Connect with us

Upišite traženi pojam

Politika

Ivana Kekin: Ne možemo s Mostom rušiti HDZ. On je nepouzdan

Stranke opozicije surađuju u posljednje vrijeme na cijelom nizu tema u Saboru, i to svi u rasponu od ljevice do desnice, no to ne znači da će se ta suradnja automatski preliti na naredne izbore.

Pitanje je čak i da li će tzv. progresivna ljevica predizborno zajedno ići na izbore. O toj temi, ali i državnom proračunu i reformi zdravstva razgovarali smo sa Ivanom Kekin iz kluba Zeleno-lijevog bloka, javlja Novi list.

Nepouzdani Most

Ova Vlada opterećena je aferama, a među najvećima je Ina. Kako vidite nastojanja Mosta da putem Antikorupcijskog vijeća rasvijetli istinu o Ini? Može li Most ikada biti partner vaše platforme, i u kojem bi uvjetima to bilo moguće?

– Valja istaknuti da čitava oporba predano i neumorno drži aferu Ina u fokusu, te da se sve aktivnosti vezane za Antikorupcijsko vijeće dogovaraju na zajedničkim opozicijskim sastancima svih klubova zastupnika. Dapače, aktivirali smo i Odbor za gospodarstvo, a aktivirat ćemo i druge.

Nećemo izgubiti glas oko Ine jer osim rasvjetljavanja okolnosti oko pljačke milijarde kuna, važno je rasvijetliti i sve okolnosti procesa koji su doveli do toga da je strateška hrvatska kompanija svedena na lanac benzinskih pumpi.

Premijer je za Božić 2016., obećavao građanima Inu pod bor, a 2022. saznajemo o okolnostima zatvaranja rafinerije Sisak koje se odvilo sa njegovim blagoslovom.

Osim toga nije nam jasno zašto već nije sudskim putem zatraženo utvrđivanje ništetnosti ugovora Ina-MOL, za koji je pravomoćnom presudom Ivi Sanaderu do koje je došlo prije godinu dana, ustanovljeno je da je taj ugovor sklopljen na koruptivnim osnovama.

Premijer je dao, doduše blagu, ali ipak naznaku da je Vlada možda spremna krenuti u tom smjeru.

Most?

– One koji će naslijediti HDZ u vođenju Hrvatske, čeka kolosalan posao transformacije čitavog sustava. Da bi zahvat takvih razmjera uspio, nužno je da oni koji su na vlasti imaju kompatabilne političke pozicije, no također i da postoji međusobno povjerenje.

Most ne zadovoljava niti jedan od ta dva uvjeta, njihove su političke pozicije uglavnom dijametralno suprotne od naših, od ekonomskih pozicija, preko njihovih izjava o pravu žene na izbor, ili oko LGBTQ prava. No ono što posebno brine jest da su u dogovorima s drugim strankama nepouzdani, u lovu na poene često propadne svaki dogovor, pozicija, stav.

Uostalom nije loše podsjetiti se epizode Petrov kod bilježnika te nastavaka te sapunice pod naslovom ‘Most dovodi HDZ na vlast prvi put’ i ‘Most dovodi HDZ na vlast drugi put’.

Ja sam sigurna da postoji značajan potencijal u Mostu i za treći nastavak navedene loše sapunice. Iz svega navedenog, jasno je da ne vidim prostor za razgovor s Mostom.

Ničija ispostava

Ako je ta informacija točna, uskoro bi Možemo!, Nova Ljevica i ostali koji čine vaš blok trebali postati ujedinjeni i strukturirati se kao »klasična« stranka – u kojem smjeru ide taj proces i kako ćete se kadrovski posložiti? Tko će zapravo voditi novu stranku?

– Mogu reći samo ovo: s obzirom na bliskost naših političkih pozicija i izvrsnu suradnju i u Saboru i u Skupštini i na terenu, postoji jasna namjera da u budućnosti budemo jedna stranka i to noseća stranka zeleno-lijeve politike u Hrvatskoj.

Kako ocjenjujete situaciju u Zagrebu, odnosno suradnju sa SDP-om? Kad će novi sporazum biti potpisan, i znači li on automatski da će vaš blok ići predizborno sa SDP-om u veliki savez? Je li predizborni savez uopće nužnost?

