Connect with us

Upišite traženi pojam

Željana Zovko

Top Tema

INTERVJU ŽELJANA ZOVKO: Napori predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i hrvatske diplomacije bili su ključni za dodjelu kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini

S eurozastupnicom iz redova HDZ-a koja slovi za veliku stručnjakinju na polju međunarodnih odnosa radi bogatog iskustva u vanjskim poslovima i diplomaciji, porazgovarali smo o nizu aktualnih vanjskopolitičkih tema s fokusom na napredak Bosne i Hercegovine na svom europskom putu te koliko joj u tom složenom procesu svesrdno pomaže Republika Hrvatska. Dotaknuli smo se i nastojanjima zastupnice Zovko da potakne europske kolege da bolje iskoristite svoj utjecaj u svijetu kako bi se time spriječile daljnje eskalacije te općenito prevenirali potencijalni sukobi na posebno osjetljivim područjima.

Koje aktivnosti u sklopu obnašanja funkcije potpredsjednice Odbora za vanjske poslove EP-a i eurozastupnice imate predviđene u narednom periodu?

Na Odboru za vanjske poslove očekuje nas izrazito dinamično razdoblje. Usred neprestanih promjena u našem geopolitičkom okruženju, kao potpredsjednica Odbora za vanjske poslove, potaknula sam izradu izvješća o ulozi preventivne diplomacije u rješavanju zamrznutih i aktivnih sukoba diljem svijeta. Ujedno sam imenovana izvjestiteljicom Europskog parlamenta za ovu temu. Unutar tog izvješća planiram razviti niz preporuka kako bi Europska unija mogla unaprijediti svoje mehanizme rane detekcije, jasno definirati uloge i odgovornosti posebnih predstavnika za krhke regije te bolje iskoristiti svoj utjecaj u svijetu kako bismo ubuduće spriječili eskalaciju i nastanak sukoba koji često završe neriješeni i zamrznuti. Također, u ime EPP grupe vodit ću pregovore o izvješću o parlamentarnoj diplomaciji, a kao stalna izvjestiteljica, također ću raditi na novom izvješću o odnosima između EU-a i Sjedinjenih Američkih Država, što će biti od iznimne važnosti s obzirom na nadolazeće predsjedničke izbore i transatlantsku suradnju, posebno u kontekstu Ukrajine. Sredinom rujna sudjelovat ću s izaslanstvom Odbora za vanjske poslove u misiji u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjevernoj Irskoj, gdje ćemo s našim partnerima raspravljati o provedbi sporazuma o suradnji i trgovini s EU-om, s posebnim naglaskom na Windsorski sporazum u vezi s pitanjem Sjeverne Irske. Upravo smo ovaj tjedan na Odboru za kulturu i obrazovanje usvojili Izvješće o provedbi Sporazuma o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine. Na izvješću sam pregovarala u ime Kluba zastupnika EPP-a te sam se osobito zalagala za bolje uvjete građana EU-a prilikom razmjene u UK-u te diversifikaciju i jednak pristup svim građanima UK-a europskim programima razmjene, a što dosad nije bio slučaj te bolje radne uvjete i snažniju bilateralnu suradnju u ovim područjima. Također, u sklopu španjolskog predsjedanja Vijećem EU-a sudjelovat ću na godišnjoj međuparlamentarnoj konferenciji o zajedničkoj vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici u Madridu.

Koji su bili zaključci sudionika nedavno održane misije Odbora za vanjske poslove (AFET) u Kazahstanu i Kirgistanu te vaše osobne impresije sa iste?

Naša misija u Kazahstanu i Kirgistanu dolazi u pravom trenutku i nadopunjuje naše prethodne misije u Uzbekistanu i Tadžikistanu. Zemlje Srednje Azije oduvijek su bile iznimno važne za nas, što smo potvrdili 2019. godine kada je Europska unija usvojila novu strategiju za tu regiju. Sada, s eskalacijom sukoba između Rusije i Ukrajine, ovo područje postaje još ključnije zbog novih izazova vezanih uz izbjegavanje režima sankcija, uvoz energenata i nestašicu ključnih sirovina koja utječe na globalnu ravnotežu. Posebno naglašavam važnost Transkaspijskog koridora za poboljšanje povezanosti i trgovine s tom regijom. Cilj misije je bio osnažiti i dublje razvijati odnose između tih zemalja i Europske unije te ojačati parlamentarnu diplomaciju kako bismo i ubuduće održavali kontakt s našim sugovornicima i zastupnicima u parlamentima Kazahstana i Kirgistana. Što se tiče osobnih dojmova, obje zemlje obiluju bogatom poviješću i kulturnim naslijeđem. Obje zemlje prošle su značajnu modernizaciju i postupno se distanciraju od svoje sovjetske prošlosti. Stoga je njihova uloga izuzetno važna za nas, iako ruski utjecaj i dalje ostaje prisutan putem medija, velike trgovinske razmjene i značajne ruske manjine koja ima utjecaja na unutarnje pitanje. Također, Kazahstan ima želju ostvariti jaču suradnju s Republikom Hrvatskom pogotovo na gospodarskom planu. Aktivno hrvatsko veleposlanstvo u Astani s dva počasna konzula i sama činjenica da postoje tri počasna konzulata Kazahstana u Hrvatskoj, u Splitu, Umagu i Dubrovniku, pokazuje koliko se puno poslovno radi.

Nadate li se novom mandatu na skorašnjim izborima za Europski parlament?

Kao i uvijek do sada radim svoj posao odgovorno i najbolje što mogu. Odluku o tome će donijeti predsjednik stranke Andrej Plenković i naša stranačka tijela.

Jeste li poput hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana optimistični po pitanju početka pristupnih pregovora između BiH i EU do kraja ove ili početka iduće godine? Koliko im zalaganje i napori hrvatske diplomacije pomažu na tom putu?

Napori predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i hrvatske diplomacije bili su ključni za dodjelu kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini u prosincu prošle godine te za uključivanje koncepta konstitutivnosti u ključni dokument Europske unije za naredno desetljeće – Strateški kompas. Zahvaljujući naporima i koordiniranim djelovanjem hrvatske politike u cjelini, očekuje se otvaranje pregovora EU-a s Bosnom i Hercegovinom najkasnije do kraja ove godine – to je između ostalog najavio i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel na nedavnom summitu na Bledu u Sloveniji. Također, zahvaljujući između ostalog i proaktivnom sudjelovanju hrvatske diplomacije na europskoj sceni sa zemljama članicama, visoki predstavnik je imao potporu i donio važnu političku odluku koja je pomogla Hrvatima da u ovome izbornom ciklusu djelomično zadrže svoj položaj kao konstitutivan narod te se zaustavila njihova marginalizacija i daljnja dekonstitucionalizacija. Nažalost, odluka gospodina Schmidta nije obuhvatila pitanje kako osigurati izbor legitimnog  hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Unatoč tome, hrvatski politički predstavnici su pokazali izuzetnu fleksibilnost i političku zrelost te su sada jedina politička stabilnost u BIH. Zahvaljujući upravo ovom pristupu, novo Vijeće ministara je brzo formirano i ozbiljno se posvetilo ostvarivanju 14 ključnih prioriteta Europske komisije kako bi zemlja napredovala na svom putu prema Europskoj uniji, što svakako uključuje neizostavne izmjene Izbornog zakona i ograničene ustavne promjene. Novi saziv Vijeća ministara je svoju operativnost demonstrirao brzim usvajanju proračuna, također je službeno uspostavljena radna skupina među vladajućim strankama kako bi se postigao dogovor o ograničenim reformama Ustava i Izbornog zakona, što će konačno omogućiti prelazak zemlje iz daytonske faze u briselsku fazu.

U BiH su nedavno usvojena tri zakona iz europskog paketa koji se odnose na vladavinu prava. Radi se prijedlozima zakona o slobodi pristupa informacijama na razini institucija Bosne i Hercegovine, zatim o pravobranitelju te zemlje, kao i Zakonu o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću koje bira i razrješava suce i tužitelje. Držite li da je njihovo donošenje dostatno u trenutnoj fazi te koji je prema vašem mišljenju sljedeći korak koji moraju zadovoljiti u ispunjenju preostalih 14 uvjeta koja im nalaže Europska komisija?

U dosadašnjih osam mjeseci Vijeće ministara BIH radi ubrzanom dinamikom, a na sjednicama je razmatrano ili usvojeno preko 1.129 različitih materijala. Ova do sada demonstrirana dinamika nam itekako daje pravo da dijelimo opravdan optimizam da će Bosna i Hercegovina otvoriti pregovore o članstvu do kraja 2023. godine. Kao što sam već naglasila, trenutno smo u pozitivnom momentumu. Svako ispunjenje zahtjeva iz 14 prioriteta predstavlja korak prema naprijed na putu prema Europskoj uniji. Sljedeći korak koji je ključan na tom europskom putu, kako su više puta istaknuli iz Europske komisije, je nužna ograničena ustavna i izborna reforma koja bi provela presudu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u slučaju Ljubić. Bez implementacije odluke Ustavnog suda o legitimnom predstavljanju nema europske budućnosti Bosne i Hercegovine.

Kojim mehanizmima je moguće povećati povjerenje građana BiH u pravosudne institucije, agencije za provođenje zakona, ali i javnu upravu u cjelini?

Ovo je moguće samo putem provedbe reformskih zahtjeva koji će uskladiti zakonodavstvo zemlje s europskim standardima. Naravno, društvena transformacija i stabilizacija institucija, posebno pravosuđa, bit će dodatno olakšane pristupanjem Europskoj uniji, što će znatno podići povjerenje građana u institucije Bosne i Hercegovine.

Svojedobno ste upozorili na alarmantan položaj Bosne i Hercegovine po pitanju korištenja sredstava iz pretpristupnog fonda IPA III. Primjećujete li da se u međuvremenu situacija poboljšala? Pomaže li im u tom procesu i u kojoj mjeri svojim bogatim iskustvom i savjetima Republika Hrvatska putem resornih institucijama na čelu s ministrom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šimom Erlićem?

Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Šime Erlić, nedavno je potpisao ugovore o prekograničnoj suradnji između Hrvatske i Bosne i Hercegovine u ukupnom iznosu od dva milijuna eura. Ovi ugovori će se provoditi tijekom dvogodišnjeg razdoblja i obuhvaćaju projekte u područjima sporta, kulture, obrazovanja, turizma, te zaštite i spašavanja. Podrška institucija Republike Hrvatske ima ključnu ulogu u financiranju ovih projekata, omogućujući Bosni i Hercegovini iskorištavanje europskih sredstava unatoč izazovima u procesu programiranja i ugovaranja IPA III sredstava u toj zemlji. Želim ovim putem izraziti zahvalnost Vladi Andreja Plenkovića i ministru Erliću na iznimno uspješnoj suradnji koju ostvaruju s predsjedavajućom Vijeća ministara, Borjanom Krišto, te hrvatskim županijama u Bosni i Hercegovini. Kako bi se unaprijedilo iskorištavanje sredstava iz programa IPA III u Bosni i Hercegovini ključno je postići unutarnji konsenzus putem ograničenih izbornih i ustavnih reformi kako bi se osiguralo učinkovito funkcioniranje koordinacijskog mehanizma. To je ključna pretpostavka za povlačenje europskih sredstava, a time i napredak Bosne i Hercegovine na europskom putu.

Povezane vijesti

Politika

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić sudjeluje od 9. do 11. srpnja na samitu NATO-a u Washingtonu. Glavne su teme samita daljnja pomoć...

Politika

Strani turisti s područja Europske unije kao i domaći turisti, osiguranici HZZO-a, moći će tijekom ljeta dobiti zdravstvenu uslugu besplatno kod dodatnih timova u...

Politika

Na sutrašnjoj 17. sjednici Gradskog vijeća Grada Velike Gorice donosi se povijesna odluka kojom vrtići u Velikoj Gorici postaju besplatni za roditelje. Jedno je...

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas u Jakšiću 17. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori