‘ISIL je pozvao vehabije iz BiH, Kosova i Albanije da nas napadnu. To je objava rata’

Hrvatska obavještajna zajednica budno prati razvoj situacije u cijeloj regiji i na najvišem je stupnju pripravnosti. Suradnja s obavještajnim službama susjednih zemalja izuzetno je dobra. Naši sugovornici posebno pohvaljuju ulogu Islamske zajednice u Hrvatskoj koja bi, prema njihovim riječima, trebala biti ogledni primjer i za druge zemlje Enes Omeragić ušetao je u kladionicu i hladnokrvno ubio […]

Hrvatska obavještajna zajednica budno prati razvoj situacije u cijeloj regiji i na najvišem je stupnju pripravnosti. Suradnja s obavještajnim službama susjednih zemalja izuzetno je dobra. Naši sugovornici posebno pohvaljuju ulogu Islamske zajednice u Hrvatskoj koja bi, prema njihovim riječima, trebala biti ogledni primjer i za druge zemlje

Enes Omeragić ušetao je u kladionicu i hladnokrvno ubio dvojicu vojnika. Ugledao je i trećeg i zapucao prema autobusu punom putnika. Srećom, svi su preživjeli. Dogodilo se to samo pet dana nakon napada na Pariz. Bio je to prvi teroristički napad nakon Pariza. Dogodio se u Sarajevu. U državi koja je već godinama od svjetskih političara i medija apostrofirana kao islamističko leglo u srcu Europe. Leglo iz kojeg će eksplodirati radikalna islamska ofenziva na Zapadnu Europu. I dok su mediji i političari bili fokusirani na Bosnu i Hercegovinu, radikalni islam se ispod radara širio Balkanom – Srbija, Makedonija, Kosovo, Albanija. Putem interneta, društvenih mreža, radikalnih dijelova lokalne Islamske zajednice, ideje al-Qa’ide pa kasnije ISIL-a nalazile su put do siromašne i neobrazovane populacije ovih područja. Kad je u Siriji započeo rat svih protiv svih, bilo je kasno. Siriju su preplavili muslimanski borci s Balkana. Oko 700 njih iz ovih zemalja otišlo se boriti u redove ISIL-a i Fronte al-Nusra. Prema dostupnim podacima, Bosna i Hercegovina je četvrta u svijetu po broju njenih stanovnika koji su se pridružili ISIL-u. Samo ove godine 92 državljana BiH pridružilo se ovoj organizaciji. Odmah iza BiH je Kosovo odakle je u ISIL ove godine otišlo 83 borca.

Poruka na internetu

Prema procjenama sigurnosnih stručnjaka, u posljednjih petnaestak godina na području Balkana stvorena je kvalitetna mreža ćelija radikalnih islamističkih grupa spremnih krenuti u u borbu protiv zapadne civilizacije. Ministar unutarnjih poslova BiH govori kako je samo u toj zemlji oko 3500 vehabija koje se smatraju glavnim propagatorima radikalnog islama i terorizma. No procjene govore da je broj daleko veći.

Zemlje regije sve češće se spominju u video porukama džihadista koji prijete da će ih napasti, spaliti, pozivaju domaće muslimane da krenu u sveti rat. Posljednja takva poruka pojavila se prije nekoliko dana. “To je objava rata”, kaže nam sugovornik upoznat s cijelom situacijom. Jeli dakle Balkan nova fronta ISIL-a? Razgovarali smo s više sigurnosnih stručnjaka upoznatih s djelovanjem radikalnih islamista na području cijele regije i zaključak je, bez namjere za širenjem panike, da je Balkan ugrožen.

“Najugroženiji su Bosna i Hercegovina, Kosovo i Albanija. Cilj ISIL-a i drugih radikalnih grupa je razoriti koncept zajedničkog suživota muslimana i kršćana. Ove tri države su kao stvorene za te planove”, tvrde naši sugovornici. Prema njihovim riječima, muslimani na Kosovu i u Albaniji su daleko radikalniji negoli oni u BiH. Problem je u tamošnjim islamskim zajednicama koje su podijeljene i isprepletene radikalnim elementima. Slična je situacija u Makedoniji. Prema riječima naših sugovornika, najproblematičnije je u zapadnoj Makedoniji u kojoj većinom obitavaju radikalni islamski Albanci koji surađuju sa istomišljenicima u Albaniji i u sukobu su sa sekularnim Albancima nacionalistima i makedonskom državom. U Bosni i Hercegovini Islamska je zajednica prilično jedinstvena u osudi radikalnih islamista i pokušava primiriti situaciju. No, prema dostupnim informacijama, broj radikaliziranih muslimana sve je veći. Slična je situacija na Sandžaku koji treba promatrati kao teritorijalnu cjelinu koja obuhvaća Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

“Muslimani iz Sandžaka su daleko najradikalniji”, tvrdi nam jedan od sugovornika. U tamošnjoj Islamskoj zajednici već godinama traje sukob između dviju struja što samo pogoduje daljnjoj radikalizaciji. Obavještajni podaci pak govore kako se dio vehabija iz BiH preseljava na područje Sandžaka u Srbiji.

Visoka pripravnost

Sve to događa se na vratima Hrvatske koja je u očima islamskih radikala najisturenija zemlja križarskog zapada. Je li zbog toga ugrožena i treba li se bojati napada ISIL-a? Naši nam sugovornici tvrde kako mjesta za paniku nema iako apsolutno nitko ne može garantirati potpunu sigurnost. Obavještajna zajednica budno prati razvoj situacije u cijeloj regiji i u najvećem je stupnju pripravnosti. Suradnja s obavještajnim službama susjednih zemalja je izuzetno dobra. Naši sugovornici posebno pohvaljuju ulogu Islamske zajednice u Hrvatskoj koja bi, prema njihovim riječima, trebala biti ogledni primjer i za druge zemlje. Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj je u ovom trenutku između 50 i 70 osoba koje se kvalificiraju kao ekstremni islamisti, a punktovi njihova djelovanja su Pula, Rijeka i Zagreb i svi oni su pod nadzorom službi te zasad nije primijećeno njihovo djelovanje koje bi išlo prema nekim terorističkim operacijama. Najradikalniji pokušaj vrbovanja zabilježen je prošle godine kada je dio njih uhvaćen prilikom dijeljenja svete knjige Kuran prolaznicima na ulici. Naši nam sugovornici ukazuju na činjenicu da pripadnici muslimanske zajednice u Hrvatskoj spadaju u obrazovaniji i imućniji sloj društva i kao takve jednostavno ih je teško ili nemoguće pridobiti za radikalne stavove. Puno plodnije tlo su konvertiti koji prelaze s kršćanstva na islam. Najbolji primjer su Dora Bilić i Irena Horak koje su nakon radikalizacije završile u redovima al-Qa’ide. Dosadašnji pokušaji odlazaka hrvatskih građana iz Hrvatske na ratište u Siriju uspješno je spriječen. Kako saznajemo, takav jedan slučaj dogodio se ove godine dok je prošle godine spriječen odlazak jednog šesnaestogodišnjaka. No, pripadnici ISIL-a itekako su aktivni putem društvenih mreža i sve češće pokušavaju regrutirati Hrvate. Uglavnom su mete mladi, neprilagođeni ljudi iz disfunkcionalnih obitelji.

Pojedini naši sugovornici ukazuju i na problem migracijskog vala koji već mjesecima prolazi kroz Hrvatsku. Sad je već dokazano da je jedan od terorista iz Pariza upravo taj kanal koristio kao rutu za dolazak u Zapadnu Europu, a prema neslužbenim informacijama još su dvojica terorista na isti način došla do Francuske.

Ono što je problem je nedostatna svijest građana da bi i Hrvatska mogla biti meta napada islamskih terorista. Uglavnom su svi zaboravili da je Tomislav Salopek svirepo ubijen u pomno organiziranoj akciji u Egiptu samo zato što je bio Hrvat ili tko se još sjeća 12 radnika Hidroelektre koji su 1993. godine brutalno ubijeni u Alžiru samo zato što nisu bili muslimani. Najbolji pokazatelj nedovoljne svijesti javnosti bio je vidljiv ovog ljeta kada je Ministarstvo unutarnjih poslova rizičnom proglasila predstavu na Dubrovačkim ljetnim igrama nastaloj po knjizi “Elementarne čestice“ Michaela Houellebecqa, poznatog po radikalnim antiislamskim stavovima. Predstava je prvo zabranjena, a potom je ipak održana pod policijskom zaštitom. Zbog takve sigurnosne procjene MUP se našao pod neviđenom paljbom kritika, a da nitko nije postavio pitanje je li na taj način zapravo spriječen mogući teroristički napad već je to proglašeno udarom policije na slobodu izražavanja.

Radikali na Kosovu

Prvi radikalni islamisti na ove prostore stigli su s ratom u Bosni kada je tadašnje bošnjačko rukovodstvo odobrilo ulazak stranih boraca iz islamskih država u Armiju BiH te je 1993. godine osnovana brigada El Mudžahid. Nakon završetka rata veći dio boraca ostao je u BiH, dobio je državljanstvo, osnovao obitelji, te su širili ideje radikalnog islama kroz obrazovne i druge ustanove u kojima su se dobro pozicionirali. Već 1998. godine radikalni islamisti nalaze novo područje djelovanja, a to je Kosovo, gdje se Albanci sukobljavaju s Miloševićevim režimom, te u Makedoniji.

Na prostoru Sandžaka u Srbiji vehabije se pojavljuju početkom 2000. te preko noći nastaju ustanove u kojima se propovijeda vehabizam. Meta vehabija su socijalno ugrožene slabo obrazovane osobe. Postojala je jaka veza s vehabijama u Bosni te su mnoge vehabije iz Sandžaka odlazile u kamp u Gornju Maoču, nekadašnjem centru za obuku vehabija. Vlasti u BiH u tome nisu vidjele problem i prešutno su štitile takva vehabijska središta. Sve dok Melvid Jašarević 2011. godine nije zapucao na zgradu veleposlanstva SAD-a u Sarajevu i ranio tri osobe. Jašarević je vehabija iz Novog Pazara i prošao je vehabijski kamp u Gornjoj Maoči. Porijeklom iz Novog Pazara je i Sead Plojović koji je u Hrvatskoj pokušao osnovati vehabijski pokret. Danas mu se sudi u Srbiji za poticanje na terorizam.

Drugi najpoznatiji lokalitet je Gornja Bočina u kojoj je glavni vođa bio imam Nusret Imamović kojeg se smatralo glavnim vođom vehabijskog pokreta u BiH. I prema njemu su tamošnje vlasti bile ambivalentne ili su ga prešutno podržavale. Imamović je izbjegao u Siriju u redove Fronte al-Nusre, a SAD ga je stavio na listu najtraženijih terorista i proglasio ga terorističkim liderom u BiH. Poznavatelji prilika u BiH tvrde kako trenutno ne postoji neko čvrsto jezgro vehabija u BiH. Imamović je u Siriji, a Bilal Bosnić, još jedan od najpoznatijih vođa vehabija u BiH, osuđen je na sedam godina zatvora zbog podsticanja na terorizam.

Povratnici iz Sirije

No zato postoje mnogobrojne manje ćelije radikalnih vehabija. Prema najnovijim podacima, u Bosni je trenutno 28 lokacija na kojima djeluje vehabijski pokret. Naši sugovornici posebno ukazuju na problem povratnika sa sirijskog ratišta. Prema dostupnim podacima u BiH ih se dosad vratilo oko 50, a u cijelu regiju njih oko 150. “Odlaze kao ekstremisti, a vraćaju se kao teroristi”, jedna je od definicija takvih povratnika. Val povratnika se ipak smanjio s obzirom na promjenu zakonske regulative te je odlazak u strane postrojbe proglašen kaznenim djelom. No svi oni se još mogu nadzirati, ali najveći problem su tzv. vukovi samotnjaci koji se radikaliziraju putem interneta i zapravo nitko iz njegove najbliže okoline, a kamoli obavještajne službe, ne znaju što se s njim događa. Prema nekim informacijama u BiH su radikalni islamisti podijeljeni na sljedbenike ISIL-a i Fronte alu-Nusre koja se smatra sljedbenikom al-Qa’ide.

No jedni i drugi u svom dosadašnjem terorističkom djelovanju imaju uvijek iste mete – napadaju institucije države. Policijske stanice, veleposlanstvo SAD-a, vojnike, čime žele pokazati da im je cilj rušenje institucija države.

Centar organiziranja vehabija na području Balkana smatra se Beč i radikalni bečki imam Muhamed Porče. Prema tim informacijama, novac potreban za organizaciju vehabijske mreže prvo je dolazio u Beč, a onda je raspoređivan po balkanskim državama.

U džamiji u Beču nekad je propovijedi držao hodža Nedžad Balkan, koji sebe naziva Ebu Mohamedom. Upravo on stoji iza internet stranice Vijesti Ummeta koja slavi napade u Parizu te poziva mlade muslimane u BiH da krenu u obračun s nevjernicima.

‘Strah od terora raste na Balkanu’

Kada je protekle srijede drugi čovjek Amerike Joe Biden dvanaest sati boravio u Zagrebu, malo tko je vjerovao da je došao samo kao dio kulise Procesa Brdo-Brijuni. Negdje u sredini govora, spomenuo je terorističke prijetnje i galopirajuću izbjegličku krizu. Razlog zbog kojeg je zapravo i došao u Zagreb.

Mogući džihad na Balkanu najavili su i mnogi svjetski mediji, od New York Timesa i Washington Posta do uglednih europskih novina. Iz američkih izvora može se čuti da su i hrvatske službe danonoćno angažirane i budno prate sve što se događa u susjedstvu, prije svega u BiH i na Kosovu.

“Identificirali smo mogućeg islamskog vođu u ovoj regiji, koji se brine i za one koji se kao džihadistički borci vraćaju na Balkan”, tvrde Amerikanci, ali javno ne iznose detalje. Otkrivene su i videosnimke na kojima se poziva na stavljanje bombi pod automobile, trovanje ljudi, eksploziju kuća.

“S brojnim muslimanskim stanovništvom i slabom ekonomijom, siromašni ljudi posebno su podložni radikalizaciji pa na Balkanu stalno raste strah od terora. Prijetnja je stvarna, a cijelo područje je zapaljivo za radikalizaciju”, prenio je Washington Postu prije nekoliko dana jedan američki diplomatski dužnosnik.

“Balkan je plodno tlo za ISIL, a borci koji su se vratili predstavljaju povećani rizik za širenje radikalizacije ili pripremanje napada na Balkanu i u Europi”, procjenjuju Amerikanci koji su svom vjernom partneru, Hrvatskoj, u ovom osjetljivom trenutku, kada zemljom prolaze rijeke izbjeglica, namijenili i posebnu ulogu. Hrvatske službe sigurnosti bit će u punoj pripravnosti, pratit će sve što se događa “u regiji”, i biti na stalnoj vezi s Washingtonom. Biden se u Zagrebu ponudio da će SAD pružiti i tehničke usluge u obliku edukacije i nabavke uređaja za biometrijski skrining, kako bi se učinkovitije kontrolirao prolaz izbjeglica. Situacija na jugoistoku Europe postaje vrlo opasna.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close