IVANA MALETIĆ, ZASTUPNICA U EUROPSKOM PARLAMENTU: “Sredstva iz eu fondova dobivaju krajnji korisnici, to nije novac za vladu i ne smije se dopustiti njihovo smanjenje”

Posljednjih mjeseci aktivnosti Europskog parlamenta u ovom mandatu, usmjerene su na usvajanje stajališta o novom višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027.  To su i posljednji mjeseci rada jedne od najaktivnijih hrvatskih zastupnica Ivane Maletić, koja je u svojih je 14 godina rada u Ministarstvu financija sudjelovanju u pregovorima o pristupanju Hrvatske EU, polovinom srpnja počinje […]

Posljednjih mjeseci aktivnosti Europskog parlamenta u ovom mandatu, usmjerene su na usvajanje stajališta o novom višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027.  To su i posljednji mjeseci rada jedne od najaktivnijih hrvatskih zastupnica Ivane Maletić, koja je u svojih je 14 godina rada u Ministarstvu financija sudjelovanju u pregovorima o pristupanju Hrvatske EU, polovinom srpnja počinje šestogodišnji mandat na Europskom revizijskom sudu (ERS) u Luksemburgu.

Izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva iz Unije gubi se oko 12 milijardi eura godišnje, no još nije poznato kada i kako doći do brexita, koji je sad nakon svega što se dogodilo u Velikoj Britaniji u tom postupku, postao prvenstveno pitanje sredstava koja će biti uplaćena u njihovu odlasku. Europski parlament se u raspravi o prioritetima financiranja usprotivio smanjenju sredstava za kohezijsku politiku Unije, a i Hrvatska se protivi tomu i treba se boriti u vrijeme svog predsjedanja Vijećem EU u prvoj polovini 2020. godine, ističe eurozastupnica Ivana Maletić.

– Vodi se prilična borba između novih prioriteta EU te kohezijske i poljoprivredne politike. Komisija povećava ulaganja u programe konkurentnosti (Obzor, COSME, LIFE, Erasmus+), obranu, sigurnost, zaštite vanjskih granica, migracije, borbe protiv terorizma, a pritom ta sredstva osigurava tako da smanjuje kohezijsku i poljoprivrednu politiku te ruralni razvoj – kaže. – Europa se treba temeljiti na solidarnosti i međusobnom pomaganju, a to se ne može postići povećanjem razlika u razvoju članica, primjećuje Maletić koja se kao članica Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku te zamjenica u Odborima za proračun i regionalni razvoj u Parlamentu bavila kohezijskom politikom i europskim fondovima.

Europski parlament ne slaže se sa smanjenjem sredstava za kohezijsku politiku i predlaže veći dugoročni proračun što je moguće ostvariti povećanjem uplata država, što bi za Hrvatsku značilo dodatnih 50 milijuna eura u sedmogodišnjem razdoblju.

– Ne smije se dopustiti da se pregovori razvuku do kraja 2020., odnosno na drugu polovinu godine, kada rotacijsko predsjedništvo preuzima Njemačka, već Hrvatska treba za vrijeme svog  predsjedanja, zauzeti čvrst stav o kohezijskoj i poljoprivrednoj politici, smatra Ivana Maletić i dodaje da se Hrvatska mora početi ozbiljno pripremati za novo financijsko razdoblje te biti spremna s novim projektima.

Europski parlament usvojio je nacrt pravila financiranja novog Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda prema kojima se dio sredstava treba usmjeriti na razvoj pametnih sela i gradova, a stavlja se naglasak na pametniju i zeleniju Europu, na održivi razvoj.

Sva bi usvojena stajališta mogla biti ugrožena, ako se bitno izmijeni saziv Europskog parlamenta nakon skorašnjih izbora (od 23. do 26. svibnja u zemljama članicama). Novi saziv Parlamenta, nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Unije, imat će 705 zastupnika, dok je prijašnji imao 751. Nastavak pregovora o većini tema vodit će novi sazv, a Ivana Maletić očekuje da za usvajanje pozicija neće biti dovoljna koalicija pučana i socijalista, već će biti šira koalicija s liberalima i zelenima.

– Ostaje nam do 15. travnja, kad završava rad Parlamenta, mnogo posla. Treba dovršiti što se više može. Sve što smo raspravili i dogovorili u prvom čitanju ide u ruke novog parlamenta, a kakav će biti njegov saziv nije sasvim izvjesno – kaže.

Europski parlament je u siječnju podržao nacrt zakona prema kojemu će se omogućiti suspenzija korištenja sredstava iz EU fondova članicama čije se vlade miješaju u pravosuđe ili ne rade na suzbijanju prijevara i korupcije.

Hrvatska zastupnica ne podržava taj prijedlog jer nema jedinstvene primjene na sve države članice pa se, primjerice, Mađarskoj koja je neto korisnik sredstava, mogu suspendirati veća sredstva nego Italiji, koja je neto uplatitelj u proračun EU, za iste nepravilnosti.

Suspenzija sredstava iz EU fondova neprimjeren je način kažnjavanja članica zbog narušavanja vladavine prava jer se time kažnjavaju građani Unije, a ne vlade, smatra Ivana Maletić:

– Sredstva iz EU fondova dobivaju krajnji korisnici, to nije novac za vladu kao u pretpristupnom razdoblju. Novac je za neprofitne organizacije, poduzetnike, poljoprivrednike, znanstvenike, mlade. Novcem iz EU fondova se jačaju demokratske promjene i razvoj države. Ako blokiramo taj novac, tu državu potpuno tjeramo s razvojnog puta”, smatra zastupnica, čiji je prijedlog bio da u slučaju nepoštivanja vladavine prava svaka država plaća jednako, a taj je prijedlog prihvaćen.

– Za početak da se 0,2 posto BDP-a uplati kao kazna u proračun EU-a. Isti slučaj imamo u nepoštivanju makroekonomskih pravila, kad se ne poštuju ograničenja zadana za dug i deficit, ne provode reforme, ne rješavaju makroekonomske neravnoteže, država isto mora uplatiti 0,2 posto depozita koji, ako se ništa tokom godine ne promijeni, postaje prihod proračuna Unije. Tako se svaka država jednako kažnjava za istu nepravilnost, i proporcionalno razini razvijenosti  –  ističe Ivana Maletić.

O predloženom mehanizmu Parlament treba još pregovarati s Vijećem, pri čemu bi mogli naići na otpor Poljske i Mađarske, zemalja koje su već u postupku za takve sankcije.

POPULARNE KATEGORIJE