– Suradnja s SDP-om u Zagrebu je dobra, prevladale su se teškoće te postoji jasna namjera oba vodstva da se koalicija održi. Ne znam vam precizno reći kada će se potpisati novi sporazum.

Sporazum u Zagrebu tiče se isključivo Zagreba i nema utjecaj na nacionalne izbore, a u kojim i kakvim formacijama će se izlaziti na naredne nacionalne izbore, dogovarat ćemo i izvijestiti javnost kad dođe vrijeme.

Držimo da to u ovom času nije prioritet, bavimo se brušenjem i prezentiranjem naših politika i vjerujem da je jedini put da se HDZ sruši s vlasti aktivacija ogromnog broja apatičnih, beznadežnih i nezainteresiranih glasača i da je baš to ključan dio našeg političkog rada. Preuranjena kombinatorika to svakako nije.

Čini se da SDP najviše muči problem liderstva, da politiku svojim istupima više kreira predsjednik Zoran Milanović nego sam predsjednik Peđa Grbin.

Kako ocjenjujete Milanovićevu politiku, njegov odnos prema Rusiji, a pogotovo njegovu retoriku? Je li ta njegova »šapa« nad SDP-om prepreka predizbornoj suradnji? Naime, jasno je da ako se SDP ne odmakne od Milanovića, vaša će moguća koalicija zapravo samo biti »ispostava« Pantovčaka i Milanovićeve osobnosti?

– Pa nisam sigurna koliko je ispravna ta dijagnostika o problemima SDP-a, no istodobno mislim da bi bilo preuzetno od mene da se u to i upuštam, kao što se ne bih petljala u procjenu odnosa unutar SDP-a ili između SDP-a i predsjednika.

Mi sa SDP-om imamo dobru suradnju, na parlamentarnoj razini je ona iznimno konstruktivna i dakako uključuje suradnju i predsjednikom. Mi nikad nismo bili niti ćemo biti nečija ispostava, a ne mislim da bi s time i bilo tko od drugih aktera računao.

Inflatorni šok

Vlada je predložila proračun za 2023. Jasno da ga zeleno-lijeva koalicija neće podržati, ali ima li on i dobrih strana. Što u njemu nedostaje? Ne može se reći da Vlada ne planira dovoljno socijalnih ili mirovinskih davanja nakon paketa od 21 milijarde i obiteljskih mirovina, a ni sindikati nisu nezadovoljni.

– Za početak valja reći da Vladine mjere, iako na prvi pogled obilne, treba staviti u kontekst veličine krize i razumijevanja da značajan dio tog iznosa nisu direktni transferi iz proračuna prema ugroženim građanima nego gubitak određenih prihoda zbog smanjivanja nameta.

A i one mjere koje predstavljaju proračunska davanja ni približno ne dosižu sve izraženiju inflaciju i sve njene posljedice. Danas dok razgovaramo stigla je vijest da je inflacija dosegla novu najvišu razinu od kada Državni zavod za statistiku vodi te podatke i da sada iznosi 13,2 posto, a tom rastu je najviše pridonio rast cijena hrane koji iznosi gotovo 20 posto.

Mi smo i prije ove krize imali značajan broj sugrađana koji su bili na rubu ili ispod ruba siromaštva. Nažalost, Vladine mjere, pogotovo kod tih najranjivijih skupina, poput umirovljenika, ne čine dovoljno jer nisu sukladne inflatornom udaru, a te skupine građana nemaju prostora za bilo kakva dodatna osiromašenja.

Dodatno, značajan broj mjera nije dizajniran na način da precizno cilja one koji su najugroženiji, a isključuje one koji imaju puno. Da bismo imali precizno ciljanje mjera država bi morala imati podatke o svakoj dohodovnoj skupini, specifičnosti inflatornog šoka na određene vrste kućanstava i onda za njih dizajnirati mjere.

Ova je kriza zapravo dobro razotkrila sve bolne točke i ranjivosti našeg sustava i zapravo je glasno upozorenje da je krajnji čas da se okrenemo zelenoj tranziciji, obnovljivim izvorima energije, zaokretu i diverzifikaciji gospodarstva, stvaranju kvalitetnih i sigurnih radnih mjesta, privlačenju ljudi u našu zemlju.

