Connect with us

Upišite traženi pojam

autor: Saša Zinaja/NFOTO
autor: Saša Zinaja/NFOTO
autor: Saša Zinaja/NFOTO

Top Tema

INTERVJU VELJKO KAJTAZI: Kontinuirano provodimo akcije pomoći pojedincima, posebno putem Nacionalnog plana ili Povjerenstva za uključivanje Roma

Saborskog zastupnika i predstavnika romske manjine Veljka Kajtazija upitali smo o položaju ove manjine u hrvatskom društvu te na koji im način sve planira pomoći. Kako komentira rezultate posljednjeg popisa stanovništva kroz prizmu porasta broja Roma. Odgovorio nam je i na kritike pojedinaca da je pogodovao suradnicima pri podijeli bijele tehnike. Koliko je zadovoljan odnosom s Međimurskom županijom koja bilježi najveću zastupljenost pripadnika romske zajednice te je li izgladio odnos s Predsjednikom Republike.

Hoćete li na temelju povećanog broja pripadnika romske manjine, kako su to pokazali javnosti nedavno predstavljeni rezultati Popisa stanovništva provedenog 2021. g. zatražiti od nadležnih ostvarivanje većeg broja prava za manjinu koju predstavljate?

Državni zavod za statistiku Hrvatske (DZS) objavio je konačne rezultate Popisa stanovništva 2021., a romska nacionalna manjina jedina je zajednica koja bilježi rast  –  čak 5,92%. Želim čestitati i zahvaliti se svima koji su sudjelovali u kampanji informiranja o važnosti popisa stanovništva Savez Roma u RH “KALI SARA”.

Rezultatima ne možemo biti u potpunosti zadovoljni imajući u vidu istraživanja koja su prethodila i koja potvrđuju ono što svi znamo – da je broj Roma u stvarnosti značajno veći od novog službenog podatka od 17.980 Romkinja i Roma.

Međutim, u kontekstu iseljavanja i asimilacije na koju nisu imuni ni pripadnici romske zajednice – novi podaci ipak su preduvjet i dobar temelj za daljnje iskorake. Neki od tih iskoraka su lakša provedba programa namijenjenih unaprjeđenju života romske zajednice, ali i zastupljenost u jedinicama lokalne i područne samouprave.

Na sljedećim izborima Romi će birati zamjenika župana u Međimurskoj županiji; zamjenike načelnika u Orehovici, Pribislavcu, Maloj Subotici, Nedelišću, Kotoribi, Jagodnjaku, Petrijanecu te niz manjinskih predstavnika kroz vijeća na razini županija, gradova i općina. U Općini Orehovica Romi su prešli prag od 33% koji je preduvjet za dvojezičnost, odnosno postavljanje dvojezičnih ploča na sve državne institucije.

U predstojećim danima ćemo napraviti detaljnije analize te ćemo ih kontinuirano koristiti kao jedan od temelja za napredak romske zajednice i svih ostalih manjinskih zajednica u našem društvu.

Kako ste načelno zadovoljni tretmanom Republike Hrvatske prema romskoj zajednici?

Načelno je situacija dobra, posebno od 2016. godine te sam zadovoljan sa suradnjom s državnim institucijama. Tu smo napravili brojne iskorake i krenuli rješavati pitanja na kojima do sad nitko nije radio. Nažalost, radi se o strukturnim problemima na kojima će se morati raditi još dugo, ali ono što smo mi prvi napravili je da smo krenuli pitanja i probleme romske zajednice rješavati sustavno i transparentno. Isto tako, mijenjamo i percepciju prema romskoj zajednici uspješno promovirajući našu kulturu, tradiciju, jezik, raznolikost. Međutim, kako idete na niže razine područne i lokalne samouprave i zajednica nailazimo na puno problema – ne samo u smislu diskriminacije i nejednakog tretmana i podcjenjivanja, nego i izostankom volje za bilo kakvom suradnjom. Naravno, ne u svim sredinama, ali imamo još puno posla.

Kako odgovarate na optužbe pojedinaca da se pri nedavnoj podjeli bijele tehnike po romskim naseljima u Međimurskoj županiji ista nije podijeljena najpotrebitijima već Vašim suradnicima?

To su gluposti jer bi ja po tome imao desetak tisuća suradnika. Program se javno i transparentno objavljuje te se prijaviti mogu svi pripadnici romske zajednice i taj program polako privodimo kraju. Cilj je bio najugroženijima omogućiti osnovne životne uvjete – kupaonice, veš mašine kako bi djeca mogla čista u školu. Naravno da ne mislimo da takva pomoć ne treba i drugim ugroženim skupinama, ali učinili smo dobro djelo jer ne možemo govoriti o obrazovanju i uključivanju u društvu ljudima koji se nemaju gdje oprati. Moramo se nažalost i takvim pitanjima baviti ako želimo stvarno uključiti one najugroženije.

Planira li se provođenje sličnih akcija u cilju pružanja pomoći potrebitima?

Kontinuirano provodimo akcije pomoći pojedincima, posebno putem Nacionalnog plana ili Povjerenstva za uključivanje Roma. Ponajviše oko obrazovanja i obrazovanja odraslih. Naravno da ćemo nastaviti s tim i dugoročno ćemo uspjeti. Romska zajednica je kao što sam rekao službeno samo 17.980 ljudi, neslužbeno značajno više, ali nisu svi socijalni isključeni i siromašni. Vjerujem da smo pokrenuli procese koji će u konačnici dovesti do pune integracije.

autor: Saša Zinaja/NFOTO
autor: Saša Zinaja/NFOTO

Koliko ste zadovoljani suradnjom s Međimurskom županijom s obzirom da ista bilježi najveći broj Roma u RH?

Nisam zadovoljan suradnjom s Međimurskom županijom posebno od anti-romskog prosvjeda koji su podržale brojne jedinice lokalne samouprave i županija. Oni su svakodnevno izloženi brojnim izazovima i problemima, slažem se, ali najlakše je kolektivno kriviti cijelu zajednicu i ne raditi sustavno na problemu i na provedbi smjernica EU, nacionalne razine i ne uvažavati na izborima izabrane lokalne predstavnike Roma te ih podcjenjivati. Mislim da to nije dobro i da moraju imati više razumijevanja za probleme Roma. Jedna od najrazvijenijih županija ima najgora romska naselja, nije ni logično ni opravdano. Prema mojim iskustvima u Međimurju, oko 80 posto predstavnika jedinica lokalne samouprave nije otvoreno za suradnju sa mnom i romskom zajednicom. I pored te činjenice na sve moguće načine pokušavam osigurati sredstva tim JLS-ima da investiraju u romsku zajednicu međutim i tu često nailazim na probleme kao što je vraćanje osiguranih sredstava. Njima su svi problemi Roma nacionalni problem i Kajtazijev problem, a gotovo svi ti problemi su nadležnost jedinica lokalne samouprave. Te probleme ne žele rješavati, a u isto vrijeme traže više ovlasti i decentralizaciju. U redu, slažem se, ali onda bar nađite rješenje za problem segregiranih škola kojima ste osnivač za što ćemo opet svi morati odgovarati pred EU sudovima.

Što se poduzima u pogledu povećanja postotka pripadnika romske zajednice sa završenom srednjom školom i fakultetima, pošto ona iznosi manje od 15%?

Ne znam otkud Vam taj podatak, ali osnovno i srednje obrazovanje završavaju gotovo sva djeca. Na fakultetima je nešto veći problem, ali od 2016. smo udvostručili broj studenata, značajno povećali i učeničke i studentske stipendije, osiguravamo besplatan smještaj u domovima, posebno se fokusirali na mlade te organizirali već 3. kongres mladih Roma, na Zdravstvenom veleučilištu osigurali izravne upise, surađujemo s privatnim fakultetima koji dodatno stipendiraju studente kao Edward Bernays na čemu smo zahvalni, pomažemo mladima i pratimo ih u svim procesima vezanima za obrazovanje, neki upisuju i Policijsku akademiju što je također dobro i potrebno. Kada govorimo o studentima, istaknuo bih da je u trenutku kada sam prvi put bio biran za zastupnika bilo tek 15-20 romskih studenata u Hrvatskoj, dok ih je danas preko 70. Mladi su postali jako vidljivi i nema gotovo nitko među njima, a da nije prošao kroz Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” na ovaj ili onaj način. Od ove akademske godine bit će značajno povećane studentske stipendije i od njih očekujem da kad sve to završe da ne zaborave romsku zajednicu i da pomognu mladima i budu im mentori. To je sve što od njih želim.

Jeste li izgladili odnose s predsjednikom Milanovićem?

Ja nikad nisam ni narušio te odnose nego sam reagirao na nešto što je bila uvreda i stigmatizacija romske zajednice. To mi je posao kao predstavnika Roma i moji birači to od mene očekuju i na takve stvari moram reagirati. On to dobro razumije i sigurno zna da je pogriješio. To što se branio tako da je mene napadao je bilo jedino što je mogao napraviti jer je pogriješio, ali mu ja to ne zamjeram. Sa svima ću uvijek surađivati za dobrobit romske zajednice.

Je li po vama Pavao Vujnovac iz PPD trebao biti napadan zbog skupocjene ogrlice koju nije prijavio carini?

Povezane vijesti

Top Tema

Nekadašnja HDZ-ova ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, s pozicije predsjednice saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu u intervjuu nam detaljno...

Top Tema

U javnosti se ponovo sve glasnije špekulira o prijevremenim izborima. Smatrate li da je u jeku trenutne energetske i financijske krize pogodno vrijeme za...

Politika

Glavno jelo s prilogom umjesto dosadašnjim 15 kuna saborski zastupnici će plaćati tri kune više. Kako će to financijski preživjeti? Većini građana padne mrak...

Politika

Zastupnica Karolina Vidović Krišto ponovno upozorava na korupciju u Hrvatskoj.

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori