Rat u Ukrajini te rast cijena energenata potaknuli su cijelu Europu da razmišlja o povoljnijim alternativama, pa je tako i Europska komisija u svibnju, uz mjere štednje energije i diverzifikaciju opskrbe energijom, predložila i ubrzano ulaganje u obnovljive izvore. Sve veći broj građana i tvrtki odlučuje se na postavljanje solara na svoje krovove, a prošli je mjesec Vlade RH donijela zaključak kojim se namjerava ubrzati realizacija sunčanih elektrana na površinama koje su u prostornim planovima namijenjene za to, kao i tamo gdje to izrijekom nije zabranjeno.
Solida grupa, jedan od najvećih proizvođača struje iz solarne energije u Hrvatskoj, više od deset godina bavi se izgradnjom solarnih elektrana, i danas ih ima 28 na području Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije. Do kraja godine u rad bi trebali pustiti još četiri elektrane snage do 500 kilovata u Lovrečanu kod Radovana. O svojoj tvrtki, ali i o sve zanimljivijem tržištu obnovljivih izvora energije nešto više nam je rekao vlasnik i direktor Solida grupe, Dubravko Posavec.
Vlada RH prošli je mjesec najavila ubrzavanje realizacije sunčanih elektrana te izmjenu Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji i Zakona o tržištu električne energije. Što vam trenutno najviše usporava investicije u solarne elektrane?
Pozdravljamo tu odluku Vlade, administracija bi svakako mogla i trebala biti brža. Budući da trenutno na najveće probleme nailazimo kod ishođenja dozvola, poput neusklađenih prostornih planova i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, vjerujemo da bi trebalo prilagoditi postupak ishođenja potrebnih dozvola, suglasnosti, rješenja i drugih akata, odnosno pojednostaviti i ubrzati postupke ishođenja svih potrebnih akata. Primjerice, procedura ishođenja potrebnih dozvola u Hrvatskoj je vrlo iscrpna i u prosjeku traje minimalno četiri godine za otvaranje jedne manje elektrane. Dok je ranije energetsko odobrenje od HEP-a trebalo isposlovati na kraju priče, sada prvo treba nabaviti to odobrenje, što prilično usporava cijelu priču i vjerujemo da bi se to moglo promijeniti u cilju ubrzavanja procedure. Dakle, uz spomenute izmjene zakona, smatramo da bi i HEP trebao uložiti znatna sredstva u povećanje kapaciteta svoje infrastrukture da bi ta infrastruktura mogla prihvatiti nove kapacitete iz obnovljivih izvora energije. U ovom trenutku je hrvatska elektroenergetska mreža popunjena i ne mogu se više priključiti novi proizvođači iz obnovljivih izvora energije, barem ne neke veće snage.
S obzirom na sunčevu energiju, vjetar i vodu, Hrvatska može puno dati po pitanju obnovljivih izvora energije, no potrebno je više ulagati u to i razvijati sektor obnovljive energije koji bi mogao postati značajni stup hrvatskog gospodarstva. Time se ne otvara samo mogućnost samoopskrbe energijom, već i izvoza ukoliko se potencijal u potpunosti prepozna i iskoristi.
Unatoč poticajima koje su uzeli od države da izgrade solarne elektrane, posljednjih dana čitamo kako sve više proizvođača struje iz obnovljivih izvora energije masovno raskida ugovore s državom, odnosno Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE), koji su im garantirali otkup sve proizvedene energije po povlaštenim cijenama. Ta povlaštena cijena je sada postala niža od one koju mogu dobiti na tržištu, što znači da će država sada tu struju plaćati skuplje. Kako to komentirate?
To svakako nije dobro, jednako kao što su neodržive ove visoke cijene električne energije koje sada imamo. Činjenica jest da bi nama kao proizvođačima to trebalo odgovarati, ali ako to znači da će nam propasti svi naši kupci koji električnu energiju nabavljaju po izrazito visokim cijenama, to nikako nije dobro. Živimo u kriznim vremenima i svi trebamo dati svoj doprinos što skorijem izlasku iz ovih nesigurnih vremena.
Kako ste vi ušli u ovaj posao kojim se sada bavite više od 10 godina?
S prvim solarnim elektranama susreli smo se sasvim slučajno na sajmu u Celju prije 15-ak godina gdje su mi doslovno nacrtali kako da izgradim elektranu na svom krovu u Cerju Tužnom. Uvijek su me zanimale tehnika i građevina, zato sam i obilazio sajmove, da vidim novitete i na kraju iz znatiželje stvorio današnji posao. Na krovu svoje kuće sam postavio prve panele i kad sam vidio kako to funkcionira i koliko je to kvalitetna tehnologija, odlučili smo se početi ozbiljno baviti time. Ključno je biti u pravo vrijeme na pravom mjestu i imati hrabrosti upustiti se u nešto nepoznato. Nijedna naša elektrana u početku nije bila osuđena na uspjeh, ali bio sam spreman riskirati, pa i izgubiti uloženi novac, i to se pokazalo kao dobitno rješenje. Ponosan sam što smo prepoznali ovaj trend prije desetak godina. Smatram da je upravo ljubav prema razvoju i provedbi novih ideja te praćenje svjetskih trendova ono što nas razlikuje od drugih tvrtki i što nam omogućuje da već godinama uspješno poslujemo.
Koliko zaposlenih imate i što točno obuhvaća posao izgradnje solarnih elektrana?
Solida grupa zapošljava 20-ak stručnjaka za različita područja i cijeli proces radimo sami – od ideje, traženja lokacije, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, ishođenja dozvola do same izgradnje elektrana. Trudimo se da to bude „Hrvatski proizvod“, pa iz Hrvatske nabavljamo oko 80 posto potrebne opreme.
Koliko traje projekt izgradnje jedne solarne elektrane, kako se financirate, koji je rok povrata investicije?
Od početne ideje do realizacije i puštanja elektrane srednje veličine u pogon treba nam do četiri godine. Struju prodajemo HROTE-u (Hrvatski operator tržišta energije), s kojim smo potpisali ugovor na 14 godina. Vijek trajanje jedne elektrane je 25 godina, a nema velikih troškova održavanja. Rok povrata investicije je do deset godina, a mi se financiramo komercijalnim bankarskim kreditima. Godišnje proizvodimo više od 18 milijuna kilovat sati struje. Prosječno srednje veliko kućanstvo troši 3000 kilovat sati, što znači da strujom iz svojih solarnih elektrana možemo opskrbiti 5.500 kućanstava.
Ljetos ste u rad pustili tri nove elektrane, sada dovršavate još četiri. Kakvi su vam daljnji poslovni planovi?
Ako sve bude prema planu, te četiri elektrane koje gradimo u Lovrečanu planiramo pustiti u rad do kraja godine. Početkom sljedeće godine započet ćemo s izgradnjom elektrane snage 5 MW u Ivancu, a u razdoblju od iduće godine do 2025. planiramo izgraditi nekoliko većih elektrana (10 do 20 MW) na području Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije za koje imamo ishođene lokacijske dozvole.
