Connect with us

Upišite traženi pojam

Top Tema

INTERVJU SUNČANA ROKSANDIĆ: Ne bih se niti javila na javni poziv za izbor članova Vijeća da sam smatrala kako će mi biti uskraćena samostalnost u radu i da ne mislim da bi Vijeće moglo doprinijeti razvoju kulture integriteta u Hrvatskoj

Izv. prof. dr. sc. Sunčana Roksandić, izvanredna je profesorica na Katedri za Kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predaje na diplomskoj, specijalističkoj i doktorskoj razini. Osim što je (su)nositeljica kolegija Kazneno pravo, nositeljica je predmeta Gospodarsko kazneno pravo (Economic Criminal Law), Transitional Justice (čijih predmeta je i osnivačica), te sunositeljica predmeta EU Substantive Criminal Law and the Protection of Victims, Bioetika i ljudska prava (Bioethics and Human Rights), Medicina i pravo. Kao stipendistica te doktorska kandidatkinja Odjela za kriminologiju Max Planck Instituta za strano i međunarodno kazneno pravo u Freiburgu (2012.-2016.), završila je doktorski studij kaznenopravnih znanosti na matičnom fakultetu (2015.) te doktorski studij Albert-Ludwig Sveučilišta u Freiburgu (2016.) obranivši disertaciju kao međunarodni dvojni doktorat (Cotutelle dethèse) s ocjenom summa cum laude (Prosecuting serious economic crimes as international crimeshttps://www.duncker-humblot.de/en/buch/prosecuting-serious-economic-crimes-as-international-crimes-9783428151998/?page_id=0). Titulu magistrice prava stekla je također na Pravnog fakultetu u Zagrebu te je na istom i završila poslijediplomski znanstveni studij iz područja Trgovačkog prava i prava društava (2011). Srednjoškolsko obrazovanje završila je u SAD-u (prije: Klasična gimnazija u Zagrebu). Prije zaposlenja na Pravnom fakultetu 2007. godine radila je u praksi 7 godina gdje je i položila pravosudni ispit.

Dobitnica je stipendije za postdoktorsko istraživanje od strane Zaklade Marija i Mirjan Damaška (2019/2020). Dobitnica je počasnog doktorata (doctor honoris causa) East European University u Tibilisi, Gruzija za njezino istraživanje i djelovanje vezano uz “the responsibility of transnational corporations and other business enterprises for breaches of human rights” 2019 godine. Dobitnica je i godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i ostalih znanstvenika Sveučilišta u Zagrebu za najboljeg mladog znanstvenika u području društvenih znanosti 2011. godine te Zahvalnice Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ za izuzetan doprinos u znanstvenoj suradnji u cilju suzbijanja kriminaliteta 2023. godine. Vanjska je članica Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog Sabora od 2021.  godine te predsjednica Povjerenstva za zaštitu osoba s duševnim smetnjama pri Ministarstvu pravosuđa te Predsjednica Vijeća  za provedbu Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti (od ožujka 2023. godine). Članica je Vijeća GONG-a te članice ICC Hrvatska za borbu protiv korupcije. Bila je voditeljica Jean Monnet projekta naprednog seminara u EU kaznenom pravu i politici (2016-2019) te suosnivačica i kodirektorica istoimenog međunarodnog tečaja koji se svake godine održava u Interuniverzitetskom Centru u Dubrovniku. Sudjelovala je kao članica više radnih skupina u ministarstvu pravosuđa u donošenju zakona i izmjenama  zakona (Kazneni zakon, Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama). Istraživačica je i stručnjakinja u međunarodnim, europskim i nacionalnim znanstvenim i stručnim projektima (npr. EU, Cost, Erasmus+, Vijeće Europe, UNODC, UNDP, Max Planck Institute for Foreign and International Criminal Law (sada MPI for the Study of Crime, Security and Law), Global Initiative Against Transnational Organized Crime, DCAF) prvenstveno u području koruptivnih kaznenih djela, političko-gospodarskih kaznenih djela, zaštite ljudskih prava putem kaznenog prava – nacionalnog, transnacionalnog i međunarodnog. Jedna je od autorica UNODC Module for Anti-corruption, Poglavlje 11: Corruption, Peace and Security.  Od izdanja publiciranih zadnje godine, izdvojili bi publikaciju u prestižnoj Oxford Yearbook, Beyond Classic Core Crimes: International Criminal Law for the Protection of Mankind— Economic and Environmental Crimes as International Crimes, 2021 Global Community Yearbook of International Law and Jurisprudence, (str.261-290.) koja iznosi prijedloge regulacije teških gospodarskih kaznenih djela i ekocida kao posebno teških međunarodnih kaznenih djela.   

Radi navedenog bogatog iskustva i iznimnog znanja, profesorica Roksandić je i više nego logičan izbor za predsjednicu Vijeća čiju ulogu u nastavku razgovora detaljno analiziramo, kao i više nego relevantna sugovornica na temu političke korupcije i njene prevencije.

Kako komentirate GONG-ove kritike da je Vijeće za provedbu Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti, kojim predsjedate, Vlada RH osnovala tek kako bi zadovoljila formu koju traži GRECO i ”zamutila” sadržaj?

GONG je jako važan za hrvatsko društvo od kada je osnovan, i iznimno mi je drago da je GONG zadržao vrlo važnu ulogu u njemu i doprinosi svakako razvoju demokracije i vladavini prava. Kada sam kao predsjednica studenske udruge sudjelovala u jednoj njihovoj kampanji, već mi je tada bilo jasno kolika je važnost civilnih udruga koje ozbiljno rade za poboljšanje svih ljudskih prava i za razvoj jednog građanskog društva. Svakako mi je čast biti u Vijeću Gonga. No, to ne znači da udruge, a to uključuje i GONG koji zaista, ponavljam, ima tradiciju s pokrićem, uvijek donosne potpuno ispravne ocjene, pogotovo kada se radi o osnivanju i radu jednog novoosnovanog tijela čije su članice birane putem javnog poziva. Uloga je udruga, pogotovo onih s dugogodišnjim ozbiljnim iskustvom, da propituju vlast koja god ona bila, kritički preispituju poteze i politike i na taj način nastoje unaprijediti društvo. Vijeće za provedbu Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti osniva se kao preventivno i savjetodavno radno tijelo sa svrhom promicanja etičkih načela i pravila ponašanja za državne dužnosnike u tijelima izvršne vlasti, pružanja stručne i administrativne potpore dužnosnicima za usklađivanje postupanja u skladu s etičkim načelima i pravilima Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti i davanja mišljenja i smjernica u vezi ponašanja i postupanja dužnosnika u odnosu na odredbe ovoga Kodeksa. Može biti potpuno loše za Vladu da pokušava „zamutiti“ sadržaj njegova djelovanja. Za sada taj dojam nemam.

Ne bih se niti javila na javni poziv za izbor članova Vijeća da sam smatrala kako će mi biti uskraćena samostalnost u radu i da ne mislim da bi Vijeće moglo doprinijeti razvoju kulture integriteta u Hrvatskoj. Kao znanstvenica i profesorica se bavim (političko) gospodarskim kaznenim djelima vrlo intenzivno već više od 13 godina. Uhićenje bivšeg premijera Ive Sanadera je odredilo i temu moje doktorske disertacije koja je u Njemačkoj objavljena i kao knjiga 2017. godine. Naravno, sigurno nije bivši premijer odgovoran za sve što se u tranziciji i od osamostaljena događalo oko pretvorbe i privatizacije i ratnog profiterstva, ali je sama činjenica njegovog uhićenja i posljedične zakonske izmjene utjecalo na moj odabir predmeta istraživanja.  Mislim da je uloga članova akademske zajednice i raditi na konkretnim i ključnim problemima koji našu državu tište. Tako mi je i jedan od prvih poteza, kada sam to bila u mogućnosti napraviti i kada sam dovoljno znanstveno i stručno stasala, bilo i predlaganje uvođenja predmeta Gospodarsko kazneno pravo na diplomskom studiju Pravnog fakulteta u Zagrebu. Mislim da je nužno da što više studenta taj predmet kod nas odsluša i položi pa radili poslije u odvjetničkim društvima koje se bave trgovačkim pravo i pravom društava,  gdje sam i ja započela svoje vježbeništvo i položila pravosudni ispit, ili u državnom odvjetništvu, na sudu ili kao pravni savjetnici u državnoj službi, ma bilo gdje. Gdje je granica poslovne odluke, a gdje počinje kaznena odgovornost je nešto što se skoro svakoga tiče, radili apsolutno bilo gdje.

Tako da, ako je i GRECO služio da Vijeće bude osnovano, odlično. Tako su sigurno i Vijeće Europe i vrijednosti EU dovele i do stvaranja pojedinih nevladinih organizacija i to nije nešto što je samo po sebi loše. Ali, Vijeće za provedbu Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti sigurno ne bi smjelo biti, niti nije, puka forma.

Što nam od dijela sadržaja ili samog koncepta kojeg koristite pri edukaciji bitnoj za prevenciju i suzbijanje korupcije te povrede etičkih načela eventualno možete otkriti?
Upravo radi transparentnosti rada Vijeća, na posebnoj podomeni ministarstva pravosuđa objavljujemo svoje odluke i pitanja o kojima smo raspravili. Pa smo tako odlučile i objaviti prilično detaljnu prezentaciju o obvezama najviših dužnosnika i tu vrlo rado javnosti dajem istu na uvid kao i uvodni dio izlaganja. Istu smo koristili za edukaciji najviših dužnosnika u tijelima izvršne vlasti. Dana 5. srpnja 2023. godine održana je prva edukacija Vijeća za provedbu Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti na sjednici Vlade.  Prezentaciju o sadržaju i primjeni Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti kao i obvezama državnih dužnosnika koje proizlaze iz Kodeksa, kao i o ovlastima Vijeća, održale smo ja i zamjenica predsjednice Vijeća prof. dr.sc. Gordana Marčetić u ime Vijeća, dok su edukaciji nazočile sve članice (Anja Šimpraga i Andreja Metelko-Zgombić, iz reda državnih dužnosnika izvršne vlasti te Tamara Poljarević iz reda rukovodećih državnih službenika u tijelima izvršne vlasti u čijoj je nadležnosti područje sprječavanje korupcije).

Kodeksom ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti utvrđuju se načela ponašanja na temelju kojih državni dužnosnici u tijelima izvršne vlasti postupaju tijekom obnašanja dužnosti, razrađuju pojedina pitanja integriteta dužnosnika. Naša prva edukacija je bila posvećena upravo navedenom. Etička načela kojih se dužnosnik dužan pridržavati u obnašanju dužnosti čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo dužnosti koju obnaša su: načelo zaštite javnog interesa i očuvanja povjerenja građana; načelo javnosti i transparentnosti; načelo uzornog ponašanja; načelo odgovornosti za rezultate i načelo racionalnog korištenja javnih resursa.

Osim što služimo kao preventivno i savjetodavno tijelo, Kodeksom je omogućeno da dužnosnik može tražiti mišljenje od Vijeća o usklađenosti postupanja s Kodeksom, već učinjenog, namjeravanog ili propuštenog, može zatražiti povjerljivo savjetovanje u odnosu na situacije koje se tiču primjene Kodeksa, a osobito u vezi primjene načela i pravila te postupanja u osjetljivim situacijama. Dužnosnik mora podnijeti izjavu i upoznavanju s kodeksom, educirati se i informirati kroz predložene edukacije Vijeća i smjernice koje ćemo donositi. Svakako planiramo edukacije iz područja etike integriteta dužnosnika, politike sprječavanja korupcije, sprječavanja sukoba interesa, transparentnosti i pristupu informacijama, fiskalnoj odgovornosti, koruptivnim kaznenim djelima, lobiranju, zaštiti zviždača, javnoj nabavi i odnosu s medijima i građanima. Nismo još jedno tijelo koje goni ili kažnjava, to je važno naglasiti.

Kao Predsjednica Vijeća shvaćam ulogu Vijeća i kao tijela koje je tu da pomogne razvoju integriteta općenito, nikako kao tijela koje služi „zamagljivanju“ javnosti.  

Kako članovi Vlade i ostali dužnosnici reagiraju na vaša predavanja, jesu li u pretežitom dijelu ipak već ranije upoznati s onime čega se sve trebaju pridržavati te možete li nam nekoga u tom kontekstu posebno izdvojiti?

Ne bih nikoga posebno izdvajala. Jesam profesorica i imam tendenciju pohvaliti najbolje i pokuditi one koje se mogu potruditi za više, ali ako želimo ostvariti svoju zadaću kao Vijeće, takve informacije svakako neću senzacionalistički iznositi u medijima i to nije ni u skladu s našim pravilima djelovanja kao Vijeća. Ono što mogu iznijeti je da su i premijer i članovi Vlade svakako otvoreni za stalnu edukaciju. Vjerujem da su bili upoznati s pravilima kojih se moraju pridržavati, ali sad svakako sa sigurnošću mogu na vaše pitanje iznijeti pozitivan odgovor. Na kraju smo edukacije kolegica profesorica Marčetić i ja na kraju sudjelovale s članovima Vlade u vrlo produktivnoj i stručnoj diskusiji u području našeg djelovanja. Do iste ne bi došlo da članovi Vlade nisu upoznati s detaljnim sadržajem tih pravila.    

Smatrate li dostatnim u kontekstu postizanja antikoruptivnog učinka svojedobno Vladino uvođenje nekolicine antikorupcijskih mjera poput: depolitizacije državne uprave kroz biranja ravnatelja putem javnog natječaja umjesto pomoćnika ministara, donošenja  Zakona o financiranju političkih aktivnosti, uvođenje javne objave imovinskih kartica pravosudnih dužnosnika, izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama kroz dodatno osnaživanje uloge Povjerenika, donošenje Strategije borbe protiv korupcije, izmjene Zakona o zviždačima i Zakona o sprječavanju sukoba interesa, kao i izmjene Zakona o Vladi kojima su ukinuli imunitet članovima Vlade za moguća koruptivna djela te činjenica što će se o prvi puta urediti dosad nedovoljno regulirana lobistička aktivnost dužnosnika te najava uvođenja centraliziranog sustava za zapošljavanje u državnoj službi? Koju od spomenutih mjera smatrate najefikasnijom te što bi prema vašem mišljenju još eventualno trebalo uvesti?

Općenito ne mislim da Republika Hrvatska ima loše antikorupcijske zakone, i tamo gdje su eventualno manjkavi mi kao država uvijek reagiramo, pogotovo u odnosu na neke druge članice EU, kroz izmjene i dopune postojećih zakona ili donošenje novih. Nekad nam treba nešto duže nekad nešto kraće. Ja bih bila najsretnija kada bismo sve svoje mukom stečeno znanje kao društvo, predočili u zakonodavna rješenja koja će služiti za primjer drugima koji prolaze kao društvo što smo mi prolazili, još prolazimo ili im to tek predstoji, tu mislim prvenstveno na države bivše Jugoslavije i Albaniju koje žele postati članice EU i Ukrajinu koja se mučila s korupcijom i prije agresije, a i tijekom obrane i jasno je kolike će problem imati zbog korupcije nakon završetka rata i svog puta tranzicijskog društva prema također članstvu u EU. Tranzicija je specifično razdoblje koje svakako treba uzeti ozbiljno jer ima dalekosežne posljedice na razvoj društva i percipiranje važnosti vladavine prava i poštivanja ljudskih prava i socijalne pravde. Naše Ustavne vrijednosti su i EU vrijednosti. Najbolji i najsavršeniji zakoni ništa ne znače ako ih se ne primjenjuje u skladu s pravilima tumačenjima i isključivo vođeni pravilima struke i integritetom bez da smo u stvarnom sukobu interesa. Dakle, svi smo mi adresati brojnih normi, ne samo suci, ministri, dužnosnici.

Ne smijemo ipak ni zaboraviti da smo jedina tranzicijska država koja je proglasila gospodarska kaznena djela i ratno profiterstvo kaznenim djelima koja ne zastaruju. Doduše, Ustavni sud je u dijelu svojom Odlukom ograničio doseg ove odredbe. Predsjednik Zelensky uputio je (barem prema medijskim navodima) prije 2 dana prijedlog da se korupcija za vrijeme rata smatra veleizdajom. Naravno, i taj prijedlog ima svoje negativne strane. Postoji poprilično ozbiljna grupa stručnjaka čije djelovanje podupiru i neke poprilično snažne države da se osnuje Međunarodni Antikorupcijski sud, dok neki smatraju da ako korupcijska kaznena djela dosegnu određenu razinu i imaju dugotrajne posljedice da bi se ista mogli procesuirati kao zločini protiv čovječnosti bilo u nacionalnim državama bilo pred Međunarodnim kaznenim sudom. EU kroz EPPO također ova djela shvaća vrlo ozbiljno jer je jasno da EU, ako i svaka država uostalom, treba proračun da bi opstala. Dakle, vrlo je živo što se tiče razvoja (međunarodnog) gospodarskog kaznenog prava jer su se vrlo jasno uvidjele posljedice koje mogu ta djela imati za razvoj društva. To naravno ne znači ujedno da imamo najbolja rješenja, nažalost za sve situacije.   

Instrumenti koje ste naveli u ovom pitanju služe borbi protiv korupcije odnosno političko-gospodarskih kaznenih djela i pružaju Hrvatskoj učinkovite alate. Još će se vjerojatno kazneno zakonodavstvo postrožiti kada bude donesena nova EU Direktiva koja će regulirati koruptivna kaznena djela.

Ne mislim dakle da ne idemo naprijed i da se ne radi ništa u zakonodavnom smislu u anti-korupcijom zakonodavstvu.

Držite li da će ovaj sveobuhvatni proces pridonijeti poboljšanju ocjena i pozicije Republike na ljestvici Indeksa percepcije korupcije od strane Transparency Internationala, kao i daljnji nastavak  pozitivnog ocjenjivanja Izvješća o vladavini prava od strane Europske komisije?

Svakako bi trebao ovaj sveobuhvatni proces pridonijeti poboljšanju, uz uvjet da primjena mjera bude učinkovita i usvojena od strane različitih aktera. Meni je drago što idemo naprijed, makar je postalo popularno stalno ukazivati samo na negativnosti. Ima ih naravno, ali ima i pozitivnih pomaka. Jedno ne isključuje drugo.

Moramo biti svjesni da visoke korupcije ima u svakoj državi, i to beziznimno, ali po mome mišljenju na percepciju raširenosti korupcije u Hrvatskoj utječe upravo percepcija da je kod nas raširena ona svakodnevna korupcija, mala, koju najrazvijenije članice EU imaju u manjoj mjeri ili je neke ne percipiraju. Želim ovdje istaknuti da rezultati posebnog istraživanja Eurobarometra pokazuju da su Europljani u prosjeku sve skeptičniji u pogledu napora u borbi protiv korupcije. 67% ispitanika smatra da se predmeti povezani s korupcijom na visokoj razini ne rješavaju u dovoljnoj mjeri, a 60% smatra da vladini napori u borbi protiv korupcije nisu učinkoviti. To je prosjek na razini svih država članica EU. Nadalje, da postoji prebliska povezanosti poslovnog sektora i politike u državama EU koje vode do korupcije smatra 78% Europljana, dok je taj prosjek za Hrvatsku 85%.

Dok su pojedini akteri svojedobno zlonamjerno ismijali komentar ministra Primorca vezano uz  apliciranje ministra obrane Marija Banožića za korištenjem subvencioniranog kredita, kako komentirate izostanak razumijevanja i empatije spram članova obitelji političara koji su sudeći i prema ovom primjeru u podređenom položaju u odnosu na ostale građane?

Sigurno dužnosnici moraju postupati po načelima i imati svoj integritet. Tu bi spomenula odredbe Kodeksa. U obnašanju dužnosti, dužnosnik ne smije svoj privatni interes staviti ispred javnog interesa. Dužnosnik svoju dužnost obnaša časno, pošteno i savjesno, na način kojim neće umanjiti svoj integritet ili integritet tijela izvršne vlasti u kojem obnaša dužnost te poštivati pravni poredak i rad institucija pridonoseći i unaprjeđujući ostvarivanju javnog interesa i vladavine prava. Dužnosnik je dužan kontinuirano paziti na poštivanje etičkih načela, svojim primjerom postaviti standarde u tijelu izvršne vlasti u kojem obnaša dužnost, kao i spriječiti potencijalni odnosno stvarni sukob interesa te na odgovarajući način upravljati njime. Dakle, dužnosnik je dužan paziti na očuvanje vlastitog integriteta, izbjegavati situacije koje narušavaju njegovu objektivnost i nepristranost u obnašanju dužnosti te upravljati sukobom interesa.

Pri obnašanju dužnosti, dužnosnik se mora ponašati na način kojim čuva i unaprjeđuje povjerenje javnosti u integritet, nepristranost i učinkovitost tijela izvršne vlasti u kojem obnaša dužnost.

S druge strane, biti član obitelji dužnosnika može biti, iako je percepcija u Hrvatskoj posve drugačija, nekad otežavajuća okolnost. Poglavito u današnje vrijeme u odnosu na prethodne mandate raznih Vlada. Ne bi bilo dobro da iz jedne krajnjosti postupanja uđemo u drugu, a to je da za bilo koje napredovanje nekog člana obitelji ili korištenja određenih prava koje imaju svi i ne na štetu nekog drugoga, proglasimo pogodovanjem ako su svi kriteriji za korištenjem prava ili napredovanjem ispunjeni i ako bi takva osoba bez ministra u pitanju bila u poziciji zahtijevati napredovanje ili određena prava.

Zato nam je razvoj integriteta jako važan kao i poštivanje načela i  postupanje po pravilima struke. Kada bi to radili svi, manje bi bilo spornih situacija koje ne znamo kako riješiti ili kako im pristupiti.  

Što savjetujete dužnosnike u sličnim situacijama, odnosno kada se nađu pred dilemom da li da usprkos tome što se nalaze na visokim funkcijama ipak odluče ostvariti prava koja im pripadaju kao građanima Republike Hrvatske?

Trenutno je u medijima, ali i stručnoj javnosti i rasprava o tome smije li ministar znanstveno napredovati dok je ministar. Takve i slične situacije treba raspraviti jer nisu sve jednoznačne i iste. Nije problem priznati da je netko u sukobu interesa bilo potencijalnom bilo stvarnom, problem je ne prepoznati da se nalazimo u sukobu interesa i ne znati kako ga razriješiti i kako mu pristupiti i kako reagirati. Svakako ne samo s emocijama, a bez stručnih argumenata i bez sagledavanja svih činjenica.  

Povezane vijesti

Vijesti

Predstavljajući Zakon o inkluzivnom dodatku, premijer Plenković kazao je da će se njime izdvajati čak 89 posto više sredstava za osobe s invaliditetom, s...

Vijesti

Pilot projekt preventivnih zdravstvenih pregleda, proveden ove godine u pet županija, pokazao je da više od dvije trećine pregledanih građana ima zdravstvene probleme te...

Vijesti

Ministar financija Marko Primorac najavio je u utorak u Saboru da će Vlada idućeg tjedna odobriti 55 milijuna eura za sanaciju dugova u zdravstvu....

Vijesti

Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman pozdravio je danas dogovor o četverodnevnom prekidu vatre u Gazi te istaknuo kako je važno spriječiti prelijevanje sukoba...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori