S trenutnom predsjednicom jednog od ključnih saborskih odbora i zastupnicom iz redova Socijaldemokrata, inače specijalisticom psihijatrije iz Zadra porazgovarali smo na temu najavljenog prelaska lokalnih bolnica pod ingerenciju države, prijepora onih koji se toj odluci protive, iskorištenosti EU fondova u zdravstvu, a poseban naglasak stavili smo na dugogodišnje nastojanje zastupnice Sabljar Dračevac da se poboljša skrb palijativnih bolesnika. Na to je u pozitivnom smislu na posljednjem aktualnom satu reagirao i premijer Plenković, čime će nakon SDP-ove Boške Ban Vlahek, naša sugovornica postati druga oporbena zastupnica čija će za zajednicu u cjelini korisna inicijativa s velikom vjerojatnošću biti ispunjena.
Koje su planirane točke sljedeće sjednice Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku kojim predsjedate?
Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku u narednom periodu raspravljat će na svojim redovnim sjednicama u okviru svoje nadležnosti i djelokruga o točkama s Dnevnog reda 18. sjednice Hrvatskoga sabora. Tako je prva točka o kojoj ćemo raspravljati već sutra: Prijedlog odluke o razrješenju pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. Također ćemo pod točkom razno odlučiti o tematskim sjednicama koje ćemo imati na dnevnom redu u narednom periodu.
Slijede nam tematske sjednice na temu: rastućeg problema bolesti retine i gubitka vida, unapređivanja primarne zdravstvene zaštite kroz osiguravanje dostupnosti usluga djelatnosti zdravstvene njege u kući, predstavljanje smjernica za razvoj javnih politika u zdravstvu, moždanog udara u žena i dr.
Hoćete li se na istoj dotaknuti i trenutno najaktualnije teme zdravstvenog sustava da država planira početkom iduće godine na sebe preuzeti osnivačka prava županijskih, općih i specijalnih bolnica?
Ne, jer tu već postoji odluka odnosno zakon koji je stupio na snagu, a o kojem smo već raspravljali. Osobno mislim da mijenjanje vlasništva neće ništa značajno poboljšati u tim ustanovama. Kada bi rad koji obavljaju bolnice bio adekvatno plaćen, bolnice ne bi bile u dugovima.
Nisam sigurna da će se sve riješiti kroz objedinjenje javne nabave! Na to smo se obvezali Nacionalnim planom oporavka i otpornosti – da će se do 2026. godine više od 85 posto ukupne potrošnje u zdravstvu realizirati putem zajedničke javne nabave, što je reformski dio Plana oporavka i otpornosti bez kojeg nema investicijskog dijela – povlačenje sredstava iz NPOO-a.
Kako tumačite prijepor određenih čelnika jedinica lokalne samouprave po tom pitanju?
Shvaćam čelnike osobito one koji su puno ulagali u ustanove kako bi podigli kvalitetu usluge, a sada to postaje ponovno državno.
Znamo da su gorljivi protivnici prepuštanja svojih bolnica državi Istarska, Međimurska i Dubrovačko-neretvanska županija, čiji su se župani izrijekom izjasnili da su protiv centralizacije tog dijela zdravstvenog sustava. Smatraju da će donošenje ovakvih rješenja pridonijeti centralizaciji države – ovaj put u sektoru zdravstva. Tako će se npr.: o zdravstvenoj zaštiti u Međimurju odlučivati u Zagrebu, a ne u Međimurju. Županijske bolnice su kako navode i primjer i dio njihovog identiteta, u ovom slučaju međimurskog identiteta – a važno je i to da su je Međimurci, kako kažu, sami platili i gradili te red je da oni njome i upravljaju.
Izdvojila bih na tu temu citat dr. Dražena Jurkovića, predsjednika Udruge poslodavaca u zdravstvu: „Ovakva promjena mogla bi se gledati i kao hrabar potez ministra Vilija Beroša, jer će sva odgovornost ubuduće biti na njemu. Dakle, glavna adresa za liste čekanja, za financijsko stanje zdravstvenih ustanova, za uvjete rada, kadroviranje, i sve ono za što su sada odgovorni osnivači, odnosno županije i gradovi, bit će adresa Ministarstvo zdravstva i adresa ministra Beroša!“
Vjerujete li da bi provedba istog ipak mogla polučiti pozitivne efekte s obzirom na najavu da se time namjerava omogućiti financijska održivost bolnica uz stvaranje centara izvrsnosti, dodatne kategorizacije bolnica te nove mreže javnozdravstvene zaštite?
