U ekstenzivnom razgovoru za portal Objektivno.hr državni tajnik Ministarstva turizma osvrnuo se na izvanredne turističke rezultate i pojasnio radi kojih su poduzetih mjera isti i postignuti. Iznio je plan politike ministarstva po pitanju daljnjeg razvoja održivog turizma te ostalih ne manje bitnih segmenata koji u znatnoj mjeri pridonose jačanju gospodarske slike Republike Hrvatske.
Što vam je u poslovnom smislu obilježilo proteklu godinu?
Iznimno mi je drago što je Hrvatski sabor krajem godine usvojio Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine. To je naš novi strateški okvir kojim praktički definiramo budućnost hrvatskog turizma za sljedeće desetljeće. Općoj javnosti i turističkom sektoru i struci, Strategija je već u nekoliko navrata prezentirana te je sam dokument Strategije opće prihvaćen i bilježimo iznimno pozitivne reakcije. Nacionalni plan održivog turizma do 2027. godine je dokument srednjoročnog planiranja, putem njega ćemo konkretno razraditi daljnje aktivnosti koje nam predstoje, zajedno sa pripadajućim Akcijskim planom. Ono što je možda drugačije u primjeni i izradi Strategije i Nacionalnog plana je to što po prvi put vrlo jasno vežemo ciljeve sa izvorima financiranja i terminskim rokovima. Sam Akcijski plan koji je sastavni dio Nacionalnog plana održivog turizma do 2027. godine, vrlo je detaljno razrađen na nivou aktivnosti i na određeni način navedeni Akcijski plan postaje i program rada Ministarstva turizma i sporta za srednjoročno razdoblje.
Hoće li u daljnjim aktivnostima Ministarstva turizma fokus ostati na razvoju održivog turizma?
Održivost se nalazi u samoj jezgri svih naših strateških dokumenata. Održivost kreće od svakog pojedinca individualno i sastavni je dio našeg kako osobnog života, načina ponašanja, tako i ostalih aspekata, osobito u poslovnom smislu. Između ostalog, održivost se odnosi i na razdvajanje otpada i na brigu o potrošnji energije, poglavito u kontekstu trenutnih geopolitičkih okolnosti. Održivost o kojoj mi govorimo nije samo ekološka, ona mora biti i socijalna i gospodarska. U fokusu svih naših budućih politika vezanih za aktivnosti u sektoru turizma mora biti čovjek, jer turizam koji ne doprinosi na pozitivan način kvaliteti života naših građana i nema prevelikog smisla. Spomenuta održivost nas automatizmom mora potaknuti na razgovor o određenim temama koje do sada nisu bile pretjerano popularne, poput ograničavanja, zaustavljanja, smanjivanja, limitiranja, bolje organizacije, evaluiranja, praćenja i sl. To su sve elementi jedne kvalitetne turističke politike koja mora znati upravljati sa svojim destinacijama. Ono se mora kroz konkretne aktivnosti primijeniti u svim mjestima koje imaju problem sa prekomjernim turizmom, ali isto tako i u destinacijama gdje turistički razvoj tek započinje. Moramo priznati da imamo značajne strateške komparativne prednosti u odnosu na našu konkurenciju. Jedna od njih je još uvijek poprilično dobro očuvan ekosustav te bogata prirodna i kulturna baština. Međutim, da bi ostalo tako, da bi se turizmom u budućnosti mogla baviti naša djeca i kako bi turizam bio generator cjelokupne gospodarske aktivnosti u fokusu nam moraju biti politike koje će navedenim procesima znati upravljati. Imamo izvanredne turističke brojke i rezultate, ono na čemu još moramo poraditi su strateški ciljevi, odnosno uravnoteženiji turizam koji je regionalno bolje zastupljen i koji u fokus stavlja čovjeka. Pored ostalog, najveća prilika za razvoj turizma kao cjelogodišnje destinacije u Republici Hrvatskoj je u njenom kontinentalnom dijelu, pritom ne mislim samo na Slavoniju, Liku ili Gorski kotar, pod time mislim i na cijeli dio dalmatinskog, primorskog, istarskog i zagrebačkog zaleđa. Ako se udaljimo desetak kilometara od naših vrlo posjećenih i razvijenih turističkih destinacija, već uočavamo ogromne razlike. Upravo to zaleđe daje priliku da se momentalno napravi disperzija turista – imamo izvanredne primjere dobre prakse gdje se to već događa u zaleđu Istre i Dalmatinske zagore.
Ekološka, socijalna i gospodarska održivost mora biti budućnost hrvatskog turizma. Izdvojio bih i treći strateški dokument na kojem trenutno radi Hrvatska turistička zajednica (HTZ) koji će biti dovršen do kraja ove godine. To je Strateški marketinški i operativni plana hrvatskog turizma za razdoblje do 2026. koji se također naslanja na prethodna dva strateška dokumenta koje razvijamo te će bit konkretan smjerokaz svima nama unutar sustava na koji način u budućnosti trebamo pozicionirati Hrvatsku, kako ćemo ju brendirati i stvoriti novu vrijednost i održivu turističku destinaciju.
Da zaključim ovu temu – tri ključna strateška dokumenta usmjeravaju hrvatski turizam u godinama koje nam predstoje i definitivno postepeno mijenjaju način kako ćemo se turizmom baviti. Osim strateških dokumenata trenutno smo u provedbi i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske (NPOO) u djelu koji se odnosi na turizam – koji je sastavni dio reforme cijelog turističkog sustava u kojeg, između ostalog, ulažemo impresivnih 2,2 milijarde kuna. Prva investicija odnosi se na javnu turističku infrastrukturu i iznosi 930 milijuna kuna, a drugi dio je vezan uz realni sektor te će za njega biti izdvojeno milijardu i 250 milijuna kuna. Treća je investicija vezana uz obrazovanje i podizanje kompetencija ljudskih resursa. Po prvi put svjedočimo takvoj vrsti ulaganja u turistički sektor, no ona su vrlo usmjerena ka digitalnoj, odnosno zelenoj tranziciji i sve aktivnosti koje se provode moraju doprinijeti našoj tranziciji – i to ne na apstraktan, već na mjerljiv način pošto su nam zadani vrlo jasni limiti i obveze koje svi naši prijavitelji moraju zadovoljiti. To je nešto što će vrlo jasno usmjeriti pozornost i planiranje za drugačiju budućnost, što je u biti od iznimne važnosti zato što na taj način šaljemo i određenu poruku i sa tih 2,2 milijarde kuna koje sufinanciramo kao država kroz EU fondove sigurno ćemo generirati dodatne prihode. Prema najpesimističnijim procjenama generirat ćemo barem 10 milijardi kuna kroz nove investicije, a sve će biti usmjerene ka tranziciji i transformaciji hrvatskog turizma.
U kojoj je mjeri rat u Ukrajini negativno utjecao na rezultate hrvatske turističke sezone?
Vjerovali ili ne, ali ove godine bilježimo čak i veći broj gostiju iz Ukrajine nego rekordne 2019. godine. Gosti o kojima govorim su oni koji su evidentirani kroz sustav eVisitor, a putem njega se evidentiraju gosti koji turistički borave i smješteni su ili u hotelima ili privatnom smještaju, dok se ukrajinski državljani koji imaju status izbjeglica evidentiraju kroz MUP da bi ostvarili sva prava i stoga ne ulaze u tu statistiku. Zanimljiv je podatak da smo rekordne 2019. godine ugostili 140 tisuća gostiju iz Ukrajine, a ove godine smo ih ugostili preko 156 tisuća – dakle zaključujemo godinu s 12% više dolazaka i 31% više noćenja ukrajinskih gostiju nego 2019. Jedan od razloga tog velikog povećanja je to što je Hrvatska prepoznata od strane Ukrajine kao prijateljska zemlja, a ne samo kao lijepa turistička destinacija vrijedna posjeta. Prema ukrajinskom narodu smo se ponijeli prijateljski u svakom smislu te stali uz njih u svim teškim trenucima. Izgubili smo veliki dio gostiju iz Rusije, no te brojke nisu u toj mjeri bile velike, riječ je o 140 tisuća gostiju u proteklih nekoliko godina. Nadomjestili smo dobar dio tih gostiju gostima iz drugih destinacija, no rat u Ukrajini je definitivno ostavio posljedice po pitanju cjelokupne gospodarske situacije, odnosno povećane inflacije.
Kakve su ostale brojke zabilježene po pitanju ostvarenih prihoda?
Što se ostalih brojki tiče, imali smo prilično kvalitetnu turističku sezonu koja još uvijek traje, otprilike imamo svega 3% manji broj noćenja u odnosu na 2019. godinu – tada smo imali 107 milijuna, a ove godine imamo 105 milijuna noćenja, ali taj dio je manje bitan u odnosu na ostvarene prihode.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u prvih devet mjeseci 2022. godine, prihodi stranih turista iznosili su 11 milijardi i 641 milijun eura što predstavlja rast od 43 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, odnosno prihodovano je 3 milijarde i 527 milijuna eura više. U odnosu na prvih devet mjeseci 2019. godine, prihodovano je 2 milijarde i 206 milijuna eura više, odnosno prihodi od stranih turista u 2022. godini su za 23 posto viši nego li u istom razdoblju 2019. godine.
U trećem tromjesečju 2022. godine prihodi stranih turista iznosili su 8 milijardi i 469 milijuna eura što predstavlja rast od 27 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. U odnosu na treće tromjesečje 2019. godine, prihodi od stranih turista u trećem tromjesečju 2022. godine su za 28 posto viši nego li u istom razdoblju 2019. godine. Ovo su izvanredni podatci, a raditi ćemo na tome da krivulja omjera broja dolazaka u odnosu na ostvarene prihode u kontinuitetu raste u korist prihoda. Zbog fizičkih limita ne možemo značajnije rasti po brojkama dolazaka i noćenja, osim ako to bolje ne distribuiramo na nivou cijele godine – što će se svakako početi događati. Cilj je u kontinuitetu rasti u prihodima po gostu i to je jedno od ključnih mjerila praćenja uspjeha te je takva vrsta pokazatelja uvrštena i u samu Strategiju.
Aktivni ste i u Zajednici poduzetnika Hrvatske demokratske zajednice.
Kao predsjednik Zajednice poduzetnika HDZ-a Splitsko dalmatinske županije i kao potpredsjednik Nacionalne organizacije Zajednice poduzetnika u svakom trenutku vrlo aktivno surađujemo s Vladom RH u donošenju mjera koje su prepoznate na razini Europe kao jedne od najučinkovitijih i najboljih – i u vrijeme krize uzrokovane pandemijom COVID19 i sada. Snažan input gospodarskog sektora upravo je vidljiv kroz cijeli proces nedavno donesenog paketa mjera u čijem su sastavljanju aktivno sudjelovali i svi socijalni partneri, sindikati, udruga poslodavaca i dr. Naša Zajednica poduzetnika je također po tom pitanju bila aktivna. Kada podvučemo crtu situacija je sljedeća – donijeli smo mjere u vrijednosti od 21 milijardu kuna, to je iznos sredstava koji je doista bez presedana i nerijetko volim istaknuti situaciju kada je oporba nagađala da je maksimalno moguće donijeti mjere u vrijednosti 15-16 milijardi kuna. Svjedočili smo njihovom potpunom nesnalaženju i neshvaćanju paketa mjera, a čak su i u iznosu od 21 milijardi kuna pokušali naći zamjerke. Lako se mogu razaznati njihove populističke parole u odnosu na stvarnu težinu i odgovornost donošenja mjera te sve ono dobro što Vlada RH radi za građane i gospodarstvo. Što se tiče samih mjera, važno je naglasiti da kada se pogledaju određene analize u odnosu na mjere koje su donesene na razini drugih zemalja, ne samo na području Europske unije već i šire, paket i iznos mjera koje smo donijeli na razini Vlade u odnosu na naš BDP – jasno pokazuje smo u samom vrhu Europe. Posljednje dvije godine nalazimo se u samom vrhu po gospodarskom rastu te smo gledano po kvartalima dvije godine zaredom ostvarili i drugi najveći rast BDP-a u EU. Također smo se značajno podignuli i na ljestvici po povlačenju europskih sredstava gdje se već nalazimo iznad polovice prosjeka u EU. Ti pokazatelji ukazuju na to da Hrvatska u gospodarskom smislu jako dobro plovi kroz sve ove nevolje i vrlo jasno i adekvatno odgovara na izazove koji su pred nama. Pretpostavka je da ćemo ovu godinu završiti s jednako tako rekordnim rastom te ostati na samom vrhu na razini Europe, dok smo se ranije uvijek kretali pri dnu. Sve to dovoljno govori u prilog ostvarenih rezultata rada Vlade RH.
Spomenuo bih i podatke vezane uz rast plaća općenito, a naročito onih minimalnih. Već smo nadmašili postotak povećanja prosječne plaće u RH kojeg smo naveli u izbornom programu u vrijeme kampanje, a planirali smo ga ostvariti tokom četverogodišnjeg mandata. Već smo ga nakon dvije godine nadmašili te vjerujem da će se na valu svih tih pozitivnih pomaka nastaviti nizati odlični rezultati.
Geopolitička situacija koja nas je sve zatekla dovodi do neizvjesnosti i moguće je očekivati svašta. Činjenica je da smo u kriznim trenucima u dva mandata Vlade na čelu s Andrejom Plenkovićem pokazali da itekako znamo voditi računa o potrebama naših građana te kako će se ono reflektirati na njihov svakodnevni život, kao i da ćemo na svaki sljedeći izazov adekvatno reagirati, stoga je bitno nastaviti ostvarivati gospodarske rezultate kakve do sad bilježimo jer nam oni daju određenu sigurnost i dopuštaju nam da snažno interveniramo sa pomoći našim sugrađanima u raznim krizama kroz protekle tri godine. Jedine potrebne instrumente s ciljem očuvanja gospodarstva i cjelokupnog sustava ima država, ali kako bi u tome i uspjela moramo stvoriti mogućnosti za to.
