Connect with us

Upišite traženi pojam

Ermina Lekaj Prljaskaj, preuzeto sa službene stranice zastupnice
Ermina Lekaj Prljaskaj, preuzeto sa službene stranice zastupnice
Ermina Lekaj Prljaskaj, preuzeto sa službene stranice zastupnice

Top Tema

INTERVJU ERMINA LEKAJ PRLJASKAJ: Do danas se nitko iz ureda predsjednika Milanovića nije izjasnio povodom mog traženja njegove isprike, a u nekim krugovima su pokušali i minimizirati izjavu

Nakon stjecanja iskustva i rada u pravnoj profesiji, gospođa Lekaj Prljaskaj karijeru je posvetila intenziviranju odnosa i  suradnje između Hrvata i Albanaca, a u kojoj mjeri joj je isto pošlo za rukom svjedoči i činjenica što već treći put zaredom u Hrvatskom saboru predstavlja albansku i ostale četiri nacionalne manjine. U slobodno vrijeme, zastupnica se  posvećuje humanitarnom radu te promicanju albanskog jezika i kulture.

Razgovor je vođen povodom novog vala neprimjerenih izjava predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, kao i odjeka u Prištini nedavno održanog Hrvatsko–kosovskog gospodarskog foruma. Zastupnicu smo upitali i o zadovoljstvu statusom i integracijom u hrvatsko društvo pripadnika nacionalnih manjina koje predstavlja te o perspektivi približavanja Kosova euroatlantskim integracijama.

Jeste li ostali zatečeni izjavom predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića da je Kosovo ”oteto” Srbiji? Kakve su reakcije javnosti i kosovskih predstavnika te hoćete li i vi osobno reagirati na izrečeno?

Prvo se želim zahvaliti na ovom intervjuu. Što se tiče izjave predsjednika Hrvatske Milanovića da je Kosovo oteto Srbiji, oosbno sam jako zatečena, a također i Albanci iz Kosova i to Albanci koji žive na Kosovu i u dijaspori. Javnost kosova jako je iznenađena i zatečena jer znaju da im je Hrvatska prijateljska država koja im je desetljećima bila prozor prema Zapadu i ono što nisu mogli ostvariti na Kosovu radi srpskog režima – uspjeli su preko Hrvatske. To sam i izložila u svom slobodnom govoru u Saboru, ali moram navesti da kosovski predstavnici koliko god da su zatečeni, opet ne zaboravljaju na stoljetnu prijateljsku povezanost sa Hrvatskom i nisu reagirali negativnim tonom, već smatraju da je to nepromišljena izjava predsjednika u tom momentu.

Kao zastupnica koja zastupa i albansku manjinu pozvala sam predsjednika Milanovića da se ispriča i da povuče izjavu, ali do danas nitko iz njegovog ureda se nije izjasnio nego imam osjećaj da su pustili da sve ode u zaborav. U nekim krugovima su pokušali iminimizirati izjavu.

Pogađala li vas dovođenje u isti kontekst ostvarivanje nezavisnosti Kosova i ruske aneksije Krima?

Što se tiče neovisnosti Kosova i ruske aneksije Krima ne može se dovesti u isti kontekst. Povijesno gledajući Kosovo je aneksirano i pripojeno Srbiji za vrijeme balkanskih ratova, a nakon Drugog svjetskog rata Kosovo je ostalo u sklopu Jugoslavije što sam i naglasila u svom priopćenju da je prema Ustavu SFRJ-a  iz 1974. godine tadašnja pokrajina Kosovo nije bila samo sastavni dio Srbije, već i konstitutivan element Federacije. Te ovlasti su Kosovu nasilno oduzete i ukinuta mu je autonomija pod pritiskom Slobodana Miloševića. Samovlasno Kosovo bilo je degradirano na upravnu jedinicu u kojoj se provodio policijski režim i masovni porgon većinskog stanovništva. Ja primejrice pripadam generaciji koja je srednju školu završila u školi i nakon toga su nas doslovno izbacili na cestu i naša djeca su učila po privatnim kućama. Radi toga sam došla studirati u Hrvatsku jer nisam mogla studirati u Prištini radi novonastale političke situacije.

Mogu li slične izjave narušiti dobre i prijateljske odnose Kosova i Hrvatske?

Moram naglasiti da slične izjave ne mogu narušiti prijateljske odnose Kosova i Hrvatske jer desetljećima gradimo i odnose kako na političkom, tako i kulturnom nivou. I opet se moram vratiti na moj slobodni govor gdje sam naglasila da je Hrvatska za Albance s Kosova uvijek bila jedno utočište, a odnosi dobivaju poseban zamah šezdesetih godina prošlog stoljeća kada Albanci s Kosova počinju u većem broju doseljavati u Hrvatsku i to dijelom iz gospodarskih, a dijelom i iz političkih razloga. Oni su u Hrvatskoj tražili svoje mjesto pod suncem, bolje plaćene poslove, ali i nove životne puteve i perspektive. Naime, Hrvatska je mnogim Albancima, naročito u periodu druge Jugoslavije, bila prozor prema zapadnom svijetu, ali im je i otvorila nove društvene horizonte jer su se mnogi od njih školovali na sveučilišnim institucijama u Hrvatskoj i ovdje gradili svoje profesionalne i akademske karijere.

Koji su zaključci prvog hrvatsko-kosovskog gospodarskog foruma nedavno održanog u Prištini?

Zaključci prvog Hrvatsko–kosovskog gospodarskog foruma održanog u Prištini su odjeknuli pozitivno jer nakon Domovinskog rata i rata na Kosovu došlo je do vakuma što se tiče gospodarske suradnje između Kosova i Hrvatske. I po prvi puta smo posjetili Kosovo sa 53 gospodarstvenika iz Hrvatske u društvu ministra gospodarstva Davora Filipovića, potpredsjednika Sabora gospodina Ante Sanadera, tri saborska zastupnika, predstavnika HGK i tri državna tajnika.

Sudionici Hrvatsko-kosovskog gospodarskog foruma – premijer Kosova Albin Kurti, ministar gospodarstva Davor Filipović i potpredsjednik Hrvatskog sabora Ante Sanader
Zastupnici Hrvstkog sabora s predstavnicima Odbora za gospodarstvo Skupštine Kosova i predstavnicima Međuparlamentarne skupine prijateljstva Kosovo – Hrvatska

Oduševljenje je bilo i sa kosovske strane jer većina hrvatskih tvrtki surađuje sa kosovskim tvrtkama preko Srbije. Republika Hrvatska na Kosovu ima posebno mjesto i prepoznatljiva je, ali na žalost do danas nitko nije ništa poduzeo da se u gospodarskom apektu dodatno približe te tvrtke. Nažalost na Kosovu nemamo prisutnu Hrvatsku gospodarsku komoru te stoga sada planiramo poduzeti drugi korak da se osnuje business club Hrvatska Kosovo.

Iskoristit ću priliku da se zahvalim Anti Bačiću Baći koji je suorganizator i s kojim smo odradili organizaciju ovog važnog foruma, te veleposlaniku Kosova u RH Martinu Beerishaj koji je u koordinaciji s nama i Ministarstvom vanjskih poslova Republike Kosovo odradio svoji dio organizacije iako smo imali prepreka i skepticizma.

U kojim sve segmentima postoji prostor za daljnji razvoj gospodarske suradnje između spomenutih zemalja?

Postoje brojne mogućnosti unapređenja suradnje posebice na području energetike, cestogradnje, građevinarstva, informacijskih tehnologija i telekomunikacija. S ovog foruma je odaslana snažna poruka da su Hrvatska i Kosovo spremni intenzivirati međusobnu gospodarsku suradnju.

Kako su životom u Hrvatskoj zadovoljni pripadnici albanske nacionalne manjine te koje je još korake potrebno poduzeti kako bi ostvarili još bolji položaj u hrvatskom društvu?

U Hrvatskoj živi veliki broj Albanaca s Kosova, Sjeverne Makedonije i jedan manji broj iz Albanije. Albanci koji žive u Hrvatskoj pretežno su poduzetnici i obrtnici i kroz svoje udruge nastoje očuvati svoju tradiciju, kulturu i jezik te ujedno i svoj identitet. Već druga i treća generacija Albanaca rođenih u Hrvatskoj idu i korak dalje tj. školuju se i žele biti dio hrvatskog društva u svim segmentima – od zaposlenja u državnim i lokalnim institucijama do usavršavanja na sveučilištima. Kroz integraciju u društvu, koja je primjetna iz dana u dan, postoji opasnost asimilacije mlade generacije i radi toga uvijek nastojimo kroz naše udruge uključiti mlade i očuvati naš identitet.

Jeste li upoznati s podatkom koliko je radne snage s Kosova stiglo u Hrvatsku u protekloj godini te kojim se poslovima pretežito bave?

Zadnjih sedam godina Hrvatska ima problem sa radnom snagom i sada uvoze radnu snagu i iz trećih država, među kojima je i Kosovo, Sjeverna Makedonija i Albanija. Prema zadnjim podacima MUP-a evidentirano je cca 9.000 radnika, paralelno s tim iz gore spomenutih država ima ulagača i izvođača radova koji ulažu i izvode radove u Hrvatskoj.

Jeste li optimistični po pitanju prihvaćanja kandidature Kosova za punopravnim članstvom u Vijeću Europe i Europskoj uniji?

Jesam optimistična jer uvijek naglašavam da je Kosovo dio Europe i pripada Europi, ali radi političkih prepiranja uvijek je stavljeno sa strane. Jednu bih povijesnu činjenicu u tom kontekstu navela – u srednjem vijeku za vrijeme Gjergj Kastriota–Skenderbega protiv Otomanskog carstva Europu su branili u Albaniji. Danas vidim jaku potporu koju je Hrvatska državna politika pružala i pruža Republici Kosovo u procesu njezinog državnog osamostaljenja, ali i u procesu približavanja euroatlantskim integracijama

Povezane vijesti

EU fondovi

Ministar Šime Erlić i slovenski ministar kohezije i regionalnog razvoja Aleksander Jevšek sudjelovali su jučer na prvom sastanku Europske grupacije za teritorijalnu suradnju „Putevi...

Politika

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman podržao je, na konferenciji o jačanju i proširenju Europske unije u Berlinu, reformske ideje Njemačke koje teže...

Politika

Zastupnik Mislav Kolakušić progovorio je danas u Europskom parlamentu o negativnim posljedicama članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Osvrnuo se na nestanak poljoprivrede i sve...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori