Connect with us

Upišite traženi pojam

Dražen Oreščanin
Dražen Oreščanin
Dražen Oreščanin

Top Tema

INTERVJU DRAŽEN OREŠČANIN, član Upravnog odbora udruge Glas poduzetnika: ”U svim razvijenim europskim gospodarstvima cijene energenata za poduzetnike su niže nego za građanstvo!”

Imaju li tvrtke poput HEP-a i Gradske plinare ikakvog realnog i opravdanog utemeljenja za višestruko povećanje cijena svojih usluga te smatrate li da bi se trebali odreći dijela svoje dobiti u korist poduzetnika, kao i svih ostalih koji su pogođeni takvim potezima?

Utemeljenje za ovakve poteze od HEP-a i Gradske plinare dolazi od Vlade RH koja je odlučna u svom populističkom stavu da ne želi bitno povećavati cijenu energije za građane, budući da zna da na sljedećim izborima ovisi o glasovima građana. Zbog toga HEP i distributeri plina sva povećanja svojih troškova nabave energenata ne raspoređuju ravnomjerno na građane i poduzetnike, nego se sav trošak svaljuje na poduzetnike. Cijene energenata su porasle ne samo zbog rata u Ukrajini nego i zbog suše zbog koje je proizvodnja hidroelektrana manja. Sada dolazi na naplatu dugogodišnja pogrešna energetska politika i vidi se velika ovisnost Hrvatske o uvoznoj energiji, a sve se to potpuno svjesno svaljuje na leđa poduzetnika.

UGP je Vladi RH uputio javni poziv za sastankom kako biste s pozicije predstavnika velikog dijela poduzetnika iznijeli im svoje prijedloge, mišljenja i predočili im tešku situaciju s kojom se poduzetnici trenutno suočavaju. Koji prijedlozi su u pitanju te donošenje kojih mjera od strane vladajućih bi vas trenutno zadovoljile kako ne biste organizirali prosvjede?

Svakako bi cijene za građane i poduzetnike trebalo izjednačiti, budući da su u svim razvijenim europskim gospodarstvima cijene energenata za poduzetnike niže nego za građanstvo.

Nama je također jasno da su cijene energenata globalno porasle i da će u konačnici morati rasti cijene u Hrvatskoj, ali ako trošak energije poraste pet ili deset puta rezultat će biti val propadanja i zatvaranja i prerađivačke industrije i mnogih uslužnih djelatnosti.

Ono što Vlada mora napraviti je rasteretiti poduzetnike nekih drugih opterećenja dok se cijene energije ne vrate u neke normalne okvire – tu prvenstveno treba razmišljati u smanjenju doprinosa i poreza na dohodak.

Svakako Vlada mora osmisliti programe sufinanciranja ugradnje solarnih panela kako bi bilo što više malih proizvođača koji bi pokrivali što veći dio vlastite potrebe za potrošnjom.

Također, Vlada i javna i lokalna uprava bi trebali biti prvi koji će pokazati kako se štedi na energiji, što mogu napraviti na bezbroj načina koje sada ne rade – štednja na klimatizaciji, grijanju, rasvjeti, prijevozu i mnogim drugim stvarima.

Smatrate li izvanrednu mjeru kojom će ministarstvo poljoprivrednicima dodijeliti pomoć u visini 200 milijuna kuna zbog velike suše dostatnom ili imate određene druge prijedloge u vidu pomoći im u ovo iz više aspekata izazovno doba?

Ovo je kao i sve ostalo što Vlada radi vatrogasna mjera koja nakon što se nešto ovakvo desi pokušava koliko-toliko spasiti situaciju. Ovakve stvari se trebaju rješavati preventivno na dva načina. Prvi je ulaganje u sustav navodnjavanja i obrane od tuče –u sustave za navodnjavanje ništa nije ulagano zadnjih 30 godina, a sustav obrane od tuče koji smo naslijedili od bivše države smo ukinuli. Dodatno, svatko tko se bavi poljoprivredom bi se trebao brinuti za potencijalne rizike i imati policu osiguranja za slučaj elementarnih nepogoda. Kada takva preventiva nije napravljena, a za to odgovornost snose sve Vlade do sada i njihov nedostatak vizije za poljoprivrednu proizvodnju, ostaju samo ovakve vatrogasne mjere i dijeljenje proračunskih novaca za krpanje štete. 

Podržavate li donošenje Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada te vjerujete li da će ono u većoj mjeri suzbiti ”rad na crno”?

Politika UGP-a je legalistička i UGP  je protivnik bilo kakvog rada na crno. Ono što Vlada radi je da dolijeva ulje na vatru. Primarni razlog rada na crno je veliko porezno opterećenje na rad i golema količina birokracije s kojom su poslodavci i poduzetnici suočeni. Da bi to izbjegli, ljudi pribjegavaju radu na crno. Jedan dio rada na crno odnosi se na poslodavce koji zapošljavaju više radnika i ne prijavljuju ih, primjerice u građevinarstvu, te na taj način smanjuju trošak poslovanja i zakidaju državu za poreze i doprinose, kako bi uopće opstali i funkcionirali bez gubitaka. Drugi dio crne i sive ekonomije su samostalne djelatnosti – vodoinstalateri, automehaničari, frizeri – koji ako rade na crno mogu svoje usluge krajnjim korisnicima naplaćivati manje, a time su nelojalna konkurencija onima koji plaćaju poreze i doprinose.

Ono što Vlada i država trebaju napraviti je otkloniti uzrok rada na crno i smanjiti poreze, doprinose i birokraciju, kako rad na crno više ne bi bio komercijalno i operativno bitno isplativiji od legalnog rada. Umjesto toga, donosi se zakon u kojem se osim kazni, uvodi još dodatne birokracije. Dvije najnebuloznije odredbe koje se uvode su obveza tzv. “fiskalizacije“ radnog vremena gdje bi čak i samozaposleni morali voditi svoje radno vrijeme koje bi neki birokrat on-line pregledavao i naravno dodatni trošak za specijalizirani softver i digitalne certifikate, te „odgovornost u lancu podugovaranja“ gdje u slučaju da poduzetnik podugovori nekog drugog za dio većeg posla, treba kontrolirati kako njegov podugovarač plaća radnike.

UGP će u procesu javne rasprave uložiti velik broj komentara na predloženi zakon.

Djeluje li vam korisnim novi projekt Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kojim se zainteresiranim potencijalnim investitorima nudi dublji pregled investicijskih mogućnosti u pojedinim županijama u Republici Hrvatskoj?

Ovo je jednostavno genijalan projekt koji će svakog potencijalnog investitora izuti iz cipela. Čudi me jedino kako i HGK nije uključena u ovaj velebni projekt. Naravno, sarkastičan sam. Kapacitet hrvatske Vlade za privlačenje investicija je otprilike prodavanje prirodnih resursa i javnih dobara – privlačenje bilo čega što bi donijelo bilokakvu vrijednost razvoju društva je znanstvena fantastika. Zašto bi netko gradio i otvarao proizvodni pogon u državi u kojoj nema potencijalnih radnika, u kojoj caruju mito i korupcija i u kojoj imaš milijun birokratskih prepreka? Umjesto ovakvih budalaština, Vlada bi konačno morala početi s ozbiljnim reformama, digitalizacijom, smanjenjem birokracije i obračunom s korupcijom, ali to je s ovom i ovakvom Vladom potpuno nerealno i nerazumno očekivati.

Povezane vijesti

Politika

‘Sve smo to vidjeli već sa SDP-om’, ističe Katarina Peović iz Radničke fronte. Saborska zastupnica Radničke fronte i bivša zastupnica u Skupštini Grada Zagreba...

Politika

Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač u N1 Studiju uživo komentirao je aktualne događaje u susjednoj Srbiji. Osvrnuo se i na posljednji nastup srpskog predsjednika Aleksandra...

Politika

Transrodni muškarac Espi Tomičić, aktivist udruge KolekTIRV koja promiče prava transrodnih, interspolnih i rodno varijantnih osoba, komentirao je i javno djelovanje Ivana Pernara. „Ivana Pernara...

Politika

Ugledni novinar Boris Mišević komentirao je društvenu i političku klimu u Hrvatskoj. Iako nije izrijekom spominjao o čemu je riječ, razvidno je da je...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori