Connect with us

Upišite traženi pojam

Dražen Oreščanin
Dražen Oreščanin
Dražen Oreščanin

Top Tema

INTERVJU DRAŽEN OREŠČANIN, član Upravnog odbora udruge Glas poduzetnika: ”U svim razvijenim europskim gospodarstvima cijene energenata za poduzetnike su niže nego za građanstvo!”

Imaju li tvrtke poput HEP-a i Gradske plinare ikakvog realnog i opravdanog utemeljenja za višestruko povećanje cijena svojih usluga te smatrate li da bi se trebali odreći dijela svoje dobiti u korist poduzetnika, kao i svih ostalih koji su pogođeni takvim potezima?

Utemeljenje za ovakve poteze od HEP-a i Gradske plinare dolazi od Vlade RH koja je odlučna u svom populističkom stavu da ne želi bitno povećavati cijenu energije za građane, budući da zna da na sljedećim izborima ovisi o glasovima građana. Zbog toga HEP i distributeri plina sva povećanja svojih troškova nabave energenata ne raspoređuju ravnomjerno na građane i poduzetnike, nego se sav trošak svaljuje na poduzetnike. Cijene energenata su porasle ne samo zbog rata u Ukrajini nego i zbog suše zbog koje je proizvodnja hidroelektrana manja. Sada dolazi na naplatu dugogodišnja pogrešna energetska politika i vidi se velika ovisnost Hrvatske o uvoznoj energiji, a sve se to potpuno svjesno svaljuje na leđa poduzetnika.

UGP je Vladi RH uputio javni poziv za sastankom kako biste s pozicije predstavnika velikog dijela poduzetnika iznijeli im svoje prijedloge, mišljenja i predočili im tešku situaciju s kojom se poduzetnici trenutno suočavaju. Koji prijedlozi su u pitanju te donošenje kojih mjera od strane vladajućih bi vas trenutno zadovoljile kako ne biste organizirali prosvjede?

Svakako bi cijene za građane i poduzetnike trebalo izjednačiti, budući da su u svim razvijenim europskim gospodarstvima cijene energenata za poduzetnike niže nego za građanstvo.

Nama je također jasno da su cijene energenata globalno porasle i da će u konačnici morati rasti cijene u Hrvatskoj, ali ako trošak energije poraste pet ili deset puta rezultat će biti val propadanja i zatvaranja i prerađivačke industrije i mnogih uslužnih djelatnosti.

Ono što Vlada mora napraviti je rasteretiti poduzetnike nekih drugih opterećenja dok se cijene energije ne vrate u neke normalne okvire – tu prvenstveno treba razmišljati u smanjenju doprinosa i poreza na dohodak.

Svakako Vlada mora osmisliti programe sufinanciranja ugradnje solarnih panela kako bi bilo što više malih proizvođača koji bi pokrivali što veći dio vlastite potrebe za potrošnjom.

Također, Vlada i javna i lokalna uprava bi trebali biti prvi koji će pokazati kako se štedi na energiji, što mogu napraviti na bezbroj načina koje sada ne rade – štednja na klimatizaciji, grijanju, rasvjeti, prijevozu i mnogim drugim stvarima.

Smatrate li izvanrednu mjeru kojom će ministarstvo poljoprivrednicima dodijeliti pomoć u visini 200 milijuna kuna zbog velike suše dostatnom ili imate određene druge prijedloge u vidu pomoći im u ovo iz više aspekata izazovno doba?

Ovo je kao i sve ostalo što Vlada radi vatrogasna mjera koja nakon što se nešto ovakvo desi pokušava koliko-toliko spasiti situaciju. Ovakve stvari se trebaju rješavati preventivno na dva načina. Prvi je ulaganje u sustav navodnjavanja i obrane od tuče –u sustave za navodnjavanje ništa nije ulagano zadnjih 30 godina, a sustav obrane od tuče koji smo naslijedili od bivše države smo ukinuli. Dodatno, svatko tko se bavi poljoprivredom bi se trebao brinuti za potencijalne rizike i imati policu osiguranja za slučaj elementarnih nepogoda. Kada takva preventiva nije napravljena, a za to odgovornost snose sve Vlade do sada i njihov nedostatak vizije za poljoprivrednu proizvodnju, ostaju samo ovakve vatrogasne mjere i dijeljenje proračunskih novaca za krpanje štete. 

Podržavate li donošenje Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada te vjerujete li da će ono u većoj mjeri suzbiti ”rad na crno”?

Politika UGP-a je legalistička i UGP  je protivnik bilo kakvog rada na crno. Ono što Vlada radi je da dolijeva ulje na vatru. Primarni razlog rada na crno je veliko porezno opterećenje na rad i golema količina birokracije s kojom su poslodavci i poduzetnici suočeni. Da bi to izbjegli, ljudi pribjegavaju radu na crno. Jedan dio rada na crno odnosi se na poslodavce koji zapošljavaju više radnika i ne prijavljuju ih, primjerice u građevinarstvu, te na taj način smanjuju trošak poslovanja i zakidaju državu za poreze i doprinose, kako bi uopće opstali i funkcionirali bez gubitaka. Drugi dio crne i sive ekonomije su samostalne djelatnosti – vodoinstalateri, automehaničari, frizeri – koji ako rade na crno mogu svoje usluge krajnjim korisnicima naplaćivati manje, a time su nelojalna konkurencija onima koji plaćaju poreze i doprinose.

Ono što Vlada i država trebaju napraviti je otkloniti uzrok rada na crno i smanjiti poreze, doprinose i birokraciju, kako rad na crno više ne bi bio komercijalno i operativno bitno isplativiji od legalnog rada. Umjesto toga, donosi se zakon u kojem se osim kazni, uvodi još dodatne birokracije. Dvije najnebuloznije odredbe koje se uvode su obveza tzv. “fiskalizacije“ radnog vremena gdje bi čak i samozaposleni morali voditi svoje radno vrijeme koje bi neki birokrat on-line pregledavao i naravno dodatni trošak za specijalizirani softver i digitalne certifikate, te „odgovornost u lancu podugovaranja“ gdje u slučaju da poduzetnik podugovori nekog drugog za dio većeg posla, treba kontrolirati kako njegov podugovarač plaća radnike.

UGP će u procesu javne rasprave uložiti velik broj komentara na predloženi zakon.

Djeluje li vam korisnim novi projekt Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kojim se zainteresiranim potencijalnim investitorima nudi dublji pregled investicijskih mogućnosti u pojedinim županijama u Republici Hrvatskoj?

Ovo je jednostavno genijalan projekt koji će svakog potencijalnog investitora izuti iz cipela. Čudi me jedino kako i HGK nije uključena u ovaj velebni projekt. Naravno, sarkastičan sam. Kapacitet hrvatske Vlade za privlačenje investicija je otprilike prodavanje prirodnih resursa i javnih dobara – privlačenje bilo čega što bi donijelo bilokakvu vrijednost razvoju društva je znanstvena fantastika. Zašto bi netko gradio i otvarao proizvodni pogon u državi u kojoj nema potencijalnih radnika, u kojoj caruju mito i korupcija i u kojoj imaš milijun birokratskih prepreka? Umjesto ovakvih budalaština, Vlada bi konačno morala početi s ozbiljnim reformama, digitalizacijom, smanjenjem birokracije i obračunom s korupcijom, ali to je s ovom i ovakvom Vladom potpuno nerealno i nerazumno očekivati.

Povezane vijesti

Politika

Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić jučer je na zatvorenom dijelu sjednice Vlade izvijestio o napretku Hrvatske u iskorištenju sredstava iz...

Politika

Premijer Andrej Plenković obratio se medijima nakon sjednice Vlade i pritom je imao mnogo za reći o aktualnim političkim i društvenim temama. Izrazio je u...

Vijesti

Nepunu godinu dana od ulaska u europodručje, samo 51 posto građana Hrvatske drži da je zajednička valuta dobra za zemlju, pokazuju rezultati Eurobarometra objavljeni...

Vijesti

Predstavljajući Zakon o inkluzivnom dodatku, premijer Plenković kazao je da će se njime izdvajati čak 89 posto više sredstava za osobe s invaliditetom, s...