Profesorica hrvatskog jezika i književnosti, 42-godišnja Majda Burić rodom iz Gorskog Kotara, nakon dvanaestogodišnjeg rada u struci karijeru je nastavila u politici prošavši sve razine – od mjesne, preko lokalne i županijske, do državne. Trenutno obnaša dužnost saborske zastupnice HDZ-a te je aktivno uključena u rad čak pet saborskih odbora -onog za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, Odbora za zakonodavstvo, za gospodarstvo, Odbora za ravnopravnost spolova te za turizam. U razgovoru za naš portal komentirala je brojne Vladine reforme.
U javnosti ste podignuli pravu buru očitim lapsusom da je u Hrvatskoj trenutno zaposleno milijardu i 640 milijuna ljudi. Žalite li zbog izrečenog ili pak smatrate da ste time u jednu ruku možda dali i najbolju reklamu ostvarenom rekordnom rezultatu broja zaposlenih, što vam je u konačnici i bilo važno za istaknuti?
Zadnji podaci HZMO-a govore nam da imamo milijun i 637 tisuća zaposlenih što je gotovo 40 tisuća više u odnosu na lani i gotovo 90 tisuća više u odnosu na predlani. To je rekordan broj zaposlenih gledajući od 2008. godine nadalje. Ova je Vlada napravila jako puno pozitivnih iskoraka vezano uz stabilnost tržišta rada kao što su mjere aktivne politike zapošljavanja za koje se godišnje izdvaja više od milijardu kuna, posebni porezni tretman mladih radnika…Ne zaboravimo da je Vlada, kad je pomoć najviše trebala, dakle u vrijeme korona krize, stala iza skoro 800 tisuća radnika isplatom naknade za plaću u iznosu od 4.000 kuna po radniku. Ta je mjera osigurala stabilnost tržišta rada bez većih disbalansa.
Što se tiče mojeg lapsusa prilikom jednog govora u Saboru, ne bježim od vlastite odgovornosti niti za svoje lapsuse, dakle nenamjerne pogrješke ili klasični lapsus linguae. To su moji lapsusi i nemam niti najmanji problem ispričati se za njih o čemu sam govorila i sa saborske govornice. Takvi i slični lapsusi na dnevnoj se razini događaju mnogima, kako u parlamentu, tako i svugdje drugdje pa se npr. umjesto stoljeća govori o tisućljećima, umjesto eura o kunama, umjesto milijuna o milijardama i ovo potonje se dogodilo meni. Osobno nikad nisam imala potrebu nikoga zlonamjerno prozivati za lapsuse jer to smatram nepotrebnim sitničarenjem.
Koje su to konkretne mjere i aktivnosti Vlade RH te nadležnog ministarstva prema vašem mišljenju najviše doprinjele spomenutoj rekordnoj brojci zaposlenih u RH?
U protekle skoro 3 godine prate nas globalne krize, od pandemije korona virusa koja nas je koštala više od 42 milijarde kuna do ruske agresije na Ukrajinu koja je u značajnoj mjeri uzrokovala energetsku krizu i porast cijena. U Hrvatskoj su se, uza sve to, još dogodili i razorni potresi koji su učinili financijsku štetu kao 3 korone zajedno. To su okolnosti u kojima je Vlada premijera Plenkovića, vještim upravljanjem te precizno skrojenim i točno pogođenim mjerama, uspjela ostvariti nikad veći broj zaposlenih (gledajući od 2008. nadalje) uz istodobno rekordno nisku nezaposlenost, kontinuirani značajni rast plaća, mirovina, socijalnih davanja te najviši kreditni rejting dosad. Naglašavam da je MMF u svojoj jesenskoj prognozi i više nego poduplao procjenu rasta hrvatskoga gospodarstva, i to s 2.7% na 5.9%. Prema razini rasta BDP-a Hrvatska je u samom europskom vrhu. Samo u ovoj godini Vlada je donijela dva paketa mjera pomoći za građane i gospodarstvo koji su sveukupno teški 26 milijardi kuna. Nikad prije nije bilo većeg, sveobuhvatnijeg i masivnijeg paketa mjera koji ima preko 6 posto udjela u BDP-u i prema tome smo jedna od rijetkih zemalja koja je donijela tako moćan paket koji osigurava građanima, gospodarstvenicima te javnom i neprofitnom sektoru mirnu jesen i zimu, ublažavanje rasta cijena struje i plina, ali isto tako dodatne potpore umirovljenicima, nezaposlenima, roditeljima, studentima, poljoprivrednicima i ribarima, poslodavcima, prijevoznicima, radnicima. Dakle, govorimo o zaista svakom segmentu hrvatskoga društva koji je obuhvaćen mjerama. Ne smijemo zaboraviti niti Vladinu pravovremenu i adekvatnu reakciju na koronakrizu kad je aktivirana mjera za očuvanje radnih mjesta (isplata 4.000 kuna po radniku plus doprinosi) čime je Vlada, samo jedan dan nakon razornog potresa u Zagrebu, smjelo stala iza više od 800 tisuća radnika i 126 tisuća poslodavaca i za to isplatila više od 12 milijardi kuna. Uza sve ostale Vladine mjere aktivne politike zapošljavanja, to su razlozi zašto cijelo vrijeme imamo stabilno tržište rada i što danas u odnosu na prije godinu dana imamo gotovo 40 tisuća više zaposlenih, a u odnosu na preklani gotovo 90 tisuća više, uz, naglašavam, rekordno nisku stopu nezaposlenosti. Prosječna plaća u RH u mandatu premijera Plenkovića narasla je za skoro 2.000 kn ili 34%, a minimalna plaća za čak 50% što je povećanje od 1.256 kn. Ništa od toga nije palo s neba, ništa se od toga nije dogodilo samo po sebi, nego je rezultat strateškog promišljanja, donošenja odluka i dobrog upravljanja državom. Sjetimo se da je model upravljanja u vrijeme jedne druge vlade i jedne druge krize bio takav da nas je doveo do snižavanja plaća i do skoro 400 tisuća nezaposlenih na burzi, ali o tome neću ovom prilikom.
Koje biste pozitivne iskorake na polju mirovinskog sustava također istaknuli?
Država i društvo moraju biti senzibilni prema onima koji imaju manje i socijalno ih zaštititi i osnažiti. Vođena načelom solidarnosti te brigom za umirovljenike i starije osobe, Vlada premijera Plenkovića u proteklih 6 godina povećala je sve mirovine za više od 29%, a one najniže za čak 36%. To nije samo utjecaj redovnog polugodišnjeg usklađivanja, nego sveukupni efekt mirovinske reforme koji uključuje i indeksaciju.
Spomenutom mirovinskom reformom iz 2019. kojoj je cilj bio povećanje mirovina i održivosti mirovinskog sustava omogućen je izbor na povoljniju mirovinu, a značajan je podatak da je dosad oko 40% umirovljenika kao povoljniju opciju odabralo upravo kombiniranu mirovinu iz 1. i 2. stupa. Također, uvedena je demografska mjera ostvarivanja dodanoga staža od 6 mjeseci za majke i posvojiteljice, a iznimno i za očeve, što u konačnici znači u prosjeku 2% veću mirovinu po djetetu. To pravo dosad je iskoristilo više od 50 tisuća žena. Napušten je švicarski model usklađivanja mirovina (50:50) i uveden povoljniji 70-30 ili 30-70 – ovisno što je u tom trenutku povoljnije vezano uz rast potrošačkih cijena i plaća. Osim toga, maksimalno je proširen krug umirovljenika koji ujedno rade i primaju mirovinu i danas to pravo koristi skoro 24.000 umirovljenika. Više je nego udvostručena nagrada za kasniji odlazak u mirovinu, tzv. bonifikacija, kojom se financijski stimulira dulji ostanak u svijetu rada, a što je jedan od uvjeta za višu mirovinu u starosti. Pojednostavljeno, za 5 godina dužeg ostanka u svijetu rada, mirovina će biti veća za 27%. Naime, visina mirovine, osim o uplaćenim doprinosima, odnosno visini plaće, ovisi i o dužini radnog staža pa što duže ostajemo na tržištu rada – mirovina je viša. Posljednji podatci govore da je prosječna visina mirovine za umirovljenike s 40 i više godina staža skoro 5.255 kn što je skoro 70% udjela u prosječnoj plaći. Budući da je hrvatski mirovinski sustav trodijelan, odnosno trostupan, unaprijeđen je i sustav individualne kapitalizirane štednje (2.stup) poput smanjenja troškova ulaznih, izlaznih i ostalih naknada, ali isto tako liberalizacije ulaganja mirovinskih fondova što je već sad dovelo do veće diverzifikacije ulaganja. Bitno je naglasiti da je imovina mirovinskih fondova oko 133 milijarde kuna i da su od toga skoro 50 milijardi koje su fondovi zaradili za svoje članove! Osim toga, ako usporedimo rezultate hrvatskih s ostalim mirovinskim fondovima u okruženju i zemljama OECD-a, onda vidimo da rezultati hrvatskih fondova spadaju u sam vrh!!! Gledajući desetogodišnje razdoblje hrvatski su fondovi ostvarili prvi najveći prinos nakon nizozemskih. Iza Hrvatske su npr. Austrija, Njemačka, Španjolska, Italija…Omogućena je jednokratna isplata od 15% iz 2. stupa i to je dosad iskoristilo više od 3 tisuće korisnika. Držim da 2. mirovinski stup treba i dalje unaprjeđivati što je i predviđeno izbornim programom HDZ-a, i nastavno na to, Programom Vlade RH i ostalim strateškim dokumentima. Maksimalno je administrativno rasterećena dobrovoljna mirovinska štednja/3.stup ukidanjem ulazne naknade koja je iznosila 1.250 kuna.
Sve je to utjecalo da mi danas u odnosu na prethodno vrijeme imamo bolji i održiviji mirovinski sustav i adekvatnije mirovine nego prije. Vlada je predložila, a Sabor prošli tjedan usvojio zakon koji će dodatno unaprijediti položaj umirovljenika budući da direktno utječe na značajnije povećanje obiteljskih i najnižih mirovina pa će tako obiteljske mirovine rasti za 10% (u prosjeku 250 kn mjesečno), a uvodi se i novo pravo korištenja cijele osobne i dijela obiteljske mirovine što će u prosjeku mjesečno iznositi 510 kuna više. Također, dodatno se uvećavaju i najniže mirovine za 3%. Ova će rješenja podići socijalnu sigurnost, prije svega žena/udovica koje su u 93% slučajeva korisnice obiteljskih mirovina čime se svakako prevenira i smanjuje rizik od siromaštva i socijalne isključenosti te se ublažava pad životnog standarda uslijed smrti supružnika/partnera.
Podsjećam da je Vlada u roku svega godinu i pol dana, navrh svega toga, već isplatila 2 jednokratna dodatka u visini od 400 do 1.200 kn, a treći dodatak, u istom iznosu bit će isplaćen upravo ovih dana (isplata započinje u petak 14. listopada) za više od 630.000 umirovljenika koji imaju penziju nižu od 4.360 kuna. Isto tako, uvedena je nacionalna naknada za starije osobe od 65 godina u visini 820 kn mjesečno za one koje nemaju uvjeta za mirovinu što danas prima više od 6.000 naših sugrađana. Visina te naknade povećava se jednom godišnje/indeksira se prema potrošačkim cijenama.
Bitno je još jednom naglasiti da stabilnost na tržištu rada, broj zaposlenih i rast plaća imaju veliki utjecaj i na mirovinski sustav jer se mirovine, između ostalog, čuvaju i radnim mjestima.
Vjerujete li da će Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike nastaviti aktivno i jednako uspješno provoditi pozitivnu politiku prema mladima?
Iskreno, ja bih bila jako sretna da je politika prema mladima u moje vrijeme bila takva kao što je danas. Tada se na tržište rada najčešće ulazilo preko mjere SOR (stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa), mladi nisu imali ugovor o radu niti ikakva prava temeljem toga, često su radili svakojake poslove, samo ne ono za što su se školovali i za to su bili zaista mizerno plaćeni. Naša je Vlada ukinula tu mjeru i uvela pripravništvo koje pretpostavlja oko 80% plaće tog radnog mjesta i koje je u potpunosti financirano ili sufinancirano od strane države. Ono što želim reći jest da se iz moje perspektive politika prema mladima promijenila nabolje. Provodi se s razine svih ministarstava, a krovno tijelo državne uprave jest Središnji državni ured za demografiju i mlade.
S kojim ste trenutnim i budućim potezima u tom smislu upoznati?
Brojne su mjere za mlade koje je donijela Vlada HDZ-a, a ona koju posebno moram istaknuti jestporezno oslobođenje za mlade do 30 godina. To znači da se zaposlenim mladim osobama do 25. godine života porez na dohodak smanjuje za 100%, a onima od 26. do 30. godine porez se smanjuje za 50%. Sredstva se vraćaju na račune kroz povrat poreza i to danas koristi oko 240 tisuća mladih kojima je sveukupno uplaćeno 700 milijuna kuna. Za učenike i studente koji rade preko učeničkih i studentskih udruga povećan je neoporezivi iznos s 15.000 na 24.000 kuna. To je dobro i za mlade i za njihove roditelje i za poslodavce. Također, kroz program društveno poticane stanogradnje POS i mjeru subvencioniranja stambenih kredita za mlade, svoj je dom u 2021. godini osiguralo 4.658 mladih obitelji. Dosad je kroz taj program sveukupno izgrađeno preko 8.200 stanova, a kontinuirano se priprema izgradnja novih, ovisno o potrebama gradova i općina. Tu je i subvencioniranje stambenih kredita za mlade koju je javnost prepoznala kvalitetnom, a o njenoj uspješnosti najbolje govori podatak prema kojem je do sada više od 22.000 mladih obitelji riješilo svoje stambeno pitanje koristeći upravo ovu vrstu subvencije. U tim je obiteljima do sada rođeno oko 5.300 djece, čime se ujedno ostvaruje pravo za dodatnim subvencioniranjem od dvije godine po djetetu.
Povećan je broj stipendija te njihov iznos, a financijski su dodatno poduprti i studentski centri kako bi cijena obroka i dalje ostala nepromijenjena u visini od 6.50 kuna. Pohvale idu i Ministarstvu prometa koje putem pilot projekata omogućavaju djeci i učenicima besplatan, a studentima povoljan prijevoz vlakom za svega 75 kuna mjesečno. Kroz mjere aktivne politike zapošljavanja olakšava se ulazak mladih na tržište rada, a kroz mjeru samozapošljavanja potiče se njihov poduzetnički duh. Putem vaučera za obrazovanje omogućuje im se stjecanje dodatnih vještina iz područja zelene i digitalne ekonomije kako bi bili konkurentniji i spremniji odgovoriti na suvremene izazove tržišta. Tu su i nikad veća ulaganja u izgradnju, rekonstrukciju i proširenje dječjih vrtića, programe duljeg rad dječjih vrtića i njihovo financiranje.
Dogodile su se i značajne promjene po pitanju povećanja rodiljnih i roditeljskih naknada. Možete li nam navesti koje?
Za početak možda nije zgoreg podsjetiti da je rodiljna naknada ona koja se odnosi na prvih 6 mjeseci nakon što se dijete rodi, a roditeljska je ona koja se odnosi na drugih 6 mjeseci. Rodiljna naknada jednaka je plaći roditelja, a roditeljska naknada za zaposlene ili samozaposlene roditelje danas je maksimalno 7.500 kuna. To znači da je ova Vlada značajno povećala roditeljsku naknadu, i to za gotovo 5.000 kuna! To je skoro tri puta više nego na početku prvog mandata kada nas je dočekalo stanje od 2.660 kn roditeljske naknade što je zaista premalo. Sigurna sam da će Vlada i dalje donositi poticajne mjere za poboljšavanje pozicije roditelja i obitelji. Naglašavam da je Vlada, želeći pružiti mogućnost za boljom harmonijom između poslovnog i privatnog života, uvela i novo pravo – očinski dopust u trajanju od 10 dana za jedno dijete ili 15 dana za istovremeno rođenje više djece koji se u 100 postotnom iznosu financira iz državnog proračuna. Ta se mogućnost može koristiti nakon rođenja djeteta, a najkasnije do navršenih 6 mjeseci života djeteta. Bitno je podsjetiti i na mjeru iz posljednjeg jesenskog paketa Vlade kojim su osigurana sredstva za korisnike dječjeg doplatka koji će dobiti jednokratnu pomoć u iznosu od 300 do 1.100 kuna ovisno o broju djece i koja će biti isplaćena ovaj mjesec. Vlada je poslodavcima omogućila isplatu potpore za novorođenče u iznosu do 10.000 kuna i to je za poslodavca neoporezivo.
Kako komentirate ovogodišnje ostvarene rezultate u turističkom sektoru?
Kada govorimo o turističkom prometu, on je na razini pretpandemijske godine, trenutno ostvarujemo 97 posto prometa iz istog razdoblja 2019. godine. No, kada govorimo o financijskim pokazateljima, rezultati su i bolji – već krajem kolovoza premašili smo vrijednost fiskaliziranih računa u cijeloj 2019. godini, a prihodi od stranih turista i u prvom i u drugom tromjesečju također su bolji. I projekcije Hrvatske narodne banke ukazuju da bismo ove godine trebali ostvariti 11,3 milijarde eura prihoda od stranih turista, dok je taj iznos u rekordnoj 2019. iznosio 10,5 milijardi eura. Čestitam ministrici turizma i sporta Nikolini Brnjac, ali i cijeloj Vladi koja kroz čitav ovaj period čvrsto stoji uz sektor turizma i s njime vodi kvalitetan dijalog. Sve strateške aktivnosti usmjerene su ka razvoju održivog turizma – od Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine do ulaganja u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za koji je osiguran do sada najveći paket bespovratnih potpora u iznosu 2.2 milijardi kuna. Cilj je razvoj održivog turizma koji podrazumijeva cjelogodišnju ponudu diljem Hrvatske, stoga mi je posebno drago da tom ostvarenju cilja doprinose i izvrsni rezultati Gorskog kotara te naravno cijele Primorsko – goranske županije, koja trenutno ostvaruje 97 posto dolazaka i 95 posto noćenja istog razdoblja 2019. godine.
