje da se Hrvatska mora početi ozbiljno pripremati za novo financijsko razdoblje te biti spremna s novim projektima.

Europski parlament usvojio je nacrt pravila financiranja novog Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda prema kojima se dio sredstava treba usmjeriti na razvoj pametnih sela i gradova, a stavlja se naglasak na pametniju i zeleniju Europu, na održivi razvoj.

Sva bi usvojena stajališta mogla biti ugrožena, ako se bitno izmijeni saziv Europskog parlamenta nakon skorašnjih izbora (od 23. do 26. svibnja u zemljama članicama). Novi saziv Parlamenta, nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Unije, imat će 705 zastupnika, dok je prijašnji imao 751. Nastavak pregovora o većini tema vodit će novi sazv, a Ivana Maletić očekuje da za usvajanje pozicija neće biti dovoljna koalicija pučana i socijalista, već će biti šira koalicija s liberalima i zelenima.

– Ostaje nam do 15. travnja, kad završava rad Parlamenta, mnogo posla. Treba dovršiti što se više može. Sve što smo raspravili i dogovorili u prvom čitanju ide u ruke novog parlamenta, a kakav će biti njegov saziv nije sasvim izvjesno – kaže.

Europski parlament je u siječnju podržao nacrt zakona prema kojemu će se omogućiti suspenzija korištenja sredstava iz EU fondova članicama čije se vlade miješaju u pravosuđe ili ne rade na suzbijanju prijevara i korupcije.

Hrvatska zastupnica ne podržava taj prijedlog jer nema jedinstvene primjene na sve države članice pa se, primjerice, Mađarskoj koja je neto korisnik sredstava, mogu suspendirati veća sredstva nego Italiji, koja je neto uplatitelj u proračun EU, za iste nepravilnosti.

Suspenzija sredstava iz EU fondova neprimjeren je način kažnjavanja članica zbog narušavanja vladavine prava jer se time kažnjavaju građani Unije, a ne vlade, smatra Ivana Maletić:

– Sredstva iz EU fondova dobivaju krajnji korisnici, to nije novac za vladu kao u pretpristupnom razdoblju. Novac je za neprofitne organizacije, poduzetnike, poljoprivrednike, znanstvenike, mlade. Novcem iz EU fondova se jačaju demokratske promjene i razvoj države. Ako blokiramo taj novac, tu državu potpuno tjeramo s razvojnog puta”, smatra zastupnica, čiji je prijedlog bio da u slučaju nepoštivanja vladavine prava svaka država plaća jednako, a taj je prijedlog prihvaćen.

– Za početak da se 0,2 posto BDP-a uplati kao kazna u proračun EU-a. Isti slučaj imamo u nepoštivanju makroekonomskih pravila, kad se ne poštuju ograničenja zadana za dug i deficit, ne provode reforme, ne rješavaju makroekonomske neravnoteže, država isto mora uplatiti 0,2 posto depozita koji, ako se ništa tokom godine ne promijeni, postaje prihod proračuna Unije. Tako se svaka država jednako kažnjava za istu nepravilnost, i proporcionalno razini razvijenosti  –  ističe Ivana Maletić.

O predloženom mehanizmu Parlament treba još pregovarati s Vijećem, pri čemu bi mogli naići na otpor Poljske i Mađarske, zemalja koje su već u postupku za takve sankcije.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close