55-godišnji rođeni Zadranin nakon napuštanja Mosta pod čijim je okriljem svojedobno obnašao funkciju ministra zaštite okoliša i energetike, političku karijeru nastavio je kao zastupnik u skupštini Grada Zagreba kao pripadnik Domovinskog pokreta. Ujedno je i kao izvanredni profesor pri Zavodu za energetska postrojenja, energetiku i okoliš Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu jedan od najpozvanijih u davanju prijedloga načina zbrinjavanja zagrebačkog otpada. Unatoč razilaženju u ideološkim i ostalim političkim temama, za njegove stručne savjete zainteresiran je i trenutni gradonačelnik. Pored ostalih aktualnosti, uglednog profesora upitali smo da li je spreman pomoći Tomaševiću te što je sve potrebno učiniti po gorućem pitanju zbrinjavanja otpada.
Kako gledate na eskalaciju već dužeg perioda neslaganja između Možemo! i zagrebačkog SDP-a?
Neslaganje zagrebačkog SDP-a s Možemo! sam vidio kao opravdanu kritičnost dijela članova prema novoj gradskoj administraciji, kao sastavni dio nekog demokratskog procesa.
Mislite li da je moguće da spomenuta suradnja izdrži do kraja mandata?
S obzirom da razvoj situacije ide u smjeru izbacivanja ili samostalnog izlaska „nepoćudnih“ iz skupštinskog kluba SDP-a, nestat će razlozi za uznemirenost u oba stranačka vrha te će se suradnja između partnera neometano odvijati do kraja mandata.
Kao što ste svojedobno i bivšem gradonačelniku Bandiću ponudili najefikasniji model zbrinjavanja otpada, i čelnicima Možemo! dostavili ste svoju skicu kojom im na jednostavan način objašnjavate kako je moguće u kratkom periodu financirati nužnu izgradnju sortirnice, većeg broja kompostana, reciklažih dvorišta i centra za ponovnu uporabu. Gradonačelnik Tomašević nedavno vas je pozvao da isto prezentirate timu njegovih suradnika. Planirate li se odazvati tom pozivu?
Planiram se odazvati jer je to u interesu građana Zagreba i jer smatram da u politici opće dobro trebamo staviti na prvo mjesto. Žalosno je da se zbog nedostatka znanja, odlučnosti i hrabrosti gradski sustav gospodarenja otpadom pod novom upravom nije pomaknuo s mjesta, iako je to bio jedan od glavnih predizbornih obećanja. Konzultaciju će dobiti, a hoće li imati odlučnosti i odvažnosti provesti rješenja u praksi ovisi o njima jer su interesne skupine koje ovim sektorom već godinama u Hrvatskoj upravljaju vrlo aktivne u obrani svojih pozicija. To se posebno odnosi na projekte koji se razvijaju u okviru tvrtke Zagrebački centar za gospodarenje otpadom. Nevjerojatno je kako malo znače brojni ekonomski i ekološki argumenti koji pokazuju u kolikoj su mjeri ovi projekti protivni javnom interesu. Za sada se nova gradska administracija vjerno drži naslijeđenih problematičnih projekata bez ikakve kritičnosti i spremnosti za zaokret prema kružnom gospodarenju otpadom što je normalni dio zelene tranzicije za koju su se predizborno zdušno zalagali.
Možete li nam u kratkim crtama opisati kako je to moguće provesti?
To je moguće provesti uz sustavni pristup koji ne izostavlja niti jedan od nužnih segmenata među kojima su sustav odvojenog prikupljanja, ekološka infrastruktura i kvalitetan odnos sa korisnicima usluge. Uz dobro organiziran sustav odvojenog prikupljanja koji svakako uključuje micanje javno dostupnih posuda i uspostavu mjera za individualizaciju odgovornosti svih sudionika, nužno je imati sortirnice i kompostane u kojima se odvojeno prikupljeni materijal pretvara u tržišne kategorije. Bez toga ste osuđeni na tržišni neuspjeh odvojenog prikupljanja i velike troškove. Za primjer možemo uzeti da se u Zagrebu danas plaća skoro dvije tisuće kuna po toni odvojeno prikupljene plastike. Sa sortirnicom se s jedne strane izbjegava ta skupa usluga, a s druge omogućuje prihod iz plasmana stvorene plastične sirovine. Neprestani rad sa korisnicima usluge se sustav može kontinuirano razvijati u smjeru veće efikasnosti i posljedično povećane prihoda.
Držite li da je prema tom predloženom modelu moguće u četiri godine zatvoriti odlagalište smeća na Jakuševcu ili je potrebno poduzeti još nešto pored toga?
U četiri godine razvoja sustava se može postići jako puno. Smatram da se količina za odlaganje ili neku obradu može svesti na jednu desetinu uz potpuni izostanak biorazgradive komponente i povezanih ambijentalnih problema s mirisom. Uz bolje funkcioniranje gradske mreže reciklažnih dvorišta smanjuje se udio problematičnih tvari što sve skupa dovodi do posve drugačije slike funkcioniranja odlagališta na Jakuševcu. Bitno manja radna površina i drastično manje emisije s odlagališta sasvim sigurno bile bi rezultat, a tada se stvaraju preduvjeti i za zatvaranje odlagališta uz iznalaženje alternativne lokacije za odlaganje obrađenog ostatka.
Vjerujete li da će Vlada RH na čelu s HDZ-om unatoč svim razlikama i neslaganjima pomoći Možemo! po pitanju zbrinjavanja otpada u Gradu Zagrebu i na koji način to mogu učiniti?
Možemo! u Zagrebu itekako računa na pomoć Vlade RH po pitanju financiranja velikih projekta na koje se već godinama troše javni novci. Investicija za bio plinsko postrojenje u Novskoj procijenjena je zajedno s transfer stanicom u Zagrebu na preko tri stotine milijuna kuna, a procjene za centar u Resniku prelaze četiri stotine milijuna kuna. Međutim, inflacija u EU te rat u Ukrajini bitno smanjuju izglede da bi se za takve projekte u EU našli novci. To je uostalom još jedan razlog da se Zagreb okrene daleko efikasnijoj i jeftinijoj varijanti infrastrukture za otpad. Dvije ili tri dobro locirane zatvorene kompostane za biootpad te sortirnice za suhe reciklabilne tvari odgovarajućeg kapaciteta bi se mogle izgraditi u bitno kraćem vremenu te uz nekoliko puta manje novaca. Osim toga, u ovoj varijanti bi se daleko lakše moglo uključiti, inače vrlo konkurentno domaće gospodarstvo što bi i Vlada RH trebala prepoznati. Sve to je sigurno u interesu i Zagreba i Hrvatske te je za nadati se da interesne skupine neće biti uspješne u nametanju lošije i skuplje, potpuno uvozne varijante.
Po kojim pitanjima se eventualno slažete s platformom Možemo! u načinu upravljanja Gradom Zagrebom?
Mjere protiv korupcije i inzistiranje na transparentnosti upravljanja javnim resursima bi bilo prvo što bi moglo doći u obzir, no osim najava na tom polju za sada nema nikakve provedbe s kojom bi se moglo složiti. Nažalost, dominira ideološki obojena politika s kojom se mi u Domovinskom pokretu duboko ne slažemo i za koju držimo da donosi mnoge teško popravljive štete.
