Hrvatski PR stručnjak specijaliziran za krizno komuniciranje, strateško komuniciranje u politici i društvene medije, vlasnik je i osnivač Manjgure – vodeće agencije za odnose s javnošću. Vodio je komunikaciju za brojne domaće i strane investicije, uspješno radio u nizu izbornih kampanja u Hrvatskoj i regiji, savjetovao dvojicu hrvatskih premijera, ali i gradio reputaciju brojnih domaćih brendova.
Član je Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ) i IPRA (International PR Association), Chartered Institute of Public Relations (CIPR) i Europskog i Međunarodnog udruženja političkih komunikatora (EAPC i IAPC).
U ekstenzivnom razgovoru s najtraženijim komentatorom najvažnijih političkih događaja, otkrivamo što se sve može očekivati od dva najveća bloka u nikad zanimljivijoj izbornoj kampanji, koji su najveći iskoraci na unutarnjem i vanjskopolitičkom planu u mandatu aktualne vladajuće većine predvođene HDZ-om. U nastavku razgovora Macan daje svoje viđenje medijskog praćenja hrvatske političke scene. Osvrće se na stanje u PR industriji, ekskluzivno otkriva s kojom je udrugom odradio uspješne pregovore s Vladom te za koje je sve uspješne kampanje bio nagrađivan.
Možete li nam otkriti hoćete li biti angažirani u predstojećoj izbornoj kampanji i od strane koga? Tko bi vam u tom pogledu predstavljao poseban izazov?
Sukladno preporukama struke javno sam objavio da radimo za koaliciju IDS-PGS u 8. IJ u ovom ciklusu parlamentarnih izbora. Takvom javnom deklaracijom radimo na transparentnosti, naročito kod nas koji nastupamo i kao politički analitičari. Nezavisnih političkih analitičara nema, ima samo političkih analitičara koji svi imaju svoje ime i prezime, iskustvo i stav zbog kojih ih mediji zovu da gledateljima ili čitateljima objašnjavaju aktualnosti i uvijek imamo taj osobni stav stvoren kroz vrijeme – ne gleda se sve što kažete apotekarskom vagom. Zbog toga često mediji imaju parove analitičara kako bi pokrili cijeli spektar od lijeva do desna. Mene zbog iskustva rada s aktualnim premijerom HDZ-a Andrejem Plenkovićem daleke 2018. često zovu da upravo komentiram njega i tada naglase da sam bio savjetnik. Iako sam ja radio isti posao i za pokojnog premijera SDP-a Ivicu Račana davne 2003. To je format kojeg bi se svi trebali držati. I mi analitičari smo ljudi, imamo boljih i lošijih dana, dobrih i krivih procjena, ali je bitno da u tom datom trenutku tumačimo na temelju najboljih raspoloživih informacija. Ovu su meni prvi parlamentarni izbori da ih baš radim za nekoga u Hrvatskoj (više sam ih radio u regiji, skoro svaki ciklus nekoga), tako se posložilo pa sam zato intenzivno i komentirao od 2015. Jednostavno HDZ i SDP imaju svoje ekipe ili strance poput Alexandra Brauna, neki me ne bi zvali niti bi ja radio za njih poput Mosta i tako nemate puno opcija na parlamentarnim izborima. U svakom slučaju bilo bi iznimno zanimljivo sjediti u stožerima SDP-a i HDZ-a jer je sada tamo previše dinamike – nikome ovaj kratki rok izbora 17.4. baš nije dobro došao.
Koje će poruke po vašem mišljenju dominirati u nikad izazovnijoj ”superizbornoj” godini, a za koje vi osobno smatrate da bi trebale dobiti zapaženiji prostor?
Ulazak predsjednika Zorana Milanovića u izbornu kombinatoriku je promijenio sve i sada se karte ponovo miješaju. Hrvatska će se dominantno podijeliti u dva bloka – onaj #rijekepravde i drugi #zasveizazove. Birat će se između poziva na drastične promjene i Vladu nacionalnog spasa na čelu sa Zoranom Milanovićem ili igranja na stabilnost i sigurno s Vladom Andreja Plenkovića kojeg već dobro poznajemo i koji je većinu kriza za mandata odradio bolje nego njegove kolege u EU. Ekonomske teme i interesi uvijek na kraju prevladaju, ali ovaj put imamo prije svega sukob dva lidera s posve različitim stilom vođenja – Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića. Tada argumenti idu u drugi plan, više odlučuje emocija tko vam se više sviđa i koga više lajkate.
Andrej Plenković je u ovom drugom mandatu napravio jako puno da se situacija u BiH stabilizira kako bi se zaštitili vitalni hrvatski interesi, a sve je kulminiralo odlukom o otvaranju pristupnih pregovora. Da on vrhu EU nije obrazložio važnost novog pristupa BiH i branio ga do zadnjeg trenutka, jer je uvijek bilo onih koji su protiv, teško da bi se to dogodilo. I dok Milanović često zna kupiti jeftino bodove po BiH, Plenković donosi konkretne pomake. Vjerujem da će Hrvati u BiH to znati cijeniti.
Tko bi prema vašim ocjenama mogao dobiti ”rat” na društvenim mrežama i time privući veću naklonost mladih glasača?
Na njih će ići prvenstveno Možemo, Most i Domovinski pokret jer su se ti alati njima pokazali jako učinkovitim u proteklim izbornim ciklusima, a takva im je i struktura biračkog tijela. Iako nažalost ne vidim neke posebne politike za mlade kod bilo koga, niti nekog tko baš ciljano koristi TikTok s tom namjerom. Govorim o strankama, pojedinci se trude tipa Marijana Puljak ili Dario Zurovec.
Vjerujete li da će dobar dio birača s ljevice koji su požalili radi glasanja za Milanovića na izborima za predsjednika Republike nakon njegovog otvorenog koketiranja s desnicom, biti u stanju sada mu samo tako preći preko toga i glasati za njega ukoliko se u posljednji trenutak ipak odluči biti nositelj SDP-ove liste u prvoj izbornoj jedinici?
Prvo da bi bio nositelj mora dati ostavku na mjesto predsjednika i teško mi je povjerovati da će to sada ipak napraviti. No s njim je sve moguće. Milanoviću je jasno da će se ponoviti slična situacija onoj iz 2015. kada je Most iznudio Tihomira Oreškovića kao premijera i sjećate se tada svih opcija kojima je raspolagala predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Od izbora mandatara do imenovanja ekspertne vlade do provođenja novih izbora. I zato želi kontrolirati sve poluge vlasti kojima raspolaže do zadnjeg trenutka. Bez obzira na koketiranje s desnicom on je favorit ljevice koja nema jedno tako jako lice koje bi mu se nametalo u toj borbi za „neformalnog“ šefa oporbe, što je ovim iznenađenjima konačno i potvrdio – sada je i dalje „neformalni“ šef oporbe, jer zbog pozicije to ne može biti formalno, ali sada to svi znaju.
A kako pak s druge strane mislite da će postupiti njegovi idolopoklonici s desnice, tj. hoće li radi Milanovića biti spremni pogaziti vlastito uvjerenje i glasati za njega unatoč tome što je svojski prionuo okupljanju ljevice?
Sada se događa veliko konsolidiranje oko dvije stožerne stranke. Odbjegli birači HDZ-a će se dijelom vratiti matici na štetu Mosta i Domovinskog pokreta, čemu je pomoglo i pojavljivanje Tomislava Karamarka na Saboru HDZ-a, dok će neodlučni birači na ljevici ipak radije odabrati blok koji je okupio SDP nego neku drugu opciju na ljevici. Ovo je generalno veliki problem za sve manje stranke koje su ostale izvan ova dva glavna bloka jer oni kao veliki magneti privlače birače sebi. No, svejedno neke regionalne opcije poput IDS-a ili Fokusa upravo zbog toga mogu iskočiti jer su ionako uvijek bili priča za sebe.
Kada se sve gore navedeno uzme u obzir, mislite li da bi se u konačnici Milanoviću ovakvo ”sjedenje na dvije stolice” moglo odbiti o glavu u tolikoj mjeri da bi na predstojećim izborima za predsjednika Republike, ukoliko će ponovno biti kandidat, mogao izgubiti glasove na koje bi da nije ovako postupio, gotovo sigurno mogao računati?
O tom potom – od 17.4. će se stvari odvijati nekim novim tokom kad vidimo kako su pali glasovi i kako su se raspodijelili mandati. Hrvatska politička scena od tog petka više nije ista i ništa se ne može mjeriti gledajući ono što je bilo prije. Vidjet ćemo – može otići u bilo kojem smjeru. Što ako predsjednik ne da ostavku, a formira većinski lijevu vladu i stavi nekog drugog za mandatara? Tada bi kontrolirao sve poluge vlasti, kao i termin budućih predsjedničkih izbora. S druge strane ako HDZ dobije većinu tražit će opoziv predsjednika zbog neustavna ponašanja – neće nužno uspjeti jer trebaju dvotrećinsku većinu u Saboru, ali to su neke posve nove okolnosti. Ki bi, da bi – rekao bi pokojni predsjednik Tuđman – vidjet ćemo.
Slažete li se s ocjenom premijera Plenkovića da mediji nemaju iste aršine kada je u pitanju izvještavanje o spornim potezima i aferama oporbenih političara, kao i manjak prostora koji mu daju za isticanje postignuća u proteklih osam godina mandata?
Vladajući sami po sebi generiraju najviše tema, pa tako i negativnih. Mediji su po prirodi skloniji ljevici i to je očito, iako ne treba generalizirati – neki anti-HDZ stav imaju i kao službenu uredničku politiku, dok su s druge strane imate krajnje desne medije s istim stavom. Općenito gledajući imamo slobodne medije i bogatu medijsku ponudu, pa će svatko birati onaj medij koji je bliži svojim uvjerenjima. Možda je najbolji primjer toga što pitate razlika u osudi grubih postupaka i riječi predsjednika Milanovića. Lijeva scena i nevladine udruge sramežljivo reagiraju na to, iako bi da je slučajno nešto i puno blaže rekao Plenković reagirali grajom. Sjetite se kako su burno napali Milanovića zbog „narikača“, ali tada nije bilo kampanje. Sada su jako tihi ili ih nema. To je taj disbalans koji postoji. Pa i glavni factchecker, donedavno Faktograf je imao taj lijevi bias, pa se otvorilo sada mnogo njih. To morate uzeti kao činjenicu i s time raditi, nema vajde od plakanja. Postoji mnogo načina kako se tome suprotstaviti, HDZ-ov medijski tim može tu napraviti puno posla, a i sama Vlada dok nisu izbori. Općenito mi smo sve nešto negativni medijski, iako nam ide puno bolje nego što to čitate u medijima.
I sami ste na društvenim mrežama nedavno s pratiteljima podijelili podatak od strane Eurostata da se Hrvatska nalazi na samom vrhu po pitanju gospodarskog rasta od početka 2020. godine, kao i da se očekuje daljnja tendencija rasta. Ti rezultati potkrijepljeni su i podatkom o rastu BDP-a u četvrtom kvartalu 2023. za 4,3 posto u odnosu na lanjski te je označen kao najveći rast u Europskoj uniji. Čemu dugujemo te pozitivne pokazatelje te na kojem je polju prema vašem mišljenju Hrvatska još učinila značajan pomak i iskorak?
Turizam, EU fondovi i okretanje zemalja iz EU susjednim zemljama za nabavu roba i usluga, pa nam je izvoz stabilan. Euro je veliki zamah dao toj stabilnosti jer sada imamo uvjete financiranja kao većina Europe i zna se da neće biti nekakvih šokova i nema tih problema koje su izvoznici imali zbog jake kune. Dosta smo dobro prošli kroz krize, građani nisu osjetili energetsku krizu kroz rast cijena energenata, ali su narasle sve druge cijene. To će donekle anulirati ova najnovija povećanja plaća u svim sektorima. Za nastavak trebamo iskoristiti EU fondove strateški, pripremiti se za razdoblje kad fondova neće biti toliko, kako bi vlastitim snagama mogli nastaviti razvoj koji bi nas maknuo s dna EU po brojnim pokazateljima. Prije svega reformu pravosuđa i zdravstva.
Primjećujete li u posljednje vrijeme procvat PR industrije te što smatrate glavnim razlogom za to?
U modi je, svi žele raditi u PR-u jer zvuči fora i lagodan je posao. A sve suprotno od toga je – teški rudnik, ali mi to volimo raditi. A sad koliko je više novca u igri baš i nisam siguran. Ako se gleda inflacija investicije u oglašavanje možda prate taj rast, ali ga ne nadmašuju. Puno novca odlazi digitalnim platformama poput Mete ili Googla, pa ga manje ostaje na domaćem tržištu. Tako da uvijek ima izazova, ali ako znate što nudite uvijek će biti posla za vas. Mi minimalno radimo s državom, s vremena na vrijeme pojedini EU projekt najčešće, nešto malo javnog sektora, mislim da 9 od 10 Eura dođe s tržišta i to ne samo hrvatskog. Privatni sektor sve više razumije važnost odnosa s javnošću, tako da to više ne moramo objašnjavati. Ali moramo nove pristupe koje moraju koristiti jer se svijet komunikacija praktično drastično mijenja iz godine u godinu. Manjguri dobro ide već 27 godina i nastavljamo biti tržišni lider u puno područja, prije svega u kriznom komuniciranju.
Na što nikad ne biste pristali? Jeste li već odbijali određene poslove iz bilo kojeg razloga?
Obraz nema cijenu, takve ponude odbijam, nije da ne dođu povremeno jer svi znaju moj stav, ali pokušaju. Ugled se gradi godinama, može propasti u trenu zbog rušenja kredibilnosti. Odbijam poslove u koje ne vjerujem ili se ne slažu s mojim uvjerenjima. To je granica. Ja sebe opisujem kao liberalnog domoljuba tako da je širok spektar, a i neke osumnjičenike treba braniti da bi se na kraju pokazalo da su nevini. Dobro se sjećam slučaja Polančec i Podravke – svi su na kraju oslobođeni. Meni su prezentirali slučaj i rado sam im pomogao. Bilo je jasno da se radilo o politički motiviranom progonu.
Koji vam je projekt u dosadašnjoj bogatoj karijeri bio najizazovniji i najteži, a koji vam je prošao bolje od očekivanog?
Ja sam prije svega ponosan na svoj tim koji godinama radi tako dobre stvari i najbolja su ekipa na svijetu. Meni je osobno najdraži projekt Total Croatia Travel Info preko kojeg smo 2020. prije svega doveli tisuće stranaca na odmor u Hrvatsku, a dogodio se sasvim slučajno i kasnije je pobrao sve žive nagrade i kod nas i u svijetu, pa čak i tri finala je imao za PR Oskara. Koristili smo moderne tehnologije i na vrlo učinkovit način dijelili informacije o tome kako na post-Covid odmor u Hrvatskoj. Čak je Dubrovnik zbog nas danima bio glavna vijest na ABC-ijevu najgledanijem jutarnjem programu u SAD-u. Uz lokalnu kampanju za Željka Keruma 2009. ponosan sam na izbor Marka Filipovića za gradonačelnika Rijeke 2021. To smo baš izvukli uvjerljivo, pa nitko nije niti znao s koje smo loše početne pozicije krenuli. To mi je isto nagrađena kampanja, iako mene te nagrade baš i neće 😊 ili ne smijemo prijaviti ono najbolje. Zadnje smo radili Udrugu hrvatskih sudaca u ovom sporu s Vladom i to je bilo jedno fantastično iskustvo – odličan klijent i još bolja kampanja.
Kako iz perspektive partnerstva u ugostiteljstvu gledate na taj sektor? Razumijete li sada bolje sve probleme s kojima se suočava ugostiteljstvo te koje prednosti i mane rada u njemu možete posebno istaknuti?
Volim ja taj domaćinski dio, biti domaćin nekome, ali je nakon korone puno izazova. Puno njih kuha samo za dostavu, mogu biti konkurentni u ovom segmentu dnevnih ručkova u kojem smo mi, a na nama je da se profiliramo dodatno. Druga pravila, drugi kadrovi, jako zanimljiv segment, ali mu se morate u potpunosti posvetiti. Srećom u Matrixu imam dobrog većinskog partnera, pa sad to već ide u jednom ok smjeru.
