Connect with us

Upišite traženi pojam

prof. Ivica Miškulin sa skupa Hrvatskog proljeća, fotografija u vlasništvu Hrvatskog katoličkog sveučilišta
prof. Ivica Miškulin sa skupa Hrvatskog proljeća, fotografija u vlasništvu Hrvatskog katoličkog sveučilišta
prof. Ivica Miškulin sa skupa Hrvatskog proljeća, fotografija u vlasništvu Hrvatskog katoličkog sveučilišta

Top Tema

INTERVJU prof. dr. sc. IVICA MIŠKULIN: Volimo uspjesima nervirati domaće „frajere“ poput Milanovića i MOST-ovaca

Uglednog profesora suvremene političke povijesti pri Hrvatskom katoličkom sveučilištu te odnedavno imenovanog savjetnikom predsjednika HDZ-a upitali smo po čemu se to HDZ razlikuje do ostalih političkih stranaka, kakvu suradnju ima s predsjednikom stranke te što misli o dosadašnjoj vladavini Zorana Milanovića na Pantovčaku.

Po kojim sve pitanjima savjetujete predsjednika HDZ-a, Andreja Plenkovića?

Unazad barem četiri godine u dosta sam čestom dodiru s predsjednikom HDZ-a Andrejom Plenkovićem, a uglavnom oko pitanja poput programskog smjera stranke i sl. Rezultat je tih dodira Snaga zajedništva, središnje glasilo HDZ-a koje je ušlo u petu godinu izlaženja, te novi program HDZ-a kojeg je opći sabor HDZ-a usvojio u lipnju prošle godine. Naravno, s jedne strane svaka ozbiljna politička stranka mora imati medij informiranja, tj. mjesto na kojem se iznose temeljne konture stranačkih politika, problematiziraju fenomeni domaće političke scene i sl., a s druge ideološko-programsko izvorište svojih konkretnih politika, tj. program. Tu moram konstatirati da u Hrvatskoj danas jedino HDZ ima i jedno i drugo, dakle ozbiljno stranačko glasilo i ozbiljan stranački program, dok naši oporbeni suparnici funkcioniraju isključivo putem objava na društvenim mrežama i napadnih guranja pred kamere.

Iz potrebe da HDZ i u ovom smislu stalno bude na visini, tj. da vlastita temeljna programska stajališta prilagođava aktualnim društvenim i političkim promjenama u Hrvatskoj, Europi i svijetu, proizašlo je i moje imenovanje na mjesto savjetnika predsjednika HDZ-a. Nakon uspješnog završetka pozicioniranja Hrvatske u europskim integracijama sasvim se logično postavlja pitanje na koje još načine možemo doprinijeti razvoju EU ili možemo li se nametnuti unutar EU kakvim kvalitetnim prijedlogom kad je riječ o pitanjima europske sigurnosti, budućnosti jugoistoka Europe, migrantskog pitanja i sl. Na domaćem terenu također nam valja još veći fokus usmjeriti na pitanja poput industrijske i društvene modernizacije, socijalne pravednosti te digitalizacije. To su polja o kojima pokušavam svojim prijedlozima pridonijeti još boljem djelovanju HDZ-a. Naravno, radim i na čitavom nizu specifičnih unutarstranačkih politika.

Kakvim vi osobno doživljavate premijera Plenkovića, po čemu se izdvaja od ostalih aktera na hrvatskoj političkoj sceni?

U osobi Andreja Plenkovića Hrvatska je dobila europski relevantnog državnika te strateški promišljenog i operativno uspješnog predsjednika Vlade, a HDZ modernog lidera nesumnjive demokratske orijentacije. Nema sumnje da se radi o najboljem predsjedniku vlade i HDZ-a od 2000-e. Pod tim u prvom redu mislim na njegovu uspješnost, odnosno nisku sasvim opipljivih rezultata na međunarodnom i domaćem planu. Njegova dva mandata omogućili su Hrvatskoj zauzimanje respektabilnog mjesta unutar EU što je jedinstven trenutak u životu naše domovine. Cijenim i njegovu socijalnu osjetljivost, višestruko pokazanu smirenost u kritičnim situacijama te (u hrvatskim okvirima) jedinstveno snalaženje u europskim poslovima.

Bjesnilo i histerija koje dolaze od oporbe također su potvrda Plenkovićeve kvalitete, tj. razlog zbog kojeg ga toliko žestoko svakodnevno napadaju. U njemu oporba vidi sve ono što nije i ne može biti, poput inteligencije, uspjeha i vjerodostojnosti. Plenković i HDZ su ih doveli do ruba jedinstvenog trećeg uzastopnog izbornog poraza i time sasvim ogolili njihovu bezidejnost.

Dopustite mi i jednu osobnu. Jednu Plenkovićevu karakteristiku javnost uglavnom ne primjećuje, a radi se o izraženom smislu za kvalitetnu dosjetku što posebno do izražaja dolazi kad je dobro raspoložen.

Iz kojeg se razloga krenulo u izradu novog programa Hrvatske demokratske zajednice, čiji ste jedan od autora?

Novi HDZ-ov program nastao je iz dva temeljna razloga: s jedne strane, potrebe da na temelju iskustava koje smo imali od 2016. i dalje uobličimo konkretne politike i time obogatimo te moderniziramo naša dotadašnja iskustva, a s druge da odgovorimo izazovima novog doba (pandemija, rast autoritarizma i isključivosti, eskalacija ruske agresije na Ukrajinu) što se jednostavno nametnulo kao imperativ. Važno je tu još znati da novi HDZ-ov program predstavlja i funkcionalnu prilagodbu naših temeljnih ishodišta s početka 1990-ih.

Biste li, te kanite li određene njegove segmente eventualno promijeniti?

Samo će vrijeme naravno pokazati hoćemo li morati unijeti kakvu novinu u naš program, ali sada HDZ-u u prvom redu slijedi izrada izbornog programa, tj. dokumenta koji će temeljem postojećeg programa i iskustva upravljanja iz proteklih godina donijeti prijedloge novih operativnih politika. Moje je mišljenje da nas postignute razine političke stabilnosti, socijalne sigurnosti i financijske snage države nužno moraju usmjeriti u smjeru dodatne modernizacije hrvatskog društva.

Služe li se ostale stranke na hrvatskoj političkoj sceni smjernicama spomenutog programa, odnosno vidite li ikakve sličnosti?

Postoji naravno presudna razlika između HDZ-a i njegovih političkih suparnika, kako s lijevog političkog spektra, tako i kvazi suverenističke desnice. Radi se o razlici između uspjeha i neuspjeha! Korak po korak, HDZ ostvaruje ono što je obećao u programu, poput: rasta plaća i mirovina, približavanja standardima najboljih država EU, itd. S druge kada su naši politički protivnici imali vlast bili smo suočeni s nezabilježenim nizom neuspjeha. Zato otuda dolazi samo buka, galama i prostakluk! U zadnje vrijeme, međutim i obična prevara. MOST se tako počeo lažno predstavljati strankom desnog političkog centra, a prakticiraju parazitiranje na pandemiji, podršku i razumijevanje za rusku agresiju na Ukrajini, podmuklu zloupotrebu vjerskih osjećaja te nezabilježeno poživinčenje javnog prostora. Pametnome dosta!

Kakvim ocjenjujete tri godine Milanovićevog obnašanja dužnosti predsjednika Republike?

Moram konstatirati da predsjednik države Zoran Milanović ulazi u red najvećih domaćih političkih štetnika, odnosno da je danas prvi kreator kaosa, konfuzije i nereda u političkom i javnom prostoru Hrvatske. Niska njegovih podlosti i prostakluka zaista je podugačka, a sada bih izdvojio dvije pojavnosti koje posebno upadaju u oko. Prva je da otvoreno zloupotrebljava ustavni status predsjednika države koji imperativno nalaže političku nepristranost. Umjesto toga, on se nametnuo kao neslužbeni vođa opozicije, diktira i nameće joj teme i tempo, a kako pokazuju nedavna konvencija SDP-a u Zadru gdje su ga otvoreno podržali, uspio je u potpunosti zarobiti najveću oporbenu stranku. Druga je da stalnim izrazima proruskih simpatija i protueuropske histerije nanosi veliku štetu ugledu Hrvatske u EU i međunarodnoj zajednici, a u domaće dvorište unosi nered. Zajedno s prvim jezicima MOST-a glumi „prvog frajera“ domaće politike, ali sasvim je jasno da time skriva neuspješnu prošlost, neutemeljenu ambiciju i strahovitu zavist.

Sudjelujete li u u radu skupine s ciljem osiguravanja jednake težine glasa birača? Koje bi po vama bilo najsretnije i najpravednije rješenje?

Sudjelujem, član sam HDZ-ove Radne skupine za izmjenu Zakona o izbornim jedinicama – u svjetlu najnovije odluke Ustavnog suda zapravo radimo na nacrtu prijedloga novog zakona! Već mjesec i pol dana ta skupina promišlja o brojnim modelima arhitekture izbornih jedinica, vodeći se u prvom redu kriterijima nužnog minimalnog broja birača u pojedinoj jedinici te očuvanja stabilnosti političkog sustava, ali i uvažavanja regionalnih osobitosti te primjene načela zdravog razuma. Ne mogu vam u ovoj ranoj etapi djelovanja iznositi detalje, ali uspjeli smo detektirati nekoliko primjenjivih modela. Pred nama je dakle etapa uobličavanja završnog prijedloga.   

Povezane vijesti

Vijesti

Predstavljajući Zakon o inkluzivnom dodatku, premijer Plenković kazao je da će se njime izdvajati čak 89 posto više sredstava za osobe s invaliditetom, s...

Vijesti

Pilot projekt preventivnih zdravstvenih pregleda, proveden ove godine u pet županija, pokazao je da više od dvije trećine pregledanih građana ima zdravstvene probleme te...

Vijesti

Ministar financija Marko Primorac najavio je u utorak u Saboru da će Vlada idućeg tjedna odobriti 55 milijuna eura za sanaciju dugova u zdravstvu....

Vijesti

Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman pozdravio je danas dogovor o četverodnevnom prekidu vatre u Gazi te istaknuo kako je važno spriječiti prelijevanje sukoba...