Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu za Objektivno.hr progovara o preporukama za novu strategiju proširenja Europske unije, za koje države smatra da ne podržavaju europska načela i vrijednosti, koji su mu planovi u narednom periodu, a svoj komentar dao je i na vječito složenu političku situaciju u BiH te nastavak osnaživanja odnosa Hrvatske i SAD-a.
Što stoji u vašim preporukama o novoj strategiji proširenja EU koji je Europski parlament potvrdio sa 502 glasa?
Prijedlog ovog izvješća naglašava vrijednost politike proširenja kao strateškog ulaganja u sigurnost i blagostanje Europe. Također, prepoznaje i činjenicu o kojoj dugo govorim i inzistiram, a to je da je proširenje najučinkovitiji instrument vanjske politike EU-a. Važno je i za Hrvatsku jer bismo željeli u potpunosti iskoristiti sve mogućnosti našeg članstva, a zato je potrebno imati na svojim granicama druge članice EU-a. Međutim, posebno danas, u kontekstu ruske invazije, pružanje perspektive izglednog članstva Ukrajini i Moldaviji, osigurao bi i EU nužni novi poticaj i zamah. Preporuke sadrže niz važnih inovacija za budućnost procesa proširenja, a među ostalim, uvodi se institut glavnog pregovarača za svaku pojedinu zemlju kandidatkinju, te se definira završavanje svih pregovaračkih procesa do kraja ovog desetljeća. Među najvažnijim inovacijama zasigurno je uvođenje kvalificirane većine članica u odlučivanju o područjima relevantnim za proces proširenja. Preporukama se traži da članice ne koriste bilateralne i regionalne sporove kako bi blokirale napredak kandidatkinja, te da prihvate mehanizme razrješavanja sporova koji su odvojeni od procesa pristupanja, kako se ne bi omela provedba EU kriterija i politika u zemljama kandidatkinjama, ni oslabio EU utjecaj. Napredak i sigurnost cijele Europske unije ovisi o njezinoj sposobnosti da brani demokraciju unutar i izvan svojih granica, kao i ljudska prava i multilateralni poredak utemeljen na jasnim pravilima.
U FB objavi ste referirajući na gornje preporuke istaknuli želju da se omogući transparentan i ubrzan proces za one zemlje koje to zaslužuju, kao i ukidanje fondova za one režime koji ne podržavaju europska načela i vrijednosti. Na koga ste u oba slučaja konkretno ciljali?
Preporuke predviđaju da se napredak svake zemlje prema članstvu ocjenjuje prema vlastitim zaslugama, ovisno o usvajanju u primjeni fundamentalnih reformi i EU sporazuma. Posebno se naglašava nužnost da zemlje kandidatkinje svoju vanjsku politiku u potpunosti usklade sa zajedničkom vanjskom politikom EU. Sukladno tome, pregovori sa Srbijom trebali bi se nastaviti samo ako Srbija uvede sankcije Rusiji, iste kakve provodi i EU te ako postigne znatan napredak u EU reformama. Također, treba temeljito razmotriti dodjelu sredstava Srbiji kako bi se osiguralo da EU novac bude uložen u skladu sa strateškim ciljevima i interesima Unije. S druge strane, postignuća zemalja zapadnog Balkana moraju biti priznata, točnije otvaranjem pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom koji su odavno trebali početi, te odobravanjem liberalizacije viznog režima Kosovu bez odgode. Nužno je pomoći Bosni i Hercegovini da što prije dobije status kandidata, a i Crnoj Gori, kao dosad najnaprednijoj zemlji kandidatkinja, potrebno je pružiti pomoć, unatoč trenutnoj krizi. Kandidatkinje koje ostvare održiv, opipljiv i mjerljiv napredak trebale bi biti nagrađene, a svako nazadovanje ili odlaganje u procesu proširenja sankcioniralo bi se u kratkom roku, s posebnim naglaskom na područja demokracije, vladavine prava, slobode medija, borbe protiv korupcije, te kršenja ljudskih prava.
U kojem smjeru će ići vaši naredni prijedlozi i preporuke te vjerujete li da ćete u tekućem mandatu imati dovoljno vremena za njihovu realizaciju?
Svakako je važno započeti s procesom ubrzanja integracije zemalja koje pokazuju stratešku orijentaciju i predanost reformama nužnim za EU članstvo, te im se konačno postave jasnija, transparentnija i dosljednija mjerila uspješnosti, osiguravajući im stalnu političku i tehničku potporu tijekom cijelog procesa pristupanja. Vremenski period u kojem će se preporuke realizirati ovisi o zemljama članicama, ali i Europskoj uniji, no, siguran sam da ću u svojim budućim aktivnostima nastaviti u istom smjeru.
Gledano iz perspektive člana Izaslanstva za odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, pozdravljate li sklapanje Konvencije između Vlade Republike Hrvatske i Vlade SAD-a o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanja porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak te gdje još vidite prostor za nastavak uspješne suradnje?
Sklapanje Konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država, nakon ukidanja viza za hrvatske građane, još je jedan u nizu ohrabrujućih koraka kojima se namjerava osnažiti buduća suradnja. Ovaj bi sporazum trebao olakšati trgovinsku razmjenu, potaknuti investicije, poduprijeti razmjenu znanja, te sam siguran kako će i poduzetnici i građani osjetiti konkretne pogodnosti. No, dodatni napori bit će dobrodošli u područjima kao što su kulturna razmjena i obrana.
Smatrate li da će potpisnici programske koalicije bloka kojeg predvode stranke na vlasti u Kantonu Sarajevo i onog okupljenog oko HDZ-a BiH doista i realizirati najavljene krupne promjene?
Bosna i Hercegovina se, nažalost, već dugo nosi s nestabilnosti, polarizacijom, kršenjima pravnih stečevina i ljudskih prava, a zatim i s dezinformacijama što uvelike otežava provođenje reformi. Dakle, problemi su dalekosežni, te ne mogu sa sigurnošću ustvrditi koliko će i kako politička volja ostati na čvrstom tlu.
Vjerujete li da će Hrvatski sabor potrebnom 2/3 većinom odlučiti podržati obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj unatoč Milanovićevom protivljenju?
Nema sumnje da Ukrajina sada treba svaku vrstu pomoći. Bilo bi dobro da Hrvatski sabor podrži ovu misiju pomoći Ukrajini, posebice jer se radi o jednoj vrsti nadogradnje pomoći Ukrajini, koju smo, uostalom i obećali kao članica Europske unije. Stoga bi bilo poželjno prevladati političke razlike, obzirom na osjetljivost teme. Što će Sabor izglasati, teško mi je predvidjeti, ali svakako moramo pokazati strpljivost.
