Connect with us

Upišite traženi pojam

foto HINA / Lana SLIVAR DOMINIÆ/ lsd  

Top Tema

INTERVJU STIPE PETRINA! PETRINA JE POČEO, A MAMIĆ DETALJNO OBJASNIO STANJE U PRAVOSUĐU?! PETRINA: “HRVATSKA JE PO PRAVNOJ SIGURNOSTI FEUDALNA DRŽAVA”

Kako je davno (2016.) objasnio Stipe Petrina koji je bio avangarda tumačeći tu baruštinu u pravosuđu, tu je priču do kraja ogolio Zdravko MAMIĆ svojim specijalom o odnosima sa sucima koji su ga na kraju osudili. Pozivamo čitatelje da detaljno pročitaju uvijek aktualni intervju Stipe Petrine.

Stipe Petrina, načelnik Primoštena i nezavisni saborski zastupnik, osebujan je političar. Kod njega nema diplomatskog rječnika, što misli kaže otvoreno i izravno.  Od posla narodnog zastupnika ne radi ništa nedostupno i nedodirljivo, a autorizaciju intervjua ne traži. Kako se zna reći, čovjek od naroda. Za sebe kaže da je čisti pravaš, da vodi politiku Oca Domovine Ante Starčevića te Stjepana Radića.

Stipe Petrina, načelnik Primoštena i nezavisni saborski zastupnik, osebujan je političar. Kod njega nema diplomatskog rječnika, što misli kaže otvoreno i izravno.  Od posla narodnog zastupnika ne radi ništa nedostupno i nedodirljivo, a autorizaciju intervjua ne traži. Kako se zna reći, čovjek od naroda. Za sebe kaže da je čisti pravaš, da vodi politiku Oca Domovine Ante Starčevića te Stjepana Radića. Stipe Petrina je politički fenomen koji je sad napokon došao na veliku političku scenu.

Govorili ste oštro o pravosuđu i sudstvu, ‘apsolutna vlast apsolutno kvari ljude, a sudovi u Hrvatskoj je imaju’?

– Sudstvo je umreženo, iskusio sam to sâm, radni tjedan prođe u posjetima krim policije, DORH-a i odlascima na sudske rasprave. Ali, kako u kaznenim predmetima treba dokazati ono za što se tereti nekoga bez sumnje, odustaju od kaznenih prijava. Pa, onda se krene na ekonomsko uništavanje, a kad vas uhvate policija, odvjetništvo i sud, nemate šanse.

Znači da reforme pravosuđa nema uopće?

– U Hrvatskoj ništa ne funkcionira i zato je svaka reforma težak posao, ponekad nemoguć. Za reformu je potrebno promijeniti nekoliko zakona – Zakon o kaznenom i Zakon o krivičnom postupku, Zakon o parničnom postupku, Ovršni zakon, Stečajni zakon – a na tome se ne radi ništa. Za to i sudstvo mora biti neovisno i samostalno.

Napali su vas iz sudačkih krugova i udruga radi izrečenog.

– Oni se ne mogu, niti smiju tako ponašati. Suci se osjećaju poput bogova, njima nitko ne može ništa. Mogu tumačiti zakone kako žele, a svi prigovori se tretiraju kao pritisak na sudbenu vlast.

Načelničku dužnost u Primoštenu obavljate volonterski, pa ipak, općinu ste pretvorili u oglednu u zemlji.

– Samo radom, suradnjom i dobrim projektima. Zaposlenih je osmoro u općini, od dvanaestoro koliko je bilo prije desetak godina, nismo u nikakvim restrikcijama jer nismo rastrošni. ‘Sredili’ smo ogroman dug i Primošten je među rijetkim općinama koji nema nikakve dubioze. Sa suficitom od 30 posto prošle godine, što je pet posto više od prethodne, Općina Primošten je najbolja općina u Hrvatskoj. Prema nekim pokazateljima, kao što je iskoristivost proračuna, među najboljima i u Europi. Kadar ljudi koji rade u općini, najveći je kapital Općine Primošten.

U govoru ste izravni i otvoreni, zaleti vam se i koja ”slikovita” riječ, kako ste se snašli među iskusnima u veikoj politici?

– Kažem što znam i ono što mislim, a što se koje prostote tiče u govoru, ja sam na hrvatskoj političkoj sceni, ispod prosjeka. U Saboru sam u Odboru za pravosuđe i potpredsjednik sam Odbora za branitelje, iz kluba nezavisnih – HSU. Tu smo da se borimo za svoje općine, regije, za svoju državu.

U Saboru ima novih lica i nove retorike, što mislite o tome?

– Što vrijedi će opstati, što ne vrijedi će propasti, ali dajmo šansu.

Od dvije dominantne političke opcije u Hrvatskoj u ovih 25 godina,  zna se da ste imali poziva i iz SDP-a i HDZ-a, koju biste prihvatili?

– Službeno nisam dobio poziv, htjeli su me učlaniti i jedni i drugi, ali nisu mi privlačni.

Hrvatska je duboko podijeljena i raslojena zemlja, u neprestanim raspravama o ustašama i partizanima…

– To je katastrofa i davno je već moralo prestati. I taj ”za dom spremni”, rasprave i svađe je li ovo ili ono, besmisleno je i razorno. Imao sam ga na uniformi u Domovinskom ratu, a završen je i s time isto treba završiti. Ostaviti to za nama, u prošlosti.

A, Hrvatska je i osiromšena zemlja, s gotovo nikakvim naznakama rasta i razvoja.

– Netko je od kolega u saboru rekao da ”onaj koji ne glasa za ovaj proračun, ne voli Hrvatsku’, naprotiv, mislim da onaj koji ne glasa za ovakav proračun, voli Hrvatsku. Da, i sad će se rasprodavati državna imovina, ono što je još ostalo, da se ‘pokrpaju’ rupe nastale radi ogromnih dugova, unutarnjih i vanjskih.Takvi jednokratni postupci i mjere su najgori. Proda se to i gotovo, nema više ničega… A, rupe ostaju. I što će se onda prodati, nas možda?

Ništa se ne događa, kao da izbora nije ni bilo i kao da Vlade nema?

– Ne, ništa, osim svađa i sukoba. I neće biti ništa bolje. Jedino i sigurno sve ono što se mora napraviti prema zahtjevima i prihvaćenim odredbama Europske komisije, napravit će se.

Stanje je toliko loše, da su ostale samo priče o nečem boljem, a reforme su postale jedino poštapalice.

– U Hrvatskoj nema ‘kulture prosvjeda’, da bi se loše smjenilo, nekome otkazalo ili odabralo promjenu.

Govorili ste oštro o pravosuđu i sudstvu, ‘apsolutna vlast apsolutno kvari ljude, a sudovi u Hrvatskoj je imaju’?

– Sudstvo je umreženo, iskusio sam to sâm, radni tjedan prođe u posjetima krim policije, DORH-a i odlascima na sudske rasprave. Ali, kako u kaznenim predmetima treba dokazati ono za što se tereti nekoga bez sumnje, odustaju od kaznenih prijava. Pa, onda se krene na ekonomsko uništavanje, a kad vas uhvate policija, odvjetništvo i sud, nemate šanse.

Znači da reforme pravosuđa nema uopće?

– U Hrvatskoj ništa ne funkcionira i zato je svaka reforma težak posao, ponekad nemoguć. Za reformu je potrebno promijeniti nekoliko zakona – Zakon o kaznenom i Zakon o krivičnom postupku, Zakon o parničnom postupku, Ovršni zakon, Stečajni zakon – a na tome se ne radi ništa. Za to i sudstvo mora biti neovisno i samostalno.

Napali su vas iz sudačkih krugova i udruga radi izrečenog.

– Oni se ne mogu, niti smiju tako ponašati. Suci se osjećaju poput bogova, njima nitko ne može ništa. Mogu tumačiti zakone kako žele, a svi prigovori se tretiraju kao pritisak na sudbenu vlast.

Načelničku dužnost u Primoštenu obavljate volonterski, pa ipak, općinu ste pretvorili u oglednu u zemlji.

– Samo radom, suradnjom i dobrim projektima. Zaposlenih je osmoro u općini, od dvanaestoro koliko je bilo prije desetak godina, nismo u nikakvim restrikcijama jer nismo rastrošni. ‘Sredili’ smo ogroman dug i Primošten je među rijetkim općinama koji nema nikakve dubioze. Sa suficitom od 30 posto prošle godine, što je pet posto više od prethodne, Općina Primošten je najbolja općina u Hrvatskoj. Prema nekim pokazateljima, kao što je iskoristivost proračuna, među najboljima i u Europi. Kadar ljudi koji rade u općini, najveći je kapital Općine Primošten.

U govoru ste izravni i otvoreni, zaleti vam se i koja ”slikovita” riječ, kako ste se snašli među iskusnima u veikoj politici?

– Kažem što znam i ono što mislim, a što se koje prostote tiče u govoru, ja sam na hrvatskoj političkoj sceni, ispod prosjeka. U Saboru sam u Odboru za pravosuđe i potpredsjednik sam Odbora za branitelje, iz kluba nezavisnih – HSU. Tu smo da se borimo za svoje općine, regije, za svoju državu.

U Saboru ima novih lica i nove retorike, što mislite o tome?

– Što vrijedi će opstati, što ne vrijedi će propasti, ali dajmo šansu.

Od dvije dominantne političke opcije u Hrvatskoj u ovih 25 godina,  zna se da ste imali poziva i iz SDP-a i HDZ-a, koju biste prihvatili?

– Službeno nisam dobio poziv, htjeli su me učlaniti i jedni i drugi, ali nisu mi privlačni.

Hrvatska je duboko podijeljena i raslojena zemlja, u neprestanim raspravama o ustašama i partizanima…

– To je katastrofa i davno je već moralo prestati. I taj ”za dom spremni”, rasprave i svađe je li ovo ili ono, besmisleno je i razorno. Imao sam ga na uniformi u Domovinskom ratu, a završen je i s time isto treba završiti. Ostaviti to za nama, u prošlosti.

A, Hrvatska je i osiromšena zemlja, s gotovo nikakvim naznakama rasta i razvoja.

– Netko je od kolega u saboru rekao da ”onaj koji ne glasa za ovaj proračun, ne voli Hrvatsku’, naprotiv, mislim da onaj koji ne glasa za ovakav proračun, voli Hrvatsku. Da, i sad će se rasprodavati državna imovina, ono što je još ostalo, da se ‘pokrpaju’ rupe nastale radi ogromnih dugova, unutarnjih i vanjskih.Takvi jednokratni postupci i mjere su najgori. Proda se to i gotovo, nema više ničega… A, rupe ostaju. I što će se onda prodati, nas možda?

Ništa se ne događa, kao da izbora nije ni bilo i kao da Vlade nema?

– Ne, ništa, osim svađa i sukoba. I neće biti ništa bolje. Jedino i sigurno sve ono što se mora napraviti prema zahtjevima i prihvaćenim odredbama Europske komisije, napravit će se.

Stanje je toliko loše, da su ostale samo priče o nečem boljem, a reforme su postale jedino poštapalice.

– U Hrvatskoj nema ‘kulture prosvjeda’, da bi se loše smjenilo, nekome otkazalo ili odabralo promjenu.

1 komentar

1 komentar

  1. Tomislav Šoletić

    Srijeda, 8.06.2016. at 06:49

    Feudalna zemlja? Kad mogu njega birati onda je to očiti dokaz.

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Povezane vijesti

Politika

Hrvatska je Srbiji uputila prosvjednu notu zbog odnosa i postupanja prema hrvatskim građanima u toj zemlji. U noti se, kako doznaje Večernji, iskazuje oštar...

Politika

Treba započeti razgovore s Rusijom o ratu u Ukrajini jer ruski predsjednik Vladimir Putin može biti strpljiv, a ruski narod može izdržati sankcije, kazao...

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas izvršnog potpredsjednika Europske komisije za koheziju i reforme Raffaelea Fittoa, s kojim je nakon sastanka sudjelovao na...

Vijesti

Stranica Global Firepower svake godine od 2006. objavljuje godišnji izvještaj i rang-listu nacionalnih oružanih snaga, od najjačih do najslabijih. Tako je i ove godine...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori