S eurozastupnicom iz redova HDZ-a koja slovi za veliku stručnjakinju na polju međunarodnih odnosa radi bogatog iskustva u vanjskim poslovima i diplomaciji, porazgovarali smo o nizu aktualnih vanjskopolitičkih tema s fokusom na napredak Bosne i Hercegovine na svom europskom putu te koliko joj u tom složenom procesu svesrdno pomaže Republika Hrvatska. Dotaknuli smo se i nastojanjima zastupnice Zovko da potakne europske kolege da bolje iskoristite svoj utjecaj u svijetu kako bi se time spriječile daljnje eskalacije te općenito prevenirali potencijalni sukobi na posebno osjetljivim područjima.
Koje aktivnosti u sklopu obnašanja funkcije potpredsjednice Odbora za vanjske poslove EP-a i eurozastupnice imate predviđene u narednom periodu?
Na Odboru za vanjske poslove očekuje nas izrazito dinamično razdoblje. Usred neprestanih promjena u našem geopolitičkom okruženju, kao potpredsjednica Odbora za vanjske poslove, potaknula sam izradu izvješća o ulozi preventivne diplomacije u rješavanju zamrznutih i aktivnih sukoba diljem svijeta. Ujedno sam imenovana izvjestiteljicom Europskog parlamenta za ovu temu. Unutar tog izvješća planiram razviti niz preporuka kako bi Europska unija mogla unaprijediti svoje mehanizme rane detekcije, jasno definirati uloge i odgovornosti posebnih predstavnika za krhke regije te bolje iskoristiti svoj utjecaj u svijetu kako bismo ubuduće spriječili eskalaciju i nastanak sukoba koji često završe neriješeni i zamrznuti. Također, u ime EPP grupe vodit ću pregovore o izvješću o parlamentarnoj diplomaciji, a kao stalna izvjestiteljica, također ću raditi na novom izvješću o odnosima između EU-a i Sjedinjenih Američkih Država, što će biti od iznimne važnosti s obzirom na nadolazeće predsjedničke izbore i transatlantsku suradnju, posebno u kontekstu Ukrajine. Sredinom rujna sudjelovat ću s izaslanstvom Odbora za vanjske poslove u misiji u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjevernoj Irskoj, gdje ćemo s našim partnerima raspravljati o provedbi sporazuma o suradnji i trgovini s EU-om, s posebnim naglaskom na Windsorski sporazum u vezi s pitanjem Sjeverne Irske. Upravo smo ovaj tjedan na Odboru za kulturu i obrazovanje usvojili Izvješće o provedbi Sporazuma o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine. Na izvješću sam pregovarala u ime Kluba zastupnika EPP-a te sam se osobito zalagala za bolje uvjete građana EU-a prilikom razmjene u UK-u te diversifikaciju i jednak pristup svim građanima UK-a europskim programima razmjene, a što dosad nije bio slučaj te bolje radne uvjete i snažniju bilateralnu suradnju u ovim područjima. Također, u sklopu španjolskog predsjedanja Vijećem EU-a sudjelovat ću na godišnjoj međuparlamentarnoj konferenciji o zajedničkoj vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici u Madridu.
Koji su bili zaključci sudionika nedavno održane misije Odbora za vanjske poslove (AFET) u Kazahstanu i Kirgistanu te vaše osobne impresije sa iste?
Naša misija u Kazahstanu i Kirgistanu dolazi u pravom trenutku i nadopunjuje naše prethodne misije u Uzbekistanu i Tadžikistanu. Zemlje Srednje Azije oduvijek su bile iznimno važne za nas, što smo potvrdili 2019. godine kada je Europska unija usvojila novu strategiju za tu regiju. Sada, s eskalacijom sukoba između Rusije i Ukrajine, ovo područje postaje još ključnije zbog novih izazova vezanih uz izbjegavanje režima sankcija, uvoz energenata i nestašicu ključnih sirovina koja utječe na globalnu ravnotežu. Posebno naglašavam važnost Transkaspijskog koridora za poboljšanje povezanosti i trgovine s tom regijom. Cilj misije je bio osnažiti i dublje razvijati odnose između tih zemalja i Europske unije te ojačati parlamentarnu diplomaciju kako bismo i ubuduće održavali kontakt s našim sugovornicima i zastupnicima u parlamentima Kazahstana i Kirgistana. Što se tiče osobnih dojmova, obje zemlje obiluju bogatom poviješću i kulturnim naslijeđem. Obje zemlje prošle su značajnu modernizaciju i postupno se distanciraju od svoje sovjetske prošlosti. Stoga je njihova uloga izuzetno važna za nas, iako ruski utjecaj i dalje ostaje prisutan putem medija, velike trgovinske razmjene i značajne ruske manjine koja ima utjecaja na unutarnje pitanje. Također, Kazahstan ima želju ostvariti jaču suradnju s Republikom Hrvatskom pogotovo na gospodarskom planu. Aktivno hrvatsko veleposlanstvo u Astani s dva počasna konzula i sama činjenica da postoje tri počasna konzulata Kazahstana u Hrvatskoj, u Splitu, Umagu i Dubrovniku, pokazuje koliko se puno poslovno radi.
Nadate li se novom mandatu na skorašnjim izborima za Europski parlament?
Kao i uvijek do sada radim svoj posao odgovorno i najbolje što mogu. Odluku o tome će donijeti predsjednik stranke Andrej Plenković i naša stranačka tijela.
Jeste li poput hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana optimistični po pitanju početka pristupnih pregovora između BiH i EU do kraja ove ili početka iduće godine? Koliko im zalaganje i napori hrvatske diplomacije pomažu na tom putu?
Napori predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i hrvatske diplomacije bili su ključni za dodjelu kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini u prosincu prošle godine te za uključivanje koncepta konstitutivnosti u ključni dokument Europske unije za naredno desetljeće – Strateški kompas. Zahvaljujući naporima i koordiniranim djelovanjem hrvatske politike u cjelini, očekuje se otvaranje pregovora EU-a s Bosnom i Hercegovinom najkasnije do kraja ove godine – to je između ostalog najavio i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel na nedavnom summitu na Bledu u Sloveniji. Također, zahvaljujući između ostalog i proaktivnom sudjelovanju hrvatske diplomacije na europskoj sceni sa zemljama članicama, visoki predstavnik je imao potporu i donio važnu političku odluku koja je pomogla Hrvatima da u ovome izbornom ciklusu djelomično zadrže svoj položaj kao konstitutivan narod te se zaustavila njihova marginalizacija i daljnja dekonstitucionalizacija. Nažalost, odluka gospodina Schmidta nije obuhvatila pitanje kako osigurati izbor legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Unatoč tome, hrvatski politički predstavnici su pokazali izuzetnu fleksibilnost i političku zrelost te su sada jedina politička stabilnost u BIH. Zahvaljujući upravo ovom pristupu, novo Vijeće ministara je brzo formirano i ozbiljno se posvetilo ostvarivanju 14 ključnih prioriteta Europske komisije kako bi zemlja napredovala na svom putu prema Europskoj uniji, što svakako uključuje neizostavne izmjene Izbornog zakona i ograničene ustavne promjene. Novi saziv Vijeća ministara je svoju operativnost demonstrirao brzim usvajanju proračuna, također je službeno uspostavljena radna skupina među vladajućim strankama kako bi se postigao dogovor o ograničenim reformama Ustava i Izbornog zakona, što će konačno omogućiti prelazak zemlje iz daytonske faze u briselsku fazu.
U BiH su nedavno usvojena tri zakona iz europskog paketa koji se odnose na vladavinu prava. Radi se prijedlozima zakona o slobodi pristupa informacijama na razini institucija Bosne i Hercegovine, zatim o pravobranitelju te zemlje, kao i Zakonu o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću koje bira i razrješava suce i tužitelje. Držite li da je njihovo donošenje dostatno u trenutnoj fazi te koji je prema vašem mišljenju sljedeći korak koji moraju zadovoljiti u ispunjenju preostalih 14 uvjeta koja im nalaže Europska komisija?
U dosadašnjih osam mjeseci Vijeće ministara BIH radi ubrzanom dinamikom, a na sjednicama je razmatrano ili usvojeno preko 1.129 različitih materijala. Ova do sada demonstrirana dinamika nam itekako daje pravo da dijelimo opravdan optimizam da će Bosna i Hercegovina otvoriti pregovore o članstvu do kraja 2023. godine. Kao što sam već naglasila, trenutno smo u pozitivnom momentumu. Svako ispunjenje zahtjeva iz 14 prioriteta predstavlja korak prema naprijed na putu prema Europskoj uniji. Sljedeći korak koji je ključan na tom europskom putu, kako su više puta istaknuli iz Europske komisije, je nužna ograničena ustavna i izborna reforma koja bi provela presudu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u slučaju Ljubić. Bez implementacije odluke Ustavnog suda o legitimnom predstavljanju nema europske budućnosti Bosne i Hercegovine.
Kojim mehanizmima je moguće povećati povjerenje građana BiH u pravosudne institucije, agencije za provođenje zakona, ali i javnu upravu u cjelini?
Ovo je moguće samo putem provedbe reformskih zahtjeva koji će uskladiti zakonodavstvo zemlje s europskim standardima. Naravno, društvena transformacija i stabilizacija institucija, posebno pravosuđa, bit će dodatno olakšane pristupanjem Europskoj uniji, što će znatno podići povjerenje građana u institucije Bosne i Hercegovine.
Svojedobno ste upozorili na alarmantan položaj Bosne i Hercegovine po pitanju korištenja sredstava iz pretpristupnog fonda IPA III. Primjećujete li da se u međuvremenu situacija poboljšala? Pomaže li im u tom procesu i u kojoj mjeri svojim bogatim iskustvom i savjetima Republika Hrvatska putem resornih institucijama na čelu s ministrom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šimom Erlićem?
Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Šime Erlić, nedavno je potpisao ugovore o prekograničnoj suradnji između Hrvatske i Bosne i Hercegovine u ukupnom iznosu od dva milijuna eura. Ovi ugovori će se provoditi tijekom dvogodišnjeg razdoblja i obuhvaćaju projekte u područjima sporta, kulture, obrazovanja, turizma, te zaštite i spašavanja. Podrška institucija Republike Hrvatske ima ključnu ulogu u financiranju ovih projekata, omogućujući Bosni i Hercegovini iskorištavanje europskih sredstava unatoč izazovima u procesu programiranja i ugovaranja IPA III sredstava u toj zemlji. Želim ovim putem izraziti zahvalnost Vladi Andreja Plenkovića i ministru Erliću na iznimno uspješnoj suradnji koju ostvaruju s predsjedavajućom Vijeća ministara, Borjanom Krišto, te hrvatskim županijama u Bosni i Hercegovini. Kako bi se unaprijedilo iskorištavanje sredstava iz programa IPA III u Bosni i Hercegovini ključno je postići unutarnji konsenzus putem ograničenih izbornih i ustavnih reformi kako bi se osiguralo učinkovito funkcioniranje koordinacijskog mehanizma. To je ključna pretpostavka za povlačenje europskih sredstava, a time i napredak Bosne i Hercegovine na europskom putu.