Odvojila bi procese od vlasništva. Oni se svakako mogu i moraju odvijati bez obzira na vlasništvo. Ti procesi odvijali bi se bez obzira na vlasništvo.
Smatram da je to sve prije svega pravno složeno i da će biti potrebno neko vrijeme da se prilagodimo i da se sve odradi, jer će sada većinu Upravnog vijeća imati država, a ne županija. Potpuno je jasno da će i dio ravnatelja, osobito onih koje su postavile lokalne uprave u kojima čelni ljudi nisu iz HDZ-a, biti smijenjen.
Na posljednjem aktualnom satu premijer Plenković se u potpunosti složio s vama u pogledu značajnijeg unapređenja sustava palijativne skrbi te vas je pozvao da u suglasju s ministrom Berošem i sami doprinesete tom procesu. Vjerujete li da će nakon premijerovog javnog obećanja to doista krenuti u pravom smjeru?
Iskreno se nadam. Problematika palijativne skrbi je kompleksna i zahtjeva ozbiljnu suradnju više resora. Važno je da se to stalno naglašava i da građani shvate važnost ove teme te konstantno traže svoja prava.
Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku je 21. listopada 2022. održao 75. tematsku sjednicu pod nazivom „Što možemo unaprijediti u palijativnoj skrbi u Republici Hrvatskoj?“ Možete li nam spomenuti zaključke navedene sjednice.
U raspravi su naglašeni problemi koje svakako treba čim prije otkloniti a to su: nepovezanost sustava koji pruža palijativnu skrb, odnosno potreba uključivanja svih dionika sustava. Ovdje je važna međuresorna suradnja i integrirani pristup; znači ne samo zdravstveni sustav, nego i sustav socijalne zaštite, lokalna i regionalna zajednica i udruge (odnosno volonteri). Svakako treba povećati kapacitete (broj postelja), a neophodna je i edukacija kadra. Međutim i tu je problem, jer smo zapravo kadrovski potkapacitirani, odnosno nedostaje nam kadra koji je uključen u rješavanje pitanja tog izazovnog područja. Istaknuta je važnost i potreba donošenja operativnih protokola oko načina suradnje stručnjaka na terenu i konkretna podjela poslova, a kao ključno pitanje istaknuo je osiguravanje i osnaživanje izvaninstitucionalne brige i pružanje usluga palijativnim pacijentima. Svi smo se složili da palijativna skrb treba biti svima dostupna i besplatna! Uvažavajući sve to, svakako je potrebno donijeti novi Nacionalni program razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj (zadnji je do 2020.)
Prijedlozi zaključaka za Saborski odbor za zdravstvo i socijalnu politiku- palijativna skrb:
1. Proglašenje Nacionalnog dana palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj (to će ići na Plenarnu sjednicu )
2. Standardizacija programa edukacije iz palijativne skrbi na osnovnoj i naprednoj razini s propisanim sadržajem, brojem sati i kompetencijama, koji uključuje i praktično učenje u obliku radionica, kliničke prakse i drugo.
3. Standardizacija programa edukacije iz palijativne skrbi za volontere, uključujući i volontere za vulnerabilne skupine te sustavna organizacija provedbe edukacije i uključivanje volontera u palijativnu skrb u zdravstvenim ustanovama
4. Specijalističko usavršavanje medicinskih sestara-medicinskih tehničara u palijativnoj skrbi s definiranim kompetencijama
5. Izmjena i dopuna Pravilnika o standardima i normativima za obavljanje zdravstvene djelatnosti s proširenjem sastava mobilnog palijativnog tima: psiholog i socijalni radnik te prema potrebi i profesionalci drugih struka
6. Veća dostupnost palijativne skrbi kroz ugovaranje druge smjene rada mobilnih palijativnih timova ili ugovaranje druge medicinske sestre-medicinskog tehničara u mobilnom palijativnom timu na