Saborskog zastupnika i predstavnika romske manjine Veljka Kajtazija upitali smo o položaju ove manjine u hrvatskom društvu te na koji im način sve planira pomoći. Kako komentira rezultate posljednjeg popisa stanovništva kroz prizmu porasta broja Roma. Odgovorio nam je i na kritike pojedinaca da je pogodovao suradnicima pri podijeli bijele tehnike. Koliko je zadovoljan odnosom s Međimurskom županijom koja bilježi najveću zastupljenost pripadnika romske zajednice te je li izgladio odnos s Predsjednikom Republike.
Hoćete li na temelju povećanog broja pripadnika romske manjine, kako su to pokazali javnosti nedavno predstavljeni rezultati Popisa stanovništva provedenog 2021. g. zatražiti od nadležnih ostvarivanje većeg broja prava za manjinu koju predstavljate?
Državni zavod za statistiku Hrvatske (DZS) objavio je konačne rezultate Popisa stanovništva 2021., a romska nacionalna manjina jedina je zajednica koja bilježi rast – čak 5,92%. Želim čestitati i zahvaliti se svima koji su sudjelovali u kampanji informiranja o važnosti popisa stanovništva Savez Roma u RH “KALI SARA”.
Rezultatima ne možemo biti u potpunosti zadovoljni imajući u vidu istraživanja koja su prethodila i koja potvrđuju ono što svi znamo – da je broj Roma u stvarnosti značajno veći od novog službenog podatka od 17.980 Romkinja i Roma.
Međutim, u kontekstu iseljavanja i asimilacije na koju nisu imuni ni pripadnici romske zajednice – novi podaci ipak su preduvjet i dobar temelj za daljnje iskorake. Neki od tih iskoraka su lakša provedba programa namijenjenih unaprjeđenju života romske zajednice, ali i zastupljenost u jedinicama lokalne i područne samouprave.
Na sljedećim izborima Romi će birati zamjenika župana u Međimurskoj županiji; zamjenike načelnika u Orehovici, Pribislavcu, Maloj Subotici, Nedelišću, Kotoribi, Jagodnjaku, Petrijanecu te niz manjinskih predstavnika kroz vijeća na razini županija, gradova i općina. U Općini Orehovica Romi su prešli prag od 33% koji je preduvjet za dvojezičnost, odnosno postavljanje dvojezičnih ploča na sve državne institucije.
U predstojećim danima ćemo napraviti detaljnije analize te ćemo ih kontinuirano koristiti kao jedan od temelja za napredak romske zajednice i svih ostalih manjinskih zajednica u našem društvu.
Kako ste načelno zadovoljni tretmanom Republike Hrvatske prema romskoj zajednici?
Načelno je situacija dobra, posebno od 2016. godine te sam zadovoljan sa suradnjom s državnim institucijama. Tu smo napravili brojne iskorake i krenuli rješavati pitanja na kojima do sad nitko nije radio. Nažalost, radi se o strukturnim problemima na kojima će se morati raditi još dugo, ali ono što smo mi prvi napravili je da smo krenuli pitanja i probleme romske zajednice rješavati sustavno i transparentno. Isto tako, mijenjamo i percepciju prema romskoj zajednici uspješno promovirajući našu kulturu, tradiciju, jezik, raznolikost. Međutim, kako idete na niže razine područne i lokalne samouprave i zajednica nailazimo na puno problema – ne samo u smislu diskriminacije i nejednakog tretmana i podcjenjivanja, nego i izostankom volje za bilo kakvom suradnjom. Naravno, ne u svim sredinama, ali imamo još puno posla.
Kako odgovarate na optužbe pojedinaca da se pri nedavnoj podjeli bijele tehnike po romskim naseljima u Međimurskoj županiji ista nije podijeljena najpotrebitijima već Vašim suradnicima?
To su gluposti jer bi ja po tome imao desetak tisuća suradnika. Program se javno i transparentno objavljuje te se prijaviti mogu svi pripadnici romske zajednice i taj program polako privodimo kraju. Cilj je bio najugroženijima omogućiti osnovne životne uvjete – kupaonice, veš mašine kako bi djeca mogla čista u školu. Naravno da ne mislimo da takva pomoć ne treba i drugim ugroženim skupinama, ali učinili smo dobro djelo jer ne možemo govoriti o obrazovanju i uključivanju u društvu ljudima koji se nemaju gdje oprati. Moramo se nažalost i takvim pitanjima baviti ako želimo stvarno uključiti one najugroženije.