Ako ne krenemo u tom smjeru, a s HDZ-om sigurno nemamo šanse, i iduću ćemo oluju dočekati izloženi na ledini, pokušavajući se skloniti pod mali i probušeni kišobran.

Primarna je primarna

Ministar Beroš nedavno je predstavio reformu zdravstva, što je u njoj reformatorski, a što je propušteno? Dosta ste se bavili tom temom.

– Žao mi je što to moram reći, no u ovom prijedlogu izmjena i dopuna zakona nema doista ništa reformatorski. Naime taj se prijedlog nimalo ne bavi unaprijeđenjem sustava zdravstvene zaštite u smislu njegove efikasnosti i održivosti. A podsjećam da naši građani žive čak tri godine kraće od prosjeka Europske unije.

Istodobno, u njega se svakim novim proračunom i svakim novim rebalansom slijevaju milijarde u prezadužene ustanove, dakle sasvim je izvjesno da je neodrživ. I neefikasnost i neodrživost svoj korijen imaju u izrazito zapuštenoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koja je infrastrukturalno, financijski i kadrovski devastirana.

Dovoljan je podatak da gotovo polovica liječnika i liječnica u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nema specijalizaciju iz obiteljske medicine, nego se radi o kadru koji je tek završio fakultete, nema niti iskustva, niti edukacije, a nažalost vrlo često niti motivacije, jer im je rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti tek međustepenica dok čekaju specijalizaciju.

S obzirom na značajnu razliku u visini primanja liječnika, ali i na druge prednosti rada u bolničkom sustavu – mogućnost znanstvenog rada, napredovanja, na koncu konca bavljenja konkretnom medicinom, a ne administracijom, na što prečesto svodimo liječnike u primarnoj, nije čudo da se većina mladih kadrova odlučuje za bolničke specijalizacije i u širokom luku zaobilazi specijalizaciju obiteljske medicine.

Dakle, primarna je glavni problem, po vašem mišljenju?

– Da, i umjesto da se jasnim, konkretnim i energičnim koracima krene u prije svega kadrovsko jačanje primarne zaštite, ministar prvo pokušava evidentni kadrovski ponor premostiti tek završenim studentima, a kad se oni s razlogom pobune, reterira. Tako da se to na kraju svodi na doslovno puka slova na papiru.

I eventualni dobri ficleki nemaju reformatorski potencijal, primjerice uvođenje reda u radno vrijeme zdravstvenog osoblja naravno pozdravljamo, ali zaboga zar ćemo reformom nazivati poštivanje radnog vremena?

U kojim i kakvim formacijama će se izlaziti na naredne nacionalne izbore, dogovarat ćemo i izvijestiti javnost kad dođe vrijeme. Držimo da to u ovom času nije prioritet. Nama je ključni posao aktivacija beznadežnih glasača, a preuranjena kombinatorika to svakako nije. Jedno je sigurno: ničija ispostava nećemo biti, pa ni SDP-a, a ni Pantovčaka.

Foto: Hina

Je li po vama Pavao Vujnovac iz PPD trebao biti napadan zbog skupocjene ogrlice koju nije prijavio carini?

Povezane vijesti

Politika

Stranke koje su popravile svoj rejting predvodi Domovinski pokret sa 7,22 posto. Slijede Socijaldemokrati s 3,32 posto. Prve isplate povećanih mirovina očito su se...

Politika

“Općinski sud u Osijeku oslobodio je platformu Možemo! svih optužbi u procesu koji je država pokrenula protiv nas zbog ‘previše’ žena na listi na lokalnim...

Nekategorizirano

Urša Raukar, saborska zastupnica ekstremno lijeve stranke potpuno se izgubila pred saborskom govornicom budući da je izgubila unaprijed pripremljeni govor na laptopu. To i...

Politika

Troje novih članova Vlade prisegnulo je danas u Saboru. Prisega je prošla uz uobičajni politički folklor uz traženje stanki i oporbene poruke zašto ni...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori