IVAN KOLAR: HOO u problemima – Mateša u ratu s inspekcijama

Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša se odmah po otvaranju Zimskih olimpijskih igara u Sočiju vratio u Zagreb. Jovanovićev pomoćnik Petar Skansi od HOO-a svaki mjesec traži precizne specifikacije trošenja sredstava, a zatražio je i 20-postotno smanjenje troškova za plaće   Dugovi i nejasne perspektive Sportske televizije, odnosi s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, brojni […]

zlatko matesa 1

Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša se odmah po otvaranju Zimskih olimpijskih igara u Sočiju vratio u Zagreb. Jovanovićev pomoćnik Petar Skansi od HOO-a svaki mjesec traži precizne specifikacije trošenja sredstava, a zatražio je i 20-postotno smanjenje troškova za plaće

 

Dugovi i nejasne perspektive Sportske televizije, odnosi s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, brojni inspekcijski nadzori, problemi s ugovorima za nabavu sportske opreme…

Mogao bi se taj niz još i nastaviti, no i ovo je sasvim dovoljno da bi svakome bilo jasno kako je Hrvatski olimpijski odbor trenutačno u velikim problemima. Tako velikim da se predsjednik HOO-a Zlatko Mateša odmah po otvaranju Zimskih olimpijskih igara u Sočiju vratio u Zagreb (?!) kako bi barem neke od njih pokušao riješiti. U 22 godine postojanja Hrvatskog olimpijskog odbora još se nikada nije dogodilo da njegov predsjednik ne nazoči nekim Olimpijskim igrama. Predsjednici i glavni tajnici nacionalnih olimpijskih odbora su, naime, na svakim Igrama gosti Međunarodnog olimpijskog odbora i dio tzv. olimpijske obitelji.

SPTV je najteži uteg
No, Mateša si trenutačno ne može priuštiti tri tjedna izbivanja iz Hrvatske, jer se krovna organizacija hrvatskoga sporta urušava naočigled.
Najteži uteg Mateši i HOO-u je, dakako, Sportska televizija. Nakon nepune tri godine emitiranja, SPTV je nagomilao 55 milijuna kuna gubitaka, ostao je bez velike većine zaposlenih i ikakvog programa. Nakon farsičnog izjašnjavanja članica HOO-a o nastavku emitiranja, tvrtka HOO TV je do 21. siječnja trebala s Vijećem za elektroničke medije potpisati novi ugovor o koncesiji, no to se nije dogodilo.
Kako stoji u njihovom priopćenju, „Vijeće za elektroničke medije utvrdilo je da ima nedostatan rok za utvrđivanje pravovaljanosti dostavljenih dokaza o ispunjavanja kadrovskih uvjeta te je produžilo rok za potpisivanje ugovora o koncesiji kako bi utvrdilo sve činjenice i dokaze potrebne za potpisivanje Ugovora o koncesiji. Rok je produžen zaključno do utorka, 18. veljače 2014.”
Provjera ispunjavanja kadrovskih uvjeta, međutim, ne traje mjesec dana pa je vjerojatnije da iza ove odgode stoje neki drugi razlozi. U povoljnijoj varijanti za HOO, Vijeće je SPTV-u dalo malo vremena za pokušaj saniranja trenutačnih dugovanja (oko 15 milijuna kuna) i izlazak iz višemjesečne blokade. U lošijoj, regulatorno tijelo kojem je odnedavno na čelu Mirjana Rakić ne provjerava samo kadrovske uvjete, već i program SPTV-a. A on se trenutačno sastoji tek od šest sati repriza, što je daleko od programske sheme na koju se vodstvo Matešine televizije obvezalo u koncesijskom ugovoru.
Styria strateški partner?
U kakvom je trenutačno stanju SPTV najbolje svjedoči želja pomoćnice direktora SPTV-a Gordane Gaćeše, da se vrati na svoje staro radno mjesto, u HOO. Iako joj ugovor to jamči, Mateša i glavni tajnik HOO-a Josip Čop joj to priječe, barem do 18. veljače i potpisivanja novog koncesijskog ugovora. Gaćešinim odlaskom, naime, SPTV ne bi ispunjavao minimalne kadrovske uvjete za potpisivanje ugovora!?
Na SPTV-u je, naime, u posljednjih deset mjeseci otkaz dobilo 30 zaposlenika, a još ih je desetak samo otišlo. Između ostalih, suradnja je otkazana i svim novinarima i snimateljima.
Nejasno je, međutim, što će se dogoditi potpiše li HOO TV novi ugovor s Vijećem za elektroničke medije. Mateša je na Skupštini HOO-a spomenuo Styriju kao strateškog partnera (iako se, zapravo, radi tek o zakonski spornoj mogućnosti da 24sata TV ‘zakupi’ 30 posto programa SPTV-a), a u Proračunu HOO-a za 2014. izdvojio je za SPTV tri milijuna kuna. Za pet zaostalih plaća zaposlenicima i dugovanja vjerovnicima treba odmah pronaći 15 milijuna kuna i još najmanje 7, 8 milijuna za svaku sljedeću godinu emitiranja. Prekidom emitiranja, pak, banke bi teretile HOO sa 42 milijuna kuna bankovnih kredita i kamata, što rastuća opozicija u HOO-u Mateši ne bi oprostila. Ionako se u sportskim kuloarima sve češće spominje da će nakon ZOI u Sočiju morati odstupiti barem glavni tajnik Čop, ako ne i oba čelna čovjeka HOO-a…

Ministarstvo odbilo financijski plan za 2014.
A tko zna bi li cijele ove priče uopće bilo da Mateša prošle godine nije, u inat svima, progurao Josipa Čopa na još jedan mandat glavnog tajnika HOO-a. Čop je prethodno isprovocirao sukob sa Željkom Jovanovićem, odbijajući dati Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta informacije o plaćama zaposlenika HOO-a. Pokazalo se da je to zato što je njegova bruto plaća iznosila čak 45.338 kuna i bila je veća od premijerove! Mateša je nakratko izgladio taj sukob, što je Jovanović tada prokomentirao sljedećim riječima:
„Razriješili smo nesporazum koji je svojim bahatim ponašanjem, što mu nije prvi put, prouzročio Josip Čop. Sigurno tome nije razlog briga za sportaše, nego njegov osobni interes.”
I kada su svi pomislili da je to dobar povod da se Mateša i hrvatski sport konačno riješe Čopa, predsjednik HOO-a ga je nekoliko mjeseci kasnije ponovno predložio za svojeg prvog operativca. A onda je krajem listopada Vlada odbacila Programsko i financijsko izvješće HOO-a za 2012. godinu, što je Jovanović popratio sumnjama u neodgovorno poslovanje pa i malverzacije u Hrvatskoj olimpijskoj akademiji i na Sportskoj televiziji.
Od tada su HOO i Jovanovićevo ministarstvo u otvorenom sukobu. U međuvremenu je u HOO-u bilo toliko inspekcija i nadzora (proračunskih, fiskalnih, sportskih, komercijalnih) da je onaj posljednji, koji je najavio bivši pomoćnik ministra financija Branko Šegon u prosincu prošle godine, Mateša – odbio!
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je odbilo Financijski plan HOO-a za 2014. godinu, pa sada proračunska sredstva pristižu u HOO „na kapaljku”. Jovanovićev pomoćnik Petar Skansi od HOO-a mjesečno traži precizne specifikacije trošenja sredstava, a zatražio je i 20-postotno smanjenje troškova za plaće!
Sve to popraćeno je nikad manjim prihodima od marketinga (u 2013. svega nešto više od tri milijuna kuna), neugodnim pitanjima predstavnika Kluba olimpijaca i Komisije sportaša na Skupštini, gubitkom apsolutne podrške kakvu je Mateša u tijelima HOO-a imao posljednjih osam godina i sve češćim trzavicama. Na posljednjoj sjednici Vijeća je, tako, Matešin inače bliski suradnik i prijatelj Marijan Hanžeković ustvrdio da HOO više ne treba financirati Sportsku televiziju, na što je Mateša pobjesnio.

Morana Paliković Gruden posljednja saveznica
Iako još uvijek ima dovoljno ruku i u Vijeću i u Skupštini, čini se da je posljednja Matešina iskrena saveznica Morana Paliković Gruden, preko koje predsjednik HOO-a pokušava isposlovati podršku Hrvatske narodne stranke, pa čak i potpredsjednice vlade, Vesne Pusić. Možda je i zato Paliković Gruden jedina članica Vijeća HOO-a koja je otišla na ZOI u Soči. Dosad su, naime, na Olimpijske igre odlazili svi članovi Vijeća, no sada je Mateša tu praksu ukinuo. Čak je i ugovorna obveza prema sponzorima svedena na svega 14 gostiju koji su o trošku HOO u Sočiju.
Hrvatskom olimpijskom odboru, dakle, na vrata sve jače kucaju banke kojima je jamčio za SPTV-ove kredite, inspekcije Ministarstva financija i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, DORH… Mateši i Čopu s druge strane barikade su trenutačno vlada RH, nezadovoljni sportaši i sportski savezi, dobar dio medija… Šanse da predsjednik i glavni tajnik HOO-a dočekaju kraj 2014. godine ne čine nam se naročito velike!

Za nabavu sportske opreme zainteresiran i DORH
Problematični ugovori za nabavu sportske opreme mogli bi dovesti do konačnog raskola u Hrvatskom olimpijskom odboru. Mogli bi, međutim, i dovesti u HOO institucije koje se bave legalnošću poslovanja krovne udruge hrvatskog sporta.
Problemi s nabavom sportske opreme u HOO-u započeli su u proljeće 2012. godine, kada Fižulićeva Magma zbog poslovnih problema prestaje biti dobavljač opreme. Josip Čop tada na mjesto honorarne savjetnice za nabavku sportske opreme dovodi Sevliju Šimanović, a iz pregovora o nabavci opreme izbacuje vlastitu marketinšku službu! Čopu i Šimanović u tim se pregovorima, pak, priključuje direktor teniskog turnira u Umagu, Vanja Božičković. Rezultat toga bio je ugovor s kineskim proizvođačem opreme 361 Degrees, prema kojem je HOO dobio opremu za Olimpijske igre u Londonu i 15.000 eura u novcu.
Istovremeno, Slovenski olimpijski odbor imao je ugovor s kineskim Peakom koji im je, osim sportske opreme, donio 60.000 eura u gotovini i bonuse za osvajače olimpijskih medalja: 15.000 za zlato, 10.000 za srebro i 5.000 za broncu. Nakon Igara u Londonu Peak je Slovencima isplatio i dodatnih 50.000 eura bonusa. Iz navedenog slijedi da su hrvatski sportaši, zapravo, oštećeni ugovorom koji je HOO imao s 361° jer iznimni rezultati naših sportaša u Londonu (tri zlata, jedno srebro, dvije bronce) nisu nagrađeni nikakvim bonusima.
No, i nakon Igara u Londonu trojac Čop – Šimanović – Božičković nastavlja pregovore s 361° i već krajem listopada 2012. predlaže novi četverogodišnji ugovor s kineskom tvrtkom. Tim ugovorom je predviđena sportska oprema za sve multisportske priredbe i 10.000 eura godišnje, no ponovno nije bilo bonusa za sportske rezultate. Nije na kraju bilo ni ugovora jer krajem veljače 2013. tvrtka 361° odustaje od pregovora s Hrvatskim olimpijskim odborom! Razlog: „određeni problemi u pregovorima”.
Tada Čop ponovno „u igri” vraća marketing HOO-a i osobe kojima je nabavka opreme, zapravo, u opisu radnog mjesta. Kako je vidljivo iz materijala za sjednicu od 12. lipnja 2013., marketing je Vijeću HOO-a predložio trogodišnji ugovor s Peakom, koji je podrazumijevao opremu i za ljetne i za zimske Olimpijske igre, 20.000 eura za svaku godinu i bonuse za osvajače medalja (7600 eura zlato, 4000 srebro, 2800 bronca). Vijeće, međutim, nije prihvatilo tu ponudu već onu tvrtke Erke, koja se odnosila na nabavku opreme samo za ljetna natjecanja.
Budući da zbog prekratkih rokova Erke nije mogao osigurati opremu za Mediteranske igre u Mersinu, a ekskluzivni ugovor s njima isključivao je bilo kojeg drugog partnera, HOO je opremu za MI morao – kupiti. Od tri dobavljača – među kojima je i Vajda, inače zet člana Vijeća HOO-a Ive-Gorana Munivrane – kupljeno je opreme u vrijednosti više od 500 tisuća kuna i upravo to je detalj zbog kojeg se za HOO zainteresirao i DORH. Spomenuta oprema je, naime, kupljena bez javnog natječaja, izravnom pogodbom!
Tu, međutim, nije kraj „pikanterijama” vezanim uz nabavu sportske opreme i bespogovorno dizanje ruku članova Vijeća HOO-a. Na sjednici 28. siječnja ove godine donesene su, tako, izmjene i dopune Pravilnika o poslovodnom ustrojstvu HOO-a, kojima se otvara novo radno mjesto – „Stručni suradnik nabave športske opreme za multišportske priredbe”, što nema ni jedan drugi olimpijski odbor u Europi – namijenjeno, dakako, gore spomenutoj Sevliji Šimanović. Ona, pak, odmah predlaže četverogodišnji ugovor za nabavku (samo) zimske sportske opreme s finskom tvrtkom Icepeak, prema kojem bi do 2018. HOO od spomenutog proizvođača KUPOVAO sportsku opremu u vrijednosti 80.000 eura!!
Ovo je, konačno, bilo previše i za Zlatka Matešu, pa je usprkos forsiranju Josipa Čopa da se ugovor odmah potpiše, obustavio to potpisivanje, ali i zapošljavanje na novootvorenom radnom mjestu. Drskost i beskrupuloznost kojom se HOO-u i dalje podvaljuju nesumnjivo štetni ugovori, dokazuju da Mateša nije jedini koji bi trebao intervenirati kada je o problematici nabave sportske opreme za hrvatske sportaše riječ.

Foto: Pixsell

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close