OBJEKTIVNI INTERVJUI SU UVIJEK AKTUALNI!!! Veleposlanik Ruske Federacije dr. sci. Anvar Sarvarovič Azimov: RUSIJA SE PRIJATELJSKI ODNOSI PREMA HRVATSKOJ, ALI HRVATSKA PREMA NJOJ BAŠ I NE

Vaša Ekselencijo, u svojim intervjuima stalno naglašavate kako se Rusija prijateljski odnosi prema Hrvatskoj, ali od Hrvatske ne dobiva baš zauzvrat baš uvijek istu reakciju. U čemu je problem? Kako Vi vidite odnos dvije zemlje? Rusko-hrvatski odnosi su tradicionalno prijateljske prirode i naravno, ruska strana i dalje je zainteresirana da vodi naše bilateralne odnose u […]

Vaša Ekselencijo, u svojim intervjuima stalno naglašavate kako se Rusija prijateljski odnosi prema Hrvatskoj, ali od Hrvatske ne dobiva baš zauzvrat baš uvijek istu reakciju. U čemu je problem? Kako Vi vidite odnos dvije zemlje?

Rusko-hrvatski odnosi su tradicionalno prijateljske prirode i naravno, ruska strana i dalje je zainteresirana da vodi naše bilateralne odnose u pozitivnom smjeru. Nažalost, ne uspijeva nam uvijek. Ja ne povezujem komplikacije koje obilježavaju naše bilateralne odnose sa članstvom Hrvatske u Europskoj uniji i NATO-u. To je suvereni izbor Hrvatske i mi s poštovanjem se odnosimo prema izboru hrvatskog naroda u korist europskih integracija. Međutim, mi vjerujemo da članstvo Hrvatske u ovim strukturama ni na koji način ne bi trebalo biti prepreka za daljnji razvoj naših bilateralnih odnosa.

Kako dugo Rusiju i Hrvatsku vežu diplomatski odnosi?

Naši bilateralni odnosi imaju dugu povijest i seže u daleku prošlost, čak i prije nego što su dobili službeni karakter. Kao što je poznato, Rusija je bila među prvim državama koje su priznale nezavisnost Hrvatske. U svibnju 2017. proslavit ćemo 25. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa i planiramo je dostojno obilježiti. Ministri vanjskih poslova sigurno će razmijeniti pozdravne telegrame. Veleposlanstvo planira uskladiti obilježavanje četvrtstoljetnog jubileja s organizacijom kulturnih manifestacija, sastancima društava prijateljstva, svečanom sjednicom Saveza antifašističkih boraca i antifašista.

Još jednom želim naglasiti da smatramo, unatoč članstvu Hrvatske u EU i NATO-u, da naši bilateralni odnosi imaju potpunu samostalnost i spremni smo aktivno razvijati političke, trgovinske, gospodarske i kulturne kontakte. Nažalost, naš odnos u posljednjem desetljeću doživljava teška vremena u smislu održavanja političkih kontakata i razvoja trgovinsko-ekonomskih odnosa. Razina trgovinskih odnosa između naših zemalja je konstantno u padu.  On je u 2015-oj i 2016-oj godini smanjen za 50 posto. Sa 2 milijarde dolara na 1 milijardu. Naravno, promjena cijena nafte izravno utječe na njihovo smanjenje, jer gotovo 90 posto našeg izvoza u Hrvatsku su zalihe ugljikovodika, nafte i plina. Ali u tom razdoblju znatno je pao i izvoz Hrvatske u Rusiju, također za 50 posto. To je u velikoj mjeri povezano sa sankcijama. Veliku štetu trpe proizvođači poljoprivrednih proizvoda, jer kao odgovor na sankcije uveli smo ograničenje isporuka voća i ribljih proizvoda. Ali bez obzira na sankcije, vjerujemo da bilateralni odnosi čak i u postojećem stanju, očito ne odgovaraju postojećim mogućnostima.

Planirate li zajedničke aktivnosti za poduzetnike sa ciljem poboljšanje trgovinskih odnosa?

Velike nade smo polagali u organizaciju rusko-hrvatskog poslovnog foruma u Zagrebu u studenom ove godine ali, nažalost, mi i naši hrvatski partneri nismo uspjeli ostvariti ovu ideju. Vrlo je malen broj ruskih biznismena izrazio interes za sudjelovanjem u takvom forumu. Analizirali smo razloge i došli do zaključka da su trenutno hrvatski izvoznici više zainteresirani i ulažu veće napore kako bi promovirali svoje proizvode na ruskom tržištu. Ruski poduzetnici suočeni s brojnim izazovima, uključujući prekomjerno administriranje, žestoku konkurencije, pristranost kod natječaja kao i sankcije nametnute od strane zemalja EU, ne pokazuju tako uporni, svrhovit pristup.

Mi razumijemo da je Hrvatska podržala sankcije kao disciplinirana članica EU, ali naši poduzetnici ukazuju na to da, za razliku od susjeda, Hrvatska ni u jednom trenutku nije izrazila bilo kakvu zabrinutost zbog štete koju sankcije nanose prije svega hrvatskim proizvođačima. Službena statistika pokazuje da hrvatski poljoprivrednici i uzgajivači zbog našeg odgovora na sankcije EU gube oko 50 milijuna eura godišnje, ali detaljna analiza izvoza iz Hrvatske u Rusiju svjedoči o tome da je brojka mnogo veća, i do 200 milijuna eura. Taj negativni trend mora se promijeniti, ali dok djeluju sankcije bit će to vrlo teško.

Oprezno smo optimistični oko moguće normalizacije rusko-američkih odnosa nakon promjena koje su se dogodile u SAD-u dolaskom na vlast Donalda Trumpa. Pretpostavljamo da bi to trebalo pozitivno utjecati i na naše odnose s EU. EU zna da su sankcije dvosjekli mač i prije svega nanose veliku štetu njezinim izvoznicima. Statistički podaci potvrđuju da svake godine države EU gube od 150 do 200 milijardi eura. Naši izvoznici, prema našim procjenama, također gube do 50 milijardi eura, tako da sankcije sigurno nanose veliku štetu ruskom gospodarstvu, ali nismo ih mi uveli i nije na nama da ih ukidamo.

Zar je Rusija pretrpjela manju štetu od sankcija nego Europska unija?

Ne uzbuđujemo se previše oko sankcija. Više od toga, zahvaljujući sankcijama EU i ruskoj politici nadoknađivanja importa vlastitim proizvodima, koju je pokrenuo predsjednik Vladimir Putin, jako su napredovale različite grane ruske ekonomije. U većoj smo mjeri okrenuti samoopskrbi. Istovremeno, prostor koju su oslobodile zemlje EU, osim članova EU i država ZND,  aktivno zauzimaju druge zemlje kao što su Kina, Indija, Egipat, Turska, a od susjeda Hrvatskoj, to su Srbija i Slovenija. Čak i kada se sankcije ukine, a prije ili kasnije, to će se dogoditi, EU biti će teško vratiti svoje pozicije na ruskom tržištu, dok je u najboljim godinama promet između Rusije i EU iznosio oko 400 milijarda eura.

Spomenuli Ste Sloveniju. Ali Slovenija je također članica EU i NATO, a promet roba i usluga je u porastu unatoč sankcijama.  Što je razlog?

Ne samo Slovenija, ali i Mađarska, Slovačka, Češka, Španjolska, Portugal, Grčka, Cipar, Italija unatoč solidarnosti sa sankcijama, pokušavaju promovirati bilateralni dnevni red i u smislu razvoja političkih kontakata i trgovinsko-gospodarske razmjene.

Države EU su podijeljene u nekoliko skupina u odnosu prema sankcijama. Hrvatska pripada onoj maloj grupi zemalja koja bezrezervno podržava sankcije, ne zalaže se za njihovo ukidanje, dok desetak zemalja EU uviđaju da sankcije nanose štetu njihovim vlastitim gospodarstvima i stoga su zainteresirane ponajprije u njihovom ublažavanju, a potom i potpunom ukidanju.

Ne želim reći da se na hrvatsko vodstvo vrši pritisak od strane zapada odnosno od strane Amerike, ali činjenice potvrđuju da one zemlje koje su željele razvijati bilateralne kontakte, prije svega trgovinsko-gospodarske, čine to bez obzira na režim sankcija. Ponovit ću da mi poštujemo članstvo Hrvatske u NATO i u EU, ali smatramo da to ne bi trebalo spriječiti razvoj odnosa između naših zemalja. Štoviše, odgovorno tvrdim da politika Rusije u Hrvatskoj nije usmjerena na jačanje vlastite pozicije. Prioritet je konstruktivna suradnja u onim područjima u kojima je prije svega zainteresirana hrvatska strana. Naša suradnja podrazumijeva uzajamnu korist, ali uvelike je podređena prije svega interesima Hrvatske.

U svezi s time željeli bismo pojačati rad međudržavne komisije za trgovinsko-gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju. Od 2010. godine nije održan nijedan plenarni sastanak, tako da iduće godine planiramo održati sastanak komisije u Moskvi, gdje bismo mogli označiti mjere za aktiviranje naše suradnje na svim područjima.

Jedan od kreatora EU rekao je, da ako bi mogao početi ispočetka, počeo bi od kulture. Kako funkcionira suradnja u tom području?

Zbog činjenice da smo suočeni s problemima na trgovinsko-gospodarskom području, pokušavamo dati dodatni poticaj kulturnoj suradnje naših zemalja. Prošle godine organizirano je mnogo različitih aktivnosti. To su izložbe, nastupi ruskih folklornih, simfonijskih i komornih kolektiva. U listopadu 2016. godine po prvi put smo doveli u Zagreb baletni ansambl iz Sankt-Peterburga. Na pozornici HNK-a u Zagrebu nastupale su zvijezde najboljeg ruskog baleta. Također smo pozvali baletni ansambl HNK da dođu iduće godine na gostovanje u Sankt-Peterburg.

Treba naglasiti da su mnogi kulturni programi osmišljeni i realizirani na inicijativu i uz svestranu potporu gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, koji je aktivni pokretač razvoja naših odnosa. Zagreb je uspostavio odlične odnose s Moskvom, a 2018. godine će obilježiti 50. obljetnicu suradnje između Zagreba i Sankt-Peterburga. Iduće godine, gradonačelnik Zagreba planira posjetiti Sankt-Peterburg, a 2018., očekujemo dolazak u Zagreb guvernera Sankt-Peterburga Georgija Poltavčenko. Zacrtan je širok program kulturne razmjene, ali osim izravnih veza između gradova i kulturnih institucija, zalažemo se za razvoj kulturnih odnosa i na međudržavnoj razini. Trenutno s našim hrvatskim kolegama pripremamo za potpisivanje program kulturne suradnje između ministarstava kulture naših zemalja na period od 2017. do 2019. godine.

Dugo se govori o otvaranju Ruskog kulturnog centra u Zagrebu po primjeru na druge europske zemlje. U kojoj je to fazi?

Istina. Jedan od važnih ciljeva veleposlanstva je otvaranje Kulturnog centra pri ambasadi Ruske Federacije na uzajamnoj osnovi, odnosno planira se otvaranje Kulturnog centra u Zagrebu i Kulturnog centra pri veleposlanstvu Republike Hrvatske u Moskvi. Pet godina mi ne možemo riješiti taj problem, ali sada postoji nada da će ugovor o osnivanju kulturno-informativnih centara biti potpisan od strane obiju vlada. To će, bez sumnje, doprinijeti razvoju kulturnih veza između naših tradicionalno i povijesno prijateljskih država.

Što se tiče službenih odnosa; Jel’ moguće da je, povijesno gledano složeni hrvatsko-srpski odnosi reflektiraju i na Rusiju, odnosno Hrvati poistovjećuju Rusiju sa Srbijom?

Rusija tradicionalno održava vrlo bliske odnose sa Srbijom. Mi smatramo Srbiju našim dobrim prijateljem i dobrim partnerom, iako je Srbija također ima stremljenje prema EU. Mi ne namjeravamo činiti bilo kakve prepreke, to je suvereni izbor suverene zemlje. Međutim, imamo razumijevanje od strane srpske vlade, da bez obzira na njihovu težnju prema eurointegraciji, priroda i opseg rusko-srpske suradnje ostaje na istoj razini.

Nažalost, moram se složiti da Hrvati umnogome gledaju na razvoj naših bilateralnih odnosa kroz prizmu Srbije. Ja razumijem tešku povijest odnosa ova dva naroda. Iako je upravo Sovjetski Savez i njegov prvi predsjednik Mihail Gorbačov osobno poduzeo velike napore za normalizaciju odnosa, prestanak rata i rješavanje postojećih problema mirnim putem. U listopadu 1991., odmah nakon hrvatskog referenduma o odvajanju, Gorbačov je u Moskvi organizirao sastanak s predsjednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom i predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem u potrazi za političkim rješavanjem postojećih problema. Ne bismo voljeli da rusko-srpski faktor utječe na razvoj naših bilateralnih odnosa. Vjerujemo da je naš odnos s Hrvatskom samostalnog karaktera, u tome je njihova vrijednost.

Na nedavno održanoj konferenciji “Balkanske zemlje između Rusije i EU – osjetljivo područje Europe?” govorilo se između ostalog da su hrvatski poduzetnici našli način zaobići sankcije, te rade s Rusijom preko Srbije.

Da, neki hrvatski proizvodi stižu na rusko tržište preko trećih zemalja, ali uglavnom hrvatski izvoznici rade direktno. Vrlo dobrim na ruskom tržištu su se dokazale i farmaceutske tvrtke. Značajan udio izvoza čini isporuka lijekova, uspješno rade i tvrtke za proizvodnju kozmetike, tekstila, obuće i hrvatske turističke tvrtke.

Želio bih posebno spomenuti tvrtku Adriaplast, koja na stotinu milijuna eura godišnje isporučuje plastične dijelove za rusku automobilsku industriju. Nastavlja se naša suradnja s brodogradilištima, Brodosplitom, Brodotrogirom i Uljanikom. Kako što sam rekao, zbog sankcija Rusija je uzela kurs na samoopskrbljivanje odnosno izgradnju brodova na svojem teritoriju, ali suradnja s Hrvatskom se nastavlja. Prošle godine smo ostvarili narudžbe u dva brodogradilišta za oko 100 milijuna eura. Naravno, to je vrlo malo ako se sjetimo da su glavni doprinos razvoju brodogradilišta u Hrvatskoj dali Rusija, odnosno Sovjetski Savez. Ukupan broj, koji je izgrađen u brodogradilištima Hrvatske po našoj narudžbi prelazi 400 brodova, a to je nekoliko milijardi eura. Sada je proces usporen, no mislim da su izgledi dobri i u budućnosti mi ćemo naručivati popravak i izgradnju brodova u hrvatskim brodogradilištima.

Dao sam sebi u zadatak. uz povoljan splet okolnosti, uključujući i ukidanje sankcija EU, za početak vratiti našu robnu razmjenu na razinu od 2 milijarde dolara, a u budućnosti dovesti do 3 milijarde, kao što smo poslovali u najboljim vremenima.

Broj ruskih turista pao je naglo nakon ulaska Hrvatske u EU. Postoje li izgledi za napredak na tom području?

Dolazak turista iz Rusije u Hrvatsku je važno područje naše suradnje. U prijašnjim godinama brojka je prelazila i do 250 tisuća godišnje. Danas 100 do 140 tisuća turista svake godine dolazi u Hrvatsku unatoč činjenici da je Hrvatska u turističkom smislu prilično skupa, pa si ju ne može priuštiti svatko. Mnogi naši turisti više se vole odmarati u Egiptu, Turskoj, Tajlandu, Maroku, Alžiru ili Indiji, ali postoje i ruski turisti koji se žele odmarati isključivo u Hrvatskoj. Zbog komfora, prekrasne kuhinje, odlične usluge, a, što je najbitnije – apsolutne sigurnosti. Ovdje naše turiste vole. Viza kao prepreka javila se samo u prvoj godini. Trenutno vizni centri veleposlanstva Hrvatske rade u 20 regija Rusije. Rade operativno i dobivanje vize nije problem.

Kako vidite razvoj bilateralnih odnosa u budućnosti?

Mi bi željeli aktivno razvijati naš odnos na državnoj razini. Uzimajući u obzir složenu političku situaciju, pozivamo hrvatske državne čelnike da sudjeluju u susretima koji se provode na međunarodnoj razini na neutralnim terenima. Prošle godine smo pozvali desetak hrvatskih ministara u Rusiju na međunarodne forume, ali nitko nije došao. Možda je to imalo veze s unutarnjom situacijom, izvanrednim izborima, izborima čelnika vodećih stranaka.

U Parizu na konferenciji Svjetske asocijacije rusko jezičnih medija predstavljen je projekt promicanja ruskog turizma u inozemstvu. Kako stoje stvari u Hrvatskoj? Dolaze li turisti u Rusiju iz Hrvatske?

Nažalost ne. Možda je razlog da se u Rusiji aktivno razvija domaći turizam pa marketing radi velike napore u tom smjeru. Recimo, rekordan broj turista posjetilo je ove godine Krim. Općenito, broj turista u Rusiju iz EU iz godine u godinu se povećava. Volio bih da se to odnosi i na Hrvatsku, ali zasada vrlo mali broj turista posjećuje našu zemlju. Ruski turoperatori su zainteresirani za dovođenje hrvatskih turista. Veliku ulogu je odigralo otvaranje direktnog leta iz Zagreba u Sankt-Peterburg hrvatskog zračnog prijevoznika u ljetnim mjesecima. Osnovali smo i zajedničku radnu skupinu za turizam u okviru međuvladine komisije, koja će se baviti turističkom razmjenom, ali mi objektivno gledamo na situaciju i vidimo da su mogućnosti putovanja iz Hrvatske u Rusiju ograničeni.

Nedavno u Europi je bila usvojena rezolucija “Strateške komunikacije EU kao mehanizam suprotstavljanja propagandi trećih strana”, u kojoj su Agencija Sputnik, tv kanal RT, fond “Ruski mir” i državna agencija “Rossotrudničesto” označeni kao realna informatička prijetnja EU i njenim partnerima u Istočnoj Europi. Kako to komentirate?

U ovom slučaju dolazi do izražaja diskriminirajući stav prema predstavništvima ruskih i ruskojezičnih medija, u velikoj mjeri povezani s antiruskom histerijom. Tvrdeći da Rusija prijeti interesima Europe, Rusiju se pokušava predstavlja kao carstvo zla. Usvojena rezolucija nosi ispolitiziranu antirusku usmjerenost. Ovo je još jedan dokaz da kod naših zapadnih kolega nije sve u redu sa slobodom medija. Izrazili smo svoju zabrinutost zbog donošenja takve rezolucije, uputivši apel u Vijeće Europe u ОSCE. U 21. stoljeću takva rezolucija izgleda  provokativno.

Kako ocjenjujete informiranje o rusko-hrvatskim odnosima u hrvatskim medijima?

Informiranje o Rusiji i analiza naših odnosa u hrvatskom tisku nije ujednačena. Hrvatski mediji ne tumače uvijek objektivno ruski pravac. Svakako se osjeća utjecaj zapadnih informativnih agencija. Može se reći da mediji u Hrvatskoj uglavnom nemaju neprijateljski stav u pogledu Rusije; rado objavljuju i moj intervjue, i publikacije o postignućima Rusije u različitim područjima, pozivaju na TV i radioemisije. Sve u svemu  zadovoljan sam razinom naše suradnje. Naravno, postoji kategorija pristranih autora, koji su apriori nastrojeni protiv Rusije, ali većina novinara i urednika daje prednost objektivnoj percepciji stvarnosti. Nama je drago da postoji simpatija prema Rusiji i mi kao veleposlanstvo snažno ćemo nju njegovati.

U priopćenju ministarstva vanjskih poslova Rusije vezano uz posjet premijera Hrvatske Ukrajini, između ostalog stoji: “pozivamo Zagreb da se umjesto besperspektivnim prijedlozima pozabavi vlastitim kroničnim unutarnjim problemima, koji se odnose na prava Srba i ostalih nacionalnih manjina“. Što to znači?

Poštovani premijer samo je ponovio poziciju država EU. Ali, nam nije lijepo čuti od prijateljske države optužbe za navodnu „okupaciju Donbasa i aneksiju Krima“. Čini mi se da tako oštre izjave ne doprinose prijateljskom karakteru rusko-hrvatskih odnosa. U izjavi Andreja Plenkovića govorilo se o mirnoj integraciji okupiranih teritorija. Postavlja se pitanje: okupiranom od strane koga? Na Donbasu nema ruske regularne vojske, nismo ga zauzeli. Krim – to je zasebna priča. Na referendumu više od 90 posto građana glasovalo za ujedinjenje za povratak u povijesnu rodnu luku i taj proces nema obrnuti tijek.

Polazimo od toga da je Hrvatska član EU i stoji na njezinim zajedničkim pozicijama, ali takve izjave ne pridonose razvoju naših odnosa. Dali smo oštro priopćenje na temelju realnih činjenica da Hrvatska ima problema i sa srpskom zajednicom i s drugim etničkim zajednicama, te pozvali hrvatsku državu da radi na poboljšanju tih odnosa. Prema našoj procijeni oko tri tisuće naših sunarodnjaka živi u Hrvatskoj, uglavnom žene udate za državljane Hrvatske koje se svakodnevno suočavaju s brojnim problemima.

S druge strane, treba napomenuti da je program rada s nacionalnim manjinama u Hrvatskoj dobar. Na čelu Savjeta za nacionalne manjine nalaze se iskusni i dobronamjerni ljudi. U ovom slučaju mislim na predsjednika Savjeta Aleksandra Tolnauera, koji mnogo čini za sve nacionalne manjine, uključujući i rusku, za što sam mu zahvalan. Moramo odati priznanje, bez obzira tko i što o njemu mislio, te zastupniku Kajtaziju, koji zastupa i našu manjinu. Problema ima, ali ipak, to je unutarnja stvar Hrvatske. Vlada zna da prosperitet i daljnji društveno-gospodarski razvoj u velikoj mjeri je povezan i s rješavanjem problema nacionalnih manjina.

Ne bih želio dramatizirati situaciju oko nacionalnih manjina. Objektivno gledajući ona se poboljšava. Sa svoje strane spremni smo pružiti vladi Hrvatske odgovarajuću pomoć. Istovremeno, u slučaju potrebe, Rusko veleposlanstvo uvijek će spremno štititi interese naših sunarodnjaka tako da ne budu podređeni interesima drugih manjina. U našim očima mnogobrojna zajednica ruskih sunarodnjaka predstavlja predmet ponosa kao Rusije, tako i Hrvatske. Očekujemo više poštovanja prema našoj zajednici i više zalaganja za rješavanje problema s kojima se ona suočava.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close