Planira li se provođenje sličnih akcija u cilju pružanja pomoći potrebitima?
Kontinuirano provodimo akcije pomoći pojedincima, posebno putem Nacionalnog plana ili Povjerenstva za uključivanje Roma. Ponajviše oko obrazovanja i obrazovanja odraslih. Naravno da ćemo nastaviti s tim i dugoročno ćemo uspjeti. Romska zajednica je kao što sam rekao službeno samo 17.980 ljudi, neslužbeno značajno više, ali nisu svi socijalni isključeni i siromašni. Vjerujem da smo pokrenuli procese koji će u konačnici dovesti do pune integracije.
Koliko ste zadovoljani suradnjom s Međimurskom županijom s obzirom da ista bilježi najveći broj Roma u RH?
Nisam zadovoljan suradnjom s Međimurskom županijom posebno od anti-romskog prosvjeda koji su podržale brojne jedinice lokalne samouprave i županija. Oni su svakodnevno izloženi brojnim izazovima i problemima, slažem se, ali najlakše je kolektivno kriviti cijelu zajednicu i ne raditi sustavno na problemu i na provedbi smjernica EU, nacionalne razine i ne uvažavati na izborima izabrane lokalne predstavnike Roma te ih podcjenjivati. Mislim da to nije dobro i da moraju imati više razumijevanja za probleme Roma. Jedna od najrazvijenijih županija ima najgora romska naselja, nije ni logično ni opravdano. Prema mojim iskustvima u Međimurju, oko 80 posto predstavnika jedinica lokalne samouprave nije otvoreno za suradnju sa mnom i romskom zajednicom. I pored te činjenice na sve moguće načine pokušavam osigurati sredstva tim JLS-ima da investiraju u romsku zajednicu međutim i tu često nailazim na probleme kao što je vraćanje osiguranih sredstava. Njima su svi problemi Roma nacionalni problem i Kajtazijev problem, a gotovo svi ti problemi su nadležnost jedinica lokalne samouprave. Te probleme ne žele rješavati, a u isto vrijeme traže više ovlasti i decentralizaciju. U redu, slažem se, ali onda bar nađite rješenje za problem segregiranih škola kojima ste osnivač za što ćemo opet svi morati odgovarati pred EU sudovima.
Što se poduzima u pogledu povećanja postotka pripadnika romske zajednice sa završenom srednjom školom i fakultetima, pošto ona iznosi manje od 15%?
Ne znam otkud Vam taj podatak, ali osnovno i srednje obrazovanje završavaju gotovo sva djeca. Na fakultetima je nešto veći problem, ali od 2016. smo udvostručili broj studenata, značajno povećali i učeničke i studentske stipendije, osiguravamo besplatan smještaj u domovima, posebno se fokusirali na mlade te organizirali već 3. kongres mladih Roma, na Zdravstvenom veleučilištu osigurali izravne upise, surađujemo s privatnim fakultetima koji dodatno stipendiraju studente kao Edward Bernays na čemu smo zahvalni, pomažemo mladima i pratimo ih u svim procesima vezanima za obrazovanje, neki upisuju i Policijsku akademiju što je također dobro i potrebno. Kada govorimo o studentima, istaknuo bih da je u trenutku kada sam prvi put bio biran za zastupnika bilo tek 15-20 romskih studenata u Hrvatskoj, dok ih je danas preko 70. Mladi su postali jako vidljivi i nema gotovo nitko među njima, a da nije prošao kroz Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” na ovaj ili onaj način. Od ove akademske godine bit će značajno povećane studentske stipendije i od njih očekujem da kad sve to završe da ne zaborave romsku zajednicu i da pomognu mladima i budu im mentori. To je sve što od njih želim.
Jeste li izgladili odnose s predsjednikom Milanovićem?
Ja nikad nisam ni narušio te odnose nego sam reagirao na nešto što je bila uvreda i stigmatizacija romske zajednice. To mi je posao kao predstavnika Roma i moji birači to od mene očekuju i na takve stvari moram reagirati. On to dobro razumije i sigurno zna da je pogriješio. To što se branio tako da je mene napadao je bilo jedino što je mogao napraviti jer je pogriješio, ali mu ja to ne zamjeram. Sa svima ću uvijek surađivati za dobrobit romske zajednice.
