Connect with us

Upišite traženi pojam

Politika

INTERVJU KRISTIJAN JELIĆ, zastupnik HSLS-a u skupštini Grada Zagreba: U Gradu Zagrebu 90% zaduženja odlazi na krpanje proračunskih rupa. Stoga je potrebna hitna reforma svih gradskih tvrtki. 

Koristite li kao predsjednik Odbora za predstavke i pritužbe saznanja koja dobivate od sugrađana kako bi ih iskomunicirali i putem redovnih tiskovnih konferencija?

Jednim dijelom da, ali za isticanje teže rješivih problema, odnosno kako bi ih podigli na višu razinu najkorisnije je poslužiti se institutom zastupničkog pitanja na aktualnom satu sjednice Gradske skupštine. Na prošlom ”aktualcu” gradonačelnik Tomašević je pribjegao metodi bivšeg gradonačelnika Bandića naručivši tri pitanja svojih zastupnika – što je u jednom trenutku došlo do tolikog apsurda da je prejudicirao da će biti i potpitanja. Odgovarajući na takvo pitanje, zastupnici je rekao da će joj ostatak odgovoriti kroz potpitanje. Stoga mu na zadnjem ”aktualcu”  nisam ni stigao postaviti pitanje. Putem aktualnog sata je najučinkovitije doći do željenih odgovora pošto su tada prisutni gotovi svi predstavnici medija i gradonačelnik je na istoj dužan dati odgovore.

Kakvom ocjenjujete suradnju s nadležnim gradskim tijelima?

Suradnju s Holdingom, gradskim tvrtkama i pročelnicima mogu ocijeniti dosta dobrom otkako sam predsjednik spomenutog odbora. Odgovore na pitanja naših sugrađana dobivamo u zakonskim rokovima, no indikativno je što se broj pitanja rapidno povećava – u prosjeku je u početku bilo 15-tak pitanja po sjednici, sada ih je već više od 30. Treba biti iskren i priznati da među njima ima i trivijalnih pritužbi i onih koji nisu pod ingerencijom Grada Zagreba, ali maksimalno izlazimo u susret i našim starijim sugrađanima koji pitanja vezana uz obračune i račune HEP-a ne razlikuju da li je ono u nadležnosti grada ili države. I od spomenutih državnih tvrtki kojima proslijedimo njihove upite redovno dobivamo odgovore. Kao što ste i sami primijetili, na dosta toga pokušavamo ukazati putem tjednih konferencija ispred stranke, a ponekad izađemo i na sam teren – kao što je primjerice bio slučaj kod uklanjanja parka za pse u Španskom.

Koje sve aktivnosti provodite u preostala dva gradska odbora u kojima sudjelujete kao član?

Odbor za ljudska prava je dosta aktivan, dok se u onom za kontrolu minimalno radi, iako su nekoć sjednice bile zaista duge. Žalosti me što je razlog sadašnje neaktivnosti zastupnika ukidanje novčanih naknada za njihovo sudjelovanje, a nekoć su znali participirali u čak pet odbora. Sada nam je na sjednicama nerijetko upitan i sam kvorum.

Kakvu suradnju imate s gradskim HDZ-om te kako iz ove perspektive mislite da bi izgledala vaša suradnja da ste kojim slučajem zajedno obnašali vlast?

Teško je prejudicirati takav ishod, no sadašnju suradnju mogu ocijeniti korektnom. Naravno da se ne slažemo u svemu, ja sam istinski liberal i ne bojim se izreći svoje mišljenje jer da nam se stavovi i mišljenja uvijek podudaraju onda bi u konačnici bili u istoj stranci.

Možete li usprkos toj suradnji dati realnu ocjenu vladavine Tomislava Tomaševića?

Platformi Možemo! su ”bomboni ispadali iz usta” po pitanju toga što su sve najavljivali da će promijeniti i napraviti. Treba im se priznati da su dobri u PR-u, ali malo toga u gradu trenutno funkcionira. Naravno da je posljedica toga i neefikasno poslovanje grada proteklih dvadeset godina, ali izjavljivati da su ih iznenadili kosturi iz ormara i da ih nisu očekivali je smiješno. U prethodnom mandatu bivšeg gradonačelnika sam kao vijećnik s Tomaševićem bio u redovima oporbe i u posljednjih godinu dana smo itekako bili dobro upoznati sa situacijom, čak smo prognozirali da je stanje puno gore nego što nam se prezentiralo. Naravno da se šira slika stanja dobije tek uvidom u kompletnu poslovnu dokumentaciju i svakako moram konstatirati da Tomislav Tomašević nedvojbeno puno poštenije pristupa svemu, ali nema dovoljno potrebnih znanja. Očito ne zna dobro prepoznati kvalitetne suradnike i kad podvučete crtu – rezultat je isti. Građane zanimaju konačni rezultati, pogotovo one koji se ne bave politikom – njima je u fokusu visina prireza, da li funkcionira gradski prijevoz, prikupljanje otpada, efikasan gradski promet i koliko ih to sve košta. Zasad se previše bave svjetonazorskim i zelenim temama na kojima su i dobili izbore. Uskoro uvode novi model naplate prikupljanja otpada, koji je doduše pošteniji jer se mjeri prema volumenu smeća, ali isto tako treba reći da će predloženi model dobrom dijelu građana biti skuplji, a samo manjem dijelu jeftiniji. S obzirom da još nisu izgrađeni podzemni spremnici na Gornjem gradu i određene lokacije bokseva, bojim se dok se ne uvede red da bi sugrađani mogli jedni drugima podmetati svoj otpad i miješati komunalni otpad sa biootpadom koji se posebno ne plaća i stoga ga je i teže kontrolirati. Bitnije je ponuditi cjelovito rješenje gospodarenja otpadom i pritom prvenstveno mislim na njegovu obradu. Djelomično je riješeno pitanje obrade građevinskog otpada, no još uvijek nemamo izgrađenu kompostanu ni centar za gospodarenje otpadom iako je Grad Zagreb već potrošio 50-tak milijuna kuna na kupnju zemljišta u tu svrhu, kao i na izradu elaborata potrebite dokumentacije i studije utjecaja na okoliš. Pogrešno bi bilo da ostane sve samo na tome. Većina biootpada koji se trenutno prikuplja završava na odlagalištu Jakuševec, što je vrlo demotivirajuće za naše sugrađane. Povećanim odvajanjem otpada dok nemamo osposobljenu kompostane i spomenuti centar će grad koštati još više pošto zbrinjavanje takve vrste otpada grad predaje privatnim obrađivačima.

Što vam je također u fokusu političkog djelovanja kao predstavniku oporbe u Gradskoj skupštini?

Kao bivšem aktivnom sportašu i rekreativcu fokus mi je i na sportu. Smatram nedopustivim što je gradska uprava smanjila proračun Zagrebačkom sportskom savezu za 20 milijuna kuna u odnosu na prethodnu pandemijsku godinu u kojoj je bilo minimalan broj značajnijih sportskih događaja, a u odnosu na pretpandemijsku je smanjen za čak 45 milijuna. Taj iznos je doduše bio prenapuhan pošto se ranije pogodovalo ponekim savezima i klubovima bliskim bivšoj garnituri – no sad pak imamo drugu krajnost da se ovim iznosom neće moći održavati ni hladan pogon, a savez vodi brigu o 429 sportskih subjekata u gradu Zagrebu. Platformi Možemo! se izgleda sport svodi na biciklističke staze. Kada govore o ulaganju u sport ističu koliki dio ide nogometnom klubu Dinamo kojem čak ta sredstva nisu ni toliko potrebna s obzirom da su u mogućnosti i sami se financirati. Bazični sportovi kao atletika, plivanje i borilački sportovi ovise o tim dotacijama i od njih se plaćaju i treneri za rad s mlađim uzrastima, a da ne pričam o lošem stanju sportskih objekata kao što je to u slučaju Doma sportova, stadiona u Maksimiru, i SRC Šalate. Apeliramo da se krene i u obnovu ŠRC Jarun u koji se značajnije nije ulagao još od doba održavanja Univerzijade. U jezeru se nataložio poveći gusti sloj mulja i dodatan problem stvaraju lokvanji koji samo mehaničkim obrezivanjem još više rastu. U Sloveniji taj problem tretiraju herbicidima koji nisu štetni za ljudsko zdravlje i faunu, ali jedino trajno rješenje je da se jezero ”izmulji’, odnosno ukloni sediment sa dna jezera. Moram Vas podsjetiti da su na Jarunu svoju slavnu veslačku karijeru započela i braća Sinković. Uklanjanjem sedimenta sa dna jezera vratili bi bistrinu Jarunu, uklonili lokvanje/lopoče i omogućili uvjete za trening stotinama veslača, kanuista i kajakaša. S druge strane se trenutno manji broj ljudi kupa iako je voda zdravstveno ispravna, ali vizualno nije kupačima privlačna te je neugodnog mirisa. Prošle godine su maksimirska jezera ”izmuljena”, pa je krajnje vrijeme da i Jarun dođe na red, pogotovo stoga što je za vrijeme Bandićevog mandata naručena studija za isto i potrebno je izabrati jednu od tri predložene opcije. Kristalno čisto jezero usred Zagreba bi bilo i turistički atraktivno.

Usvaja li platforma Možemo! vaše prijedloge?

Djelomično da, no vrlo im je teško objasniti poslovnu strukturu istih – vrlo su oprezni i u svemu vide potencijalni problem. Žive u svom nekom paralelnom svijetu u kojem i dalje zagovaraju socijalističke metode koje nigdje nisu dobro funkcionirale. Uporno se trude prezentirati da će nešto biti besplatno, a toga nažalost nema i samo je pitanje tko će to platiti. Naš prijedlog alternativnog prelaza pruge građanima na području Podsuseda-Vrapča i Stenjevca za vrijeme sanacije podvožnjaka na Škorpikovoj i prometne gužve koje se tamo stvaraju je bio uvažen, pa ne mogu reći da platforma Možemo! potpuno nema sluha. Primjerice po pitanju vođenja skupštinskih sjednica su čak i za mene kao liberala možda malo preliberalni dopuštajući uvrštavanje prijedloga zastupnika i mimo dnevnog reda.

Koji je stav liberala po pitanju mjere roditelj odgojitelj?

Mi smo od početka bili protiv njenog uvođenja, ali smo s druge strane i protiv ukidanja iste na ovaj način. Smatram da su birači prevareni jer su prije izbora najavljivali da će mjera biti samo modificirana što smo i mi očekivali te bi kao liberalna stranka to i podržali, no oni su se odlučili na potpuno ukidanje. Dužina trajanja mjere nije realna i previše opterećuje gradski proračun. Restriktivno ukidanje mjere također nije bila dobra opcija jer je grad ponudio korisnicima alternativu sukladno čemu su si korisnici organizirali život. Nakon što je sud mjeru ”vratio” i iako je gradskoj upravi u interesu da što više korisnika iz nje izađe, nelogično je što im i dalje nude da primaju određenu smanjenu novčanu naknadu, kao i pravo prvenstva pri upisu djece u vrtiće.

Njima je fokus pretežito na ideološkim temama, farbanje klupica i suludi potezi kao pretvaranje stare Vlaške u pješačku zonu. Baš sam na dan otvaranja nekoliko sati bilježio i pratio koliko će ljudi njome proći – zanemariv broj je bio u pitanju, a prouzrokovao je ”džumbus”.

U kojim je sve segmentima onda moguće provesti nužne mjere štednje?

Iz Možemo! su najavljivali smanjenje gradskog proračuna za 20%, no na kraju je on ispao još i veći od prethodnog – što je u konačnici i očekivano s obzirom da se bez provođenja značajnijih reformi ni ne možete smanjiti jer 85 % otpada samo na održavanje hladnog pogona.

Treba uštediti efikasnijim načinom upravljanja gradom. U obradi otpada primjerice leže stotine milijuna kuna. Mi kao liberali podupiremo poduzetništvo pa time i zaduživanje za isto, ukoliko  su u pitanju konkretni profitabilni projekti. Najuspješnije države su najviše i zadužene, ali bit je u strukturi tog duga i da se novac nastavlja dalje ulagati. U Gradu Zagrebu 90% zaduženja odlazi na krpanje proračunskih rupa. Stoga je potrebna hitna reforma svih gradskih tvrtki. Lani sam jedini ukazao na neisplativo pripajanje triju gradskih tvrtki Holdingu od kojih je jedna izdavačka kuća AGM. Osim što su dugogodišnji gubitaši, stvaraju i nelojalnu konkurenciju poduzetnicima koji se bore na tržištu.

Veliki potencijal leži na Savi – Zagreb je jedini europski grad koji bježi od svoje rijeke. Planirana gradnja malih hidroelektrana na 5 lokacija unutar korita rijeke Save bi ostvarilo niz benefita, kako energetskih i za vodoopskrbu tako i za još veće otvaranje Zagreba i drugih mjesta prema Savi, čiji bi se tok regulirao tako da je moguće kvalitetnije i sigurnije osmisliti korištenje prostora uz rijeku.

Izvedbom nove koncepcije Zagreba na Savi nasipi u Zagrebu prestali bi biti u funkciji obrane od poplave. Time bi se oslobodio razvojni prostorni potencijal od 350 hektara zemljišta koje se dosad koristilo za evakuaciju velikih vodnih valova.

Cilj programa je zaustavljanje negativnih trendova razina podzemnih voda, zaštita okoliša, korištenje energetskog potencijala, razvoj plovnog puta te pomicanje linije poplavnog rizika iz središta Zagreba.

Osim što bi time okolno građevinsko zemljište postalo iznimno atraktivno, može se otvoriti i čitav niz ugostiteljskih objekta i ostalih društvenih sadržaja. U tom mega projektu leže milijarde kuna te bi njegova realizacija trebala biti u interesu i HEP-u i Hrvatskim vodama pored one samog Grada Zagreba, Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije s obzirom i na projekt plovnosti Save do Siska. Puno ostalih državnih poduzeća bi također moglo u tome participirati.

Gotovo polovica Zagrepčana zalaže se za uređenje Dinamovog stadiona na Maksimiru – i dok su u javnost još izlazili neslužbeni projekti, počeli su se javljati potencijalni ulagači, a dugoročnom koncesijom bi se projekt sam financirao. Dodatnu vrijednost stadion bi dobio i gradnjom poslovnih prostora, kao i ponudom ostalih sportskih sadržaja.

Potrebno je samo imati jasnu viziju, a uloga grada je da omogući poduzetništvu da što lakše diše smanjenjem prireza i raznih nameta te time privući i investitore iz Europske unije. Irska je raznim olakšicama privukla na stotine tisuća IT stručnjaka, dignula taj sektor na najveću moguću razinu, a uslijed čega im je i BDP u vrtoglavom porastu.

Kako gledate na svoju ulogu s pozicije pripadnika oporbe?

Pušem vladajućima za vratom i cilj mi je natjerat ih da izvršavaju ono što su i sami u kampanji najavljivali: efikasnije vođenje grada, bolja prometna povezanost, efikasnije gospodarenje otpadom i dr. Bilo bi poželjno u dogledno vrijeme razmisliti i o smanjenju prireza koji je trenutno najviši u RH.

Koncem prošle godine zaustavljene su sve javne nabave kako bi prikazali što bolje rezultate, a Holding je i unatoč tome bilježio 800 milijuna kuna gubitaka – pitanje je koliko bi imali da to nisu napravili.

Bavimo se trivijalnim stvarima poput analiziranja visine plaća voditelja gradskih podružnica, što je smiješno. Svjesno se u javnosti barata bruto iznosima koji su viši, a u neto iznosu su to sasvim normalne plaće za takve pozicije. Ja kao liberal nemam problem s time i zagovaram slobodno tržište, ali tražim da se za isto preuzme odgovornost. Kod nas manjka meritokracije – naprosto nismo svi u jednakoj poziciji. Onaj tko je bolji za to treba biti i adekvatno plaćen. ZET je na godišnjoj razini gubitaš u visini preko 500 milijuna kuna – tako da bih kvalitetnom kadru na rukovodećoj poziciji dao plaću i do 50-tak tisuća kuna, ako će zauzvrat prepoloviti navedeni dug i uvest red u financijsko poslovanje društva kroz određeni period. No, uvijek sam sklon i primjeni skandinavskog modela ukoliko se utvrdi da posao nije dobro odrađen da se ta osoba smijeni po hitnom postupku.

Povezane vijesti

Politika

Nakon burne subote u kojoj je uhićen ministar graditeljstva Darko Horvat, zbog sumnji u nezakonitosti koje se protežu i na druge dužnosnike, uključujući i...

Vijesti

Gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak u Dnevniku N1 televiziju komentirao je poskupljenje plina.

Vijesti

HSLS grada Zagreba nada se da će gradska uprava  ukazivanje na probleme shvatiti kao konstruktivnu kritiku i mogućnost za popravni ispit. Svi smo strpljivi...

Vijesti

Jučer je održana konferencija za medije Darka Klasića, predsjednika GO HSLS-a i saborskog zastupnika Gradske skupštine Grada Zagreba i Kristijana Jelića zastupnika u Skupštini grada...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori