Stručnjak iz različitih područja znanosti, koji trenutno obnaša dužnost prodekana za znanost na Zagrebačkoj školi za ekonomiju i menadžment, također i onu profesora na Građevinskom fakultetu u Rijeci, a ujedno kao i član Nadzornog odbora Udruge Glas poduzetnika za Objektivno.hr komentira mogućnost recesije u Hrvatskoj, zašto nas voli uspoređivati s Estonijom, stanje u HEP-u, detaljno pojašnjava što muči trgovce gorivom koji posluju u Hrvatskoj te najavljuje daljnje korake UGP-a.
U kojoj mjeri će se na pozitivan način na hrvatsko gospodarstvo reflektirati ulazak Hrvatske u Schengen?
Ulazak u Schengensku zonu najveći će utjecaj imati na turizam jer će se dolazak turista rapidno ubrzati. Nestat će nepregledne kolone koje smo imali dosad, a Slovenci, Austrijanci, Mađari ili Talijani sa sjevera Italije dolazit će kod nas i izvan sezone kao da smo ista zemlja. Slijedeći dobitnici bit će prijevoznici jer će naši kamioni ići na zapad bez zaustavljanja.
Kako procjenjujete da će izgledati gospodarska slika Hrvatske 2023. godine?
Ako krene recesija u Njemačkoj, ali i EU, doći će i u nas jer naše firme su često partneri zapadno-europskih. A recesija dođe gotovo sigurno jer ima puno indikatora kao na primjer što je inverzija krivulje prinosa što znači da je prinos na recimo jednogodišnje obveznice veći od prinosa na desetogodišnje obveznice što je apsurd u normalnim vremenima jer u normalna vremena rizik je to veći što više idete u budućnost. Nažalost naši političari ne vole reforme, a zemlje koje se ne reformiraju normalno najlošije prolaze u vremenima krize. Prošli put smo najduže ostali u krizi, ovog puta možda kraće. Nažalost očekivati nešto od države nije pametno, pa je na privatnom sektoru da se poveže i samoorganizira i dakle sami sebi pomognu, a mogu ako su firme povezane u nastupu prema državi.
Nerijetko ističete Estoniju kao pozitivan primjer. Što bi sve Hrvatska vodeći se njihovim primjerom trebala primijeniti?
Estonski političari su patrioti, a pravi patrioti rade rapidne reforme u pravosuđu, školstvu, upravi. Estonci su rezali broj zaposlenih u državnoj upravi jer su htjeli ostaviti u upravi samo potrebne. Naime koja je svrha digitaliziranja državne uprave za što dobivamo novac od EU u sklopu Nacionalnog plana oporavka ako zadržite baš sve zaposlene. Trebali bi kažnjavati sve koji smetaju poduzetništvu, a nagrađivati sve koji postižu iznadprosječne rezultate. Otpuštanja nepotrebnih nam upravo i treba kako bi bolje nagrađivali sposobne i vrijedne u administraciji. Naime danas imamo situaciju da građevinske dozvole izdaju osobe kojima su plaće 5,000 kuna, a njihov šlampav posao donosi desetke i stotine tisuća štete jer dozvole nisu izdane na vrijeme. Reforme u pravosuđu nužne su i da bi privukli strane investicije, jer stani kapital ne voli zemlje u kojima se puno administrira i nepotrebno troši vrijeme. Reforme nam trebaju i u školstvu jer naši studenti nisu dovoljno osposobljeni za potrebe privatnog sektora. Estonija nema problema s provođenjem reformi jer njihovi političari ne podilaze javnom i državnom sektoru već žele da im zemlja što prije liči na najbogatije zemlje zapadnog svijeta.
Držite li opravdanim zahtjeve Uprave Petrola prema hrvatskoj Vladi te koje rješenje bi prema vašem mišljenju bilo najoptimalnije za obje strane?
Svi trgovci gorivima su u pravu, jer stvaraju gubitke. Samo znajte da slovenski Petrol nema profit zbog goriva već zato što je slovenski Petrol prava energetska firma koja se bavi i strujom, ali i raznim profitabilnim inženjerskim poslovima. Mislim da je naša država angažirala čak i sveučilišne profesore u napadu na trgovce gorivom da ih sve nazivaju naftnim kompanijama. Ako prodajete naftu niste naftaš, naftaš ste ako imate bušotine ili barem rafinerije, a to je kod nas samo INA. Petrol u Hrvatskoj, ali i u Soveniji, nema bušotine i nema rafinerije, hrvatski Petrol je samo lanac većeg broja benzinskih pumpi, a svaka benzinska pumpa gubi jer je marža premala. Naime, uzmite da je trošak dobivanja barela nafte 30 dolara a da je cijena barela 85 dolara, tada zarađujete 55 dolara po barelu, ali to ne zarađuje Petrol, već Gazprom, Shell ili Exxon. Kad Petrol kupi naftu po 85 dolara barel, onda je tu država koja recimo kaže smijete barel prodavati po 86 dolara. Gdje je tu ekstra profit? Nekima pamet nije jača strana pa misle da je Petrol ista kompanija kao Gazprom. Gornje brojke su izmišljene, ali ne daleko od stvarnih. Inače kad se govori o marži za litru goriva od recimo 65 lipa ta cijena uključuje i ono što dobije veletrgovac, najčešće INA, a to je oko pola od 65 lipa. Preciznije, danas na benzinu je marža koju imaju mali trgovci od 20 do 25 lipa, na eurodizelu je marža niža i iznosi oko 15 lipa, a na plavom dizelu je marža čak negativna dakle imate čisti gubitak ako ga prodajete, dakle prodajete ga po nižoj cijeni nego što ga kupujete što nije dopušteno po Zakonu o trgovini, članak 64. Inače naš Ustav, članak 49, definira da gospodarski ustroj Republike Hrvatske počiva na poduzetničkim i tržišnim slobodama, a ne znam gdje je tu tržište ako regulirate cijene goriva, ulja, mlijeka, svinjetine, sutra tko zna čega sve ne.
Rješenje je da država ako želi regulirate cijene sama kompenzira trgovce gorivom, jer država je ta kojoj je zadatak provoditi socijalnu politiku, a ne trgovci gorivom.
Zaslužuje li nakon niza kritika Frane Barbarić da mu Vlada RH ponovno povjeri mandat na četiri godine na mjesto predsjednika Uprave HEP-a?
HEP je pod kontrolom Vlade i nema skoro nikakvu slobodu, jer HEP na žalost nije državna firma koja vodi brigu o energetskoj politici Hrvatske, već firma koja godinama služi kako bi punila proračun RH, ako ustreba. Nažalost u HEP-u nema samo odličnih profesionalaca, već i velik broj nesposobnih stranačkih uhljeba koji čak koče solarizaciju Hrvatske premda Vlada čak uvođenje solara ima kao svoj prioritet sad kad je velika energetska kriza u EU. Barbarić radi ono što se od njega traži, da mu kažu da mora rapidno povećati broj dozvola za solare, vjerojatno bi otpuštao nesposobne što kod nas nije lako, ali je moguće. Nesposobnima možete ukinuti radno mjesto, samo na takve odluke odlučuju se samo rijetki, kao recimo gradonačelnik Svete Nedjelje.
Koje nam daljnje aktivnosti i inicijative možete najaviti s pozicije aktivnog člana i jednog od predstavnika udruge Glas poduzetnika?
Zahtijevat ćemo borbu protiv korupcije na svim nivoima i da privatni sektor ima bolju poziciju nego što je trenutno ima. Recimo malo i srednje poduzetništvo nije među onima kojima je namijenjen LNG plin u Omišlju a i to vam govori o vladinom odnosu prema pravom privatnom sektoru, onom tržišno orijentiranom. Tražit ćemo i mi dostup tom LNG terminalu. Tražit ćemo i da cijene struje budu što bliže onima namijenjenim kućanstvima što je praksa u razvijenim zemljama zapada. Tražit ćemo od lokalnih vlasti pošteniji odnos prema privatnom sektoru, a ne da ih se tretira kao bogate kriminalce. Tražit ćemo i da lokalne vlasti jeftinije iznajmljuju prostore u centru grada za stare obrte jer oni su kulturna povijest i baština našeg naroda. UGP je u medijima mjesecima govorio o važnosti rapidnog smanjenja cijene plina i struje za poduzetnike i to se ostvarilo. U zadnje je vrijeme UGP preko svoje Zadruge Glas poduzetnika krenuo u ekonomsko povezivanje firmi kako bi smanjile svoje troškove i time bile otpornije u budućim krizama. Uskoro ćete vidjeti naše rezultate.
