INTERVJU Dražen Mrkonjić, aktivist ultralijeve stranke Radnička fronta: Zašto bismo oduzimali tajkunima imovinu

Nedavno su aktivisti Radničke fronte ispisala je grafite na poslovnicama trgovačkih lanaca Konzum i Billa (“Stop izrabljivanju radnika u trgovinama”, “Dosta bonova, di su kune?”, “Gazda u dvorcu, radnici na crkavici”, “Vratimo Konzum radnicima”. Noćnom akcijom upozorili su na kršenja prava radnika u trgovini, ali i na činjenicu da tom propulzivnom gospodarskom granom upravljaju vrlo […]

Nedavno su aktivisti Radničke fronte ispisala je grafite na poslovnicama trgovačkih lanaca Konzum i Billa (“Stop izrabljivanju radnika u trgovinama”, “Dosta bonova, di su kune?”,

“Gazda u dvorcu, radnici na crkavici”, “Vratimo Konzum radnicima”. Noćnom akcijom upozorili su na kršenja prava radnika u trgovini, ali i na činjenicu da tom propulzivnom gospodarskom granom upravljaju vrlo bogati pojedinci koje, predlažu, treba i razvlastiti zbog kršenja radničkih prava.

Radnička fronta je, kako se navodi na njihovim web stranicama, politička stranka, odnosno organizacija koja okuplja radnike/ce, aktivist/ic/e, sindikalist/kinj/e – ponajprije sindikalne baze, nezaposlene i student/ic/e te gradi široku progresivnu frontu posvećenu korjenitoj promjeni političkih i ekonomskih odnosa u korist svih potlačenih i onih koji žive od svojega rada. Ciljevi su im, kako navode, borba za radnička prava, ekonomska demokracija, antikapitalizam, antifašizam, borba za prava žena i LGBT osoba te zaštita okoliša. Imaju lokalne organizacije u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Puli.

Noćnu akcije ispisivanja grafita na trgovačkim centrima Konzum i Billa aktivisti Radničke fronte popratili su i priopćenjem za javnost u kojem ističu “Iako je stanje radničkih prava u Hrvatskoj općenito alarmantno, neki od najgorih primjera mogu se naći u velikim trgovačkim lancima, gdje radi oko 100.000 radnica i radnika (od kojih je jedva 10% sindikalno organizirano). Osim što radnice i radnici tamo rade za sramotno niske plaće (dok vlasnici trgovačkih lanaca uživaju u svojim raskošnim vilama i dvorcima)“.

Posebno intriganan je njihov zahtjev je da se zbog težih kršenja radničkih prava donese zakon kojim će se takvi poslodavci kažnjavati „najgorom mogućom kaznom za takve izrabljivače i onim čega se najviše boje: oduzimanjem imovine“.
Kako u našim medijima prostor mnogo višđe dobija ultradesna politička opcija željeli smo predstaviti i suprotni politički pol koji kod nasi nije posebno popularan. No, mora im se priznati kako imaju posebno jasne socijalne interese što kod naših političkih stranaka u Saboru i nije uvjek jasno definirano. Po društvenoj logici Radnička se fronta bori i za interese nekih svojih političkih oponenata koji, na primjer, pripadaju u socijalno najlošiju kategoriju ali oni sami imaju izražene nacionalne osjećaje iz kojih podupiru desne političke opcije.

Tražeći sugovornika iz Radničke fronte za intervju ponuđen nam je njihov aktivista Dražen Mrkonjić kojega smo upitali zašto ste izabrali trgovačke lance kao primjer najgrubljeg kršenja radničkih prava u Hrvatskoj? Koji su najgori oblici nepoštivanja radničkih prava?

 

– Trgovina je jedna od najzastupljenijih privrednih djelatnosti u Hrvatskoj. To samo po sebi ne bi bilo toliko loše kad bi postojala i domaća proizvodnja koja tu trgovinu pokreće i kada bi ti radnici radili u ljudskim uvjetima. Nje, nažalost, kao što znamo proizvodnje ima daleko manje nego prije, a trguje se u velikoj mjeri uvoznom robom. Trgovina zapošljava veliki broj radnika, oko 100 tisuća ljudi. To je još uvijek vrlo radno intenzivna djelatnost. Međutim, kako zapošljava relativno veliki broj ljudi, trgovačka djelatnost, odnosno trgovačka poduzeća, svojim zaposlenicima ne omogućavaju ostvarivanje mnogih radničkih prava.

Radnici i radnice u trgovini često rade po dvadeset i više dana zaredom bez slobodnog dana, plaće u trgovini su vrlo male ili čak minimalne, a u nekim slučajevima dio osobnog dohotka isplaćuje se u obliku internih potrošačkih bonova kao što smo nedavno imali prilike vidjeti na primjeru slavonskog maloprodajnog lanca Boso.

Mnogi trgovački radnici prisiljeni su obavljati više poslova odjednom: puniti police, usluživati mušterije, raditi na blagajni. Uglavnom nema nikakve jasne podjele rada. Radno vrijeme u trgovinama je nehumano. Radi se do kasnih večernjih sati, vikendima i blagdanima, a često se i ostaje iza radnog vremena dok se dućani ne počiste i kupci ne raziđu. Ukratko, trgovački radnici su debelo potplaćeni, nemaju gotovo nikakvo pravo na obiteljski i privatni život, a njihovo dostojanstvo svedeno je na razinu ispod svake granice prihvatljivosti. Nasuprot tome vlasnici tih poduzeća ostvaruju goleme profite, žive u dvorcima i vilama.

Zašto nema sindikalne organiziranosti radnika u privatnim sektoru ili je ona jako loša? U čemu je uzrok? Navodite da je sindikalno organiziranje čak i zabranjivano. Zašto ne reagiraju mjerodavne institucije države na takvo kršenje radničkih prava?

– Mnogi radnici u privatnom sektoru rade na određeno vrijeme. Samo je manji broj radnika u stalnom radnom odnosu. Većina privatnih “poslodavaca” jasno svojim radnicima naglašava kako je bilo kakav oblik organiziranja zabranjen pod cijenu najstrožih sankcija. Manje je od 20% radnika u privatnom sektoru sindikalno organizirano i to nije slučajnost. U nekoliko navrata su mi bivši radnici Konzuma rekli da su upozoreni ako se misle učlaniti u sindikat da odmah uzmu svoje radne knjižice. Ako je netko zaposlen na određeno vrijeme jasno je da se boji kako ne bi ostao bez posla. Uzrok je, dakle, prvenstveno strah od otkaza.

Također, u privatnim poduzećima postoji ozbiljan nesrazmjer u visini plaća radnika. Nerijetko se događa da dvije osobe koje rade isti posao imaju različitu plaću. To razbija jedinstvo i solidarnost među radnicima jer uvijek postoje povlašteni koji nisu spremni riskirati svoj položaj za druge. Državne institucije često nisu ni upućene u kršenje radničkih prava jer se sami radnici ne usude podnijeti prijavu protiv kapitalista zbog straha od otkaza. Treba razumjeti da su to ljudi kojima maltene čitava egzistencija ovisi o toj plaći, ma koliko mala bila. A zaposliti se sada baš i nije najlakše. Nadalje, čitav sustav i zakonodavstvo konstruirani su tako da pogoduju poslodavcima, a ne radnicima. Čak i kad se državne institucije umiješaju, poslodavci se s njima nagode putem političkih veza i poznanstava ili ih jednostavno potplate.

Zašto ističete da je uz sindikalno organiziranje potrebno i političko? Na koji način planirate političko organiziranje i kada? Kakvu želite stranku organizirati?

– Sindikalno organiziranje i djelovanje ima ograničen domet. Sindikati, kao nepolitičke organizacije mogu se boriti za ona radnička prava koja su omeđena zakonom. Sindikati u načelu ne mogu mijenjati zakon. Upravo zato je važna i potrebna čvrsta sprega između sindikata i politike – naravno, one koja bi se borila za radnu većinu, a ne za interese kapitala. Sindikati vrše pritisak na poslodavce da ispune radničke zahtjeve u skladu sa zakonom, ali politika taj zakon mijenja i kroji ga u skladu sa potrebama radnog naroda. Stoga smatramo da su sindikalni i politički rad komplementarni. Da bismo došli do cilja potrebni su nam sindikati u poduzećima, ali i politička opcija koja ih podržava i štiti.

Radnička fronta nije klasična elektoralistička stranka kojoj je svrha postojanja uvaljivanje stranačkog rukovodstva u nekom od predstavničkih tijela. Upravo zato i nemamo rukovodstvo nego odluke donosimo glasanjem skupštine svih članova. Mi okupljamo radnice i radnike, studente, umirovljenike, nezaposlene, sve potlačene, osiromašene i obespravljene. Nismo profesionalni političari niti nemamo takvih ambicija. Cilj nam nije osvojiti vlast i vladati, već omogućiti narodu da uzme vlast u svoje ruke te da sam odlučuje o svojoj sudbini u svoje ime, npr. tako da se ne može dogoditi da politika sama odluči o prodaji INA-e ili privatizaciji/komercijalizaciji zdravstva, a da za to ne bude, recimo, referenduma (ili drugih oblika izravnog odlučivanja naroda).

Radnička fronta je zamišljena kao općenarodni pokret usmjeren ka korjenitim političkim i ekonomskim promjenama, među kojima je i opća demokratizacija ne samo u politici nego i u sferi ekonomije – zalažemo se za poduzeća koja neće biti ustrojena autokratski, nego će u njima radnici demokratskim putem moći donositi sve bitne odluke: od imenovanja uprave do strateških i taktičkih poslovnih poteza kao i raspodjele dobiti. Sasvim je sigurno da se radnici ne bi odlučili sami uništiti poduzeće u kojem rade, a što se kod nas često događalo jer je vlasnicima to odgovaralo.

Ovakav model odlučivanja želimo u konačnici postupno preslikati i na čitavo društvo u kojem bi se sve važne političke odluke donosile na forumima zainteresiranih građana. Na taj način ne bi se samo sprovodila volja vladajućih, nego bi narod sam odlučivao o svojim potrebama i interesima. Tako se npr. ne bi moglo dogoditi da Bandić sam odluči što će se dogoditi s parkom na Savici, nego bi o tome odlučiti mogli samo ljudi koji tamo žive izravnim glasanjem.

Je li postoji neka politička opcija u Hrvatskoj s kojom bi ste mogli surađivati?

– Sada je malo vjerojatno da s nekom od aktualnih političkih stranaka možemo bliže surađivati. Gotovo sve ili čak sve političke opcije dijele iste ili slične stavove kada su u pitanju privatizacija, (neoliberalne) “reforme”, “poduzetnička klima”… Mi se s tim ne slažemo. U programima svih stranaka je djelovanje u okvirima postojećeg socio-ekonomskog sistema. Razlike između njih su uglavnom kozmetičke i svode se na površno zastupanje interesa pojedinih klijentelističkih društvenih skupina u kojima vide glasače, te, naravno, zastupanju interesa krupnog kapitala. Malo koja ili nijedna ne protivi se otvoreno, osim eventualno samo retorički i neiskreno, pretvaranju javnog dobra u privatno, sve većem materijalnom raslojavanju društva, privatizacijama u zdravstvu ili školstvu, neravnopravnom položaju žena ili homoseksualaca…

Zbog čega se zalažete za oduzimanje imovine tajkunima zbog, kako navodite, oštrijih kršenja radničkih prava? Koji su to oblici kršenja radničkih prava? Na koji način provoditi oduzimanja imovine? Što bi se time postiglo?

– Prije svega, važno je reći kako današnji hrvatski tajkuni nisu do svog imetka došli na pošten način. Kako je moguće da čovjek u srednjim godinama ili mlađi postane vlasnik tvornice? Tko može toliki novac na pošten način i poštenim radom zaraditi? Tajkuni su do bogatstva došli pomoću političke podobnosti u ratno i poratno vrijeme baveći se raznim kriminalnim aktivnostima, uglavnom švercom novca i robe, poput Luke Rajića, vezama s politikom, bankama itd. Sadašnji tajkuni na najružniji način izrabljuju tisuće radnika, prisiljavajući ih da rade za minimalac, ne plaćaju im prekovremeni rad i rad nedjeljom, kao i da rade tjednima bez slobodnog dana. Smatramo da je jedina primjerena kazna na takvo besramno izrabljivanje radnika i kršenje zakona upravo oduzimanje imovine, tim više imamo li u vidu kako su do nje došli. To se, naravno, nijedna druga politička opcija ne usudi reći i upravo se po tome razlikujemo od njih.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close