Connect with us

Upišite traženi pojam

Katarina Peović
Katarina Peović
Katarina Peović

Top Tema

INTERVJU KATARINA PEOVIĆ: Osim što predsjednik uprave HEP-a Frane Barbarić lobira za svoju stranku i njezine članove – niz je problematičnih situacija u HEP-u

Saborska zastupnica Radničke fronte za portal Objektivno.hr prokomentirala je brojne aktualnosti – od bure koju je u javnosti izazvalo njeno gostovanje u udarnoj HRT-ovoj emisiji, izmjena Ustava po pitanju referenduma do slučaja sporne prodaje udjela Fortenove.

Jeste li očekivali ovako snažan odjek i brojne komentare vašeg gostovanja u emisiji ”Nedjeljom u 2”?

Mnogi javni istupi i stavovi Radničke fronte izazivaju brojne komentare i imaju snažan odjek često zato jer se ne prilagođavamo onome što mediji žele čuti već govorimo otvoreno o tome što je dobro za radnu, društvenu većinu.

S druge strane, iz emisije koja je trajala sat vremena, a u kojoj sam govorila o (bijednom) statusu radnika u Hrvatskoj, negativnom stavu aktualne Vlade prema radništvu, o privilegiranim elitama koje politiku koriste da zadrže svoju dominaciju i drže u podređenom položaju radnu većinu – neki su se fokusirali na nekoliko minuta (iz Nu3) posvećenih Mati Rimcu – pitanju koje je potencirao voditelj.

Ta je tema podijelila javnost i otvorila debatu o tome koje grane privrede bi zaslužile subvencioniranje države, koji su to privredni subjekti koje bi država trebala podržati i koji su načini na koji bismo trebali osigurati domaću industriju, znanost i tehnološki razvoj.

Kako odgovarate na dio kritika od strane poduzetnika i vaših političkih oponenata koji su kolali društvenim mrežama netom po završetku emisije?

Neki su komentari pokazivali prije svega apsolutnu nemoć nekih „poduzetnika” da se otvori širi razgovor o gore navedenim temama. Žalosno je na koji način su i s kakvom agresijom i šovinističkim napadima neki od njih reagirali. Uvrede da „drobim”, da mi „treba terapija” i slične, te da nemam dana staža u „realnom” sektoru – više su govorile o samim komentatorima nego o meni, a otkrili su kako se neki odnose prema profesorima na fakultetu i javnom sektoru, kako se odnose prema ženama u javnom prostoru, a otkrile su i nesposobnost nekih da se suoče s kritikom.

Imate li pored zalaganja za vraćanje prava na pobačaj u Ustav još koji zahtjev prema vladajućoj većini u zamjenu za podršku promjene Ustava koja se odnosi na uređenje pitanja referenduma?

Mi nemamo nikakve zahtjeve prema vladajućoj većini u zamjenu za podršku, već smo uputili u saborsku proceduru prijedlog da se pobačaj vrati u Ustav gdje je i bio i iz kojeg je izbačen po nalogu Kaptola i taj zahtjev vladajući ignoriraju. Za promjene Ustava je potrebna dvotrećinska većina zbog toga je potreban i dogovor svih, a ne samo depeša iz HDZ-a o tome što se treba mijenjati i na koji način. Pri tome HDZ ne želi vratiti pravo na pobačaj u Ustav iako 2 od 3 njihova birača podržava pravo žene na izbor. Pokazalo se da je HDZ puno rigidnija i tradicionalnija stranka nego što to sami žele u javnosti pokazati.

Zahtjev ujedinjene tzv. progresivne opozicije koji je krenuo od Radničke fronte, a svi su ga prihvatili – je jednako vrijedan i poslovnički gledano. To je legalan zahtjev kao i svi prijedlozi koje upućuju vladajući u saborsku proceduru.

Na njihov prijedlog imamo više primjedbi – prijedlog ne uređuje dobro pitanje referenduma jer ograničava ono o čemu se može raspisati referendum. Primjerice da prođe njihov prijedlog, ništa vezano uz proračun ne bi moglo biti referendumsko pitanje, a sjetimo se da su neke najave referenduma poput „67 je previše!” i referendumske inicijative protiv monetizacije autocesta bile itekako povezane s proračunom, a rezultati tih inicijativa su bili dalekosežni i društveno izuzetno korisni.

Druga stvar – prijedlog pokazuje licemjerje oko obaveznog referenduma koji se koristi za udruživanje i razdruživanje u nadnacionalne zajednice – gdje se sada uvodi super-visoki kvorum od 50% upisanih birača koji moraju glasati da bi do razdruživanja/udruživanja došlo, dok se kada smo ulazili u EU mijenjao Ustav upravo zato da bi se spustio broj onih koji su trebali podržati ulazak u EU.

Slažete li se sa dijelom oporbe da predložene izmjene idu u smjeru dodatnog otežavanja referendumskog izjašnjavanja građana?

Slažemo se, kako sam i obrazložila prethodno.

Očekujete li da će nedavno poslana revizija u cilju detaljnog istraživanja poslovanja HEP-a utvrditi određene nepravilnosti?

Ne treba biti jako upućen kako bi se uvidjelo da nepravilnosti u HEP-u sigurno ima. Dovoljno je pogledati ono što se vidi iz aviona, poput strukture njihovog sponzoriranja, doslovce svega i svačega, od medija do profesionalnih sportaša (koji sigurno nisu potrebiti), a potpuno nepotrebno.

No, s obzirom da su reviziju naredili HDZ-ovi kadrovi iz Vlade, a Upravu HEP-a vodi visokopozicionirani HDZ-ovac, vjerojatno se radi samo o magli i skretanju pažnje s drugih afera odnosno nabavljanju alibija kojim bi se oni (HDZ-ovci) oprali od odgovornosti za afere u energetici.

Ako revizija nađe nepravilnosti (a trebala bi) te ako i visokopozicionirani kadrovi budu odgovorni, a ne neki nižepozicionirani “Pedro” kojemu treba nešto prišiti da ga se makne, onda će revizija ispuniti moja očekivanja.

Što osobno držite spornim u HEP-ovom načinu poslovanja, odnosno načinu na koji ga vodi predsjednik Uprave Frane Barbarić?

Osim što predsjednik uprave HEP-a Frane Barbarić lobira za svoju stranku i njezine članove (sjetimo se slučaja imenovanja članice upravnog vijeća HERA-e Alenke Kinderman Lončarić supruge njegova bliskog suradnika Damira Lončarevića, koji je sjedio u tri nadzorna odbora HEP-ovih tvrtki-kćeri dok se prema članku 25. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti striktno zabranjuje da član upravnog vijeća i članovi njegove uže obitelji istodobno budu u upravi, nadzornom odboru ili bilo kojem drugom tijelu u energetskim tvrtkama) niz je problematičnih situacija u HEP-u.

Danas bi uistinu trebalo istražiti i je li domaći plin za skladišta Okoli HEP kupovao od INA-e preko tvrtke DXT iz Luksemburga, a koja je bila dio pljačke milijardu kuna u INA-i. Odnosno toj je tvrtki Damir Škugor, prvoosumnjičeni u aferi INA, prodavao plin koji je jeftinije kupovao od Plinare istočne Slavonije. Predviđa se da je za punjenje skladišta korišten ranije preprodani plin proizveden u Hrvatskoj. Problem ako se (potpuno netransparentno) plin kupuje po jednoj cijeni, a prodaje po višestruko većoj cijeni i privatne firme na tome zarađuju. Pitanje je zbog čega HEP prodaje plin preko posrednika, a ne izravno, a u svemu ulogu ima, čini se, i Prvo plinarsko društvo (PPD) čiji tržišni udio u HEP-u čini se raste. Istovremeno se domaća proizvodnja plina prepolovila.

Jesu li prema vašem mišljenju u međuvremenu na površinu isplivali dodatni novi problemi u slučaju kupnje Sberbankovih udjela u Fortenovi od strane arapskog investitora?

Još uvijek nemamo dovoljno informacija, no skandal je sama činjenica da mi na ovakav način pristupamo proizvodnji i maloprodaji hrane, da opskrba jednim od ključnih resursa ovisi o hirevima financijskog kapitala. Fortenova je vodeća firma u Hrvatskoj u proizvodnji i maloprodaji hrane, s 45.000 zaposlenih. Tu je proizvodnja ulja, mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih proizvoda, poljoprivredna proizvodnja.

I sad takav resurs ovisi o hiru kapitala, a u svim dosadašnjim situacijama ulazak stranih investitora značio je smanjivanje zaposlenih, odvajanje profitabilnih dijelova i gašenje manje profitabilnih i slično. Alketbijeva firma se opisuje kao savjetodavna tvrtka oko investicija (istražuju domaće regulatorne okolnosti i savjetuju kapital kako ući u neko tržište) – teško je očekivati da su joj interesi srodni interesima domaćeg stanovništva. No to je obrazac koji slijedimo već desetljećima.

Banke smo sanirali s 56 milijardi da bismo ih prodali za 12 milijardi i da bismo ostali bez ključne poluge razvoja – banke ne financiraju malo i srednje poduzetništvo jer im je to “preriskantno”, a financiraju samo potrošnju građana perpetuiraju problem okoštale i nekonkurentne ekonomije. Telekomunikacije smo izgubili za bagatelu – Deutsche telekom je ušao i dobio cijelu kabelsku infrastrukturu – danas je najveći broj blokiranih i ovršenih upravo od tih tvrtki. Pa u konačnici i energetiku smo izgubili – MOL je uništio domaće rafinerije i ostavio samo ono što ga je oduvijek zanimalo – maloprodajnu mrežu – pa u trenutku najveće energetske krize mi gotovo da i nemamo vlastite rafinerije. Brodogradnja je nestala jer je dana u ruke onih koje samo zanimaju nekretnine. Prehrana – imate PIK u Rijeci koji je bio uspješan, proizvodio je visoko kvalitetno mlijeko od domaćih mljekara – otkupili su ga (doduše domaći) mešetari koji su iz zaštitarskog biznisa ušli u proizvodnju hrane s kojom nikakve veze nemaju.

Morali bismo preispitati način na koji pristupamo strateškim resursima. Država mora brinuti za te resurse i biti aktivan dionik u njihovoj zaštiti. Trebalo bi ulagati u domaće OPG-ove i naše poljoprivrednike.

Povezane vijesti

Vijesti

Saborska zastupnica Radničke fronte Katarina Peović komentirala je sukob predsjednika Zorana Milanovića i predsjednika vlade Andreja Plenkovića oko preleta borbenih zrakoplova iznad Zagreba.

Ostale vijesti

Aktivisti Radničke fronte u subotu su održali konferenciju za novinare u sisačkoj Općoj bolnici, ispred novog spomenika Blažene Djevice Marije i malog Isusa, na...

Ostale vijesti

''Milanovića sam kritizirala jer je vodio antiradničku politiku, on je donio antiradnički zakon o radu 2014. godine koji je osigurao tu „trku prema dnu”...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori