Kako je tekao proces vašeg istraživanja čiji su rezultati nedavno prezentirani u prestižnom znanstvenom časopisu Nature Communications?
Na oba COVID-19 serološka testa (SATiN i Neu-SATiN) smo počeli raditi još u travnju 2020. godine i to u kolaboraciji sa mojim kolegom prof. Shawn Owen-om sa Sveučilšta Utah u Salt Lake City-u. Nakon samo tri mjeseca smo imali preliminarne podatke koji su nam dali do znanja da će naše ideje funkcionirati. Nakon toga smo samo trebali optimizirati reagense, sintetizirati ih u velikim količinama, kao i doći do uzorka krvi pacijenata koje smo onda testirali našim novim serološkim metodama. Sve ostalo je povijest – u samo 2 godine od početka pandemije smo publicirali naša istraživanja u dva rada u eminentnom Nature Communications J.
Jeste li od samog početka vjerovali u uspješnost realizacije spomenutog? Što eventualno može poći po zlu u takvoj vrsti provođenja znanstveno-medicinskih ispitivanja?
Ja uvijek vjerujem u naše ideje, ali znanost je u velikom broju slučajeva skroz nepredvidiva jer ustanovite da izvorna ideja koju ste imali jednostavno nije u skladu sa stvarnošću i prirodom staničnih procesa. Zato se za znanost na engleskom kaže i „re-search“. U slučaju naših SATiN i Neu-SATiN COVD-19 seroloških metoda za dokazivanje antitijela protiv SARS-CoV-2, naši preliminarni eksperimenti su ubrzo pokazali da će stvari funkcionirati. U tom trenutku sam bio uvjeren da ćemo uspjeti, jedino me je bilo strah da nas konkurencija ne proguta, što se na svu sreću nije dogodilo.
Za koju skupinu ljudi ste provedenim istraživanjem ustanovili da su razvili veću količinu antitijela u organizmu, a za koju da su je razvili u manjoj mjeri te što mislite da je uzrok tome?
Naša posljednja serološka istraživanja publicirana u Nature Communications, a koja su uključivala osobe iz različitih skupina (necijepljene koji nisu preboljeli COVID, necijepljene koji su preboljeli COVID do studenog 2021., cijepljene sa jednom, dvije ili tri doze do studenog 2021., a koji nisu imali COVID) su pokazala da su najdužu zaštitu u vidu neutralizacijskih antitijela protiv omicron BA4 i BA5 podvarijante imale osobe koje su preboljele COVID, a koje su se nakon toga cijepile sa dvije doze Moderninog cjepiva.
Kakav bi obrazac ponašanja preporučili onima koji imaju veću sklonost zaraziti se nekom od podvarijanti virusa SARS-CoV-2?
COVID-19 je zarazna bolest koja se prenosi SARS-CoV-2 virusom, a radi se o respiratornom virusu koji kod mnogo ljudi uzrokuje sistemsku bolest. Vrlo je dobro poznato kako se treba postupati sa takvim virusima. Dakle, preporučio bih ljudima isto ono što preporučuju epidemiolozi.
Gdje će se sve vaši inovativni testovi distribuirati osim u Hrvatskoj?
Mi vec primjenjujemo naš Neu-SATiN testove na širokoj kanadskoj populaciji – moj laboratorij je dio kanadskog COVID-19 task force-a i već smo testirali više od 100,000 uzoraka krvi osoba koje imaju različiti status cijepljenja: od onih koji se nisu cijepili i dosad nisu imali COVID do onih koji su cijepljeni jednom, dvije, tri ili četiri doze cjepiva. Testiramo koliko točno ti ljudi imaju neutralizacijskih antitijela protiv novih BA.4 i BA.5 podvarijanti omikrona ili bilo kojih novih varijanti koje bi se mogle pojaviti u skoroj budućnosti. Također, nedavno smo uspostavili aktivnu suradnju s kanadskom kompanijom Medicago iz Quebec Cityja koja je nedavno iz duhana stvorila prvo kanadsko cjepivo protiv COVIDA koje je odobrila američka Agencija za hranu i lijekove (FDA). Moj laboratorij je uključen u njihovu veliku kliničku studiju čiji je cilj testirati koliko dugo traje imunitet kod ljudi koji su cijepljeni njihovim cjepivom i to protiv novih podvarijanti omikrona BA.4 i BA.5. Dotične analize radimo bez ikakve naknade jer su naša istraživanja potpomognuta projektima kanadske vlade.
Što se tiče Hrvatske, prije nekolko tjedana sam dogovorio suradnju sa prof. dr. Brankom Kolarićem, ravnateljem zagrebačkog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar i zbog toga sam baš jako sretan. Kolega Kolarić i njegovi suradnici će nam uskoro poslati uzorke krvi nekoliko stotina umirovljenika, tj korisnika zagrebačkih domova za starije kako bi u mom laboratoriju u Torontu detektirali točnu količinu neutralizacijskih antitijela kod tih osoba u različitim razdobljima nakon cijepljenja trećom ili četvrtom dozom. I te će studije moj laboratorij za Nastavni zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar napraviti zabadava – to će biti poklon mog laboratorija, tj. Medicinskog Fakulteta Sveučilišta u Torontu hrvatskim umirovljenicima.
Je li prema vašem mišljenju Hrvatska u širim svjetskim razmjerima dovoljno prepoznata po znanstvenim dostignućima na području medicine te što bi se po tom pitanju moglo i trebalo učiniti više?
Hrvatska ima desetak odličnih znanstvenika koji rade u Hrvatskoj s obzirom na činjenicu da malo ulaže u znanost. Jedni način da se to primjeni je da se poveća ulaganje u znanost. Jasno mi je da brojni političari ne razumiju da ulaganja u vrhunsku znanost postaju isplativa tek nakon 7-10 godina, i to samo jedan mali broj projekata u koje su uložili. Ali pogledajte samo države koje ulažu ogromna sredstva u znanost kao što su to G7 države (osim Italije), kod njih je znanost pokretač društva – ne samo tehnološki već i ekonomski.
Rad kojih kolega znanstvenika cijenite i rado pratite ili vas isti inspirira?
Imam puno kolega koje izuzetno cijenim i sa kojima sam tokom posljednjih 15 godina uspostavio uspješnu znanstvenu suradnju. U ovom trenutku aktivno surađujem sa prof. Nenad Ban (ETH Zürich, Švicarska), prof. Igor Rudan (Sveučilište u Edinburghu, Škotska), prof. Ivan Đikić (Goethe Sveučilište, Frankfurt, Njemačka) i prof. Luka Čičin-Šain (Helmoltz Centar, Hannover, Njemačka) i to na raznim projektima vezanim uz novi SARS-CoV-2 koronavirus.
Na kojim novima istraživanjima trenutno radite te planirate li u skorije vrijeme ponovno se odvažiti na polju koje vam nužno nije uža specijalnost?
Otprilike 70% moje znanstvene grupe se bavi proučavnajem molekularnih osnova karcinoma, a ostatak radi na imunologiji SARS-CoV-2 virusa. U sljedećih 12 mjeseci ćete čuti o nekim novim interesantnim otkrićima na oba polja.
Što biste poručili korona skepticima pred još jedan moguće neizvjestan period borbe s koronavirusom?
Nemam komentara za takve skeptike i želim im sve najbolje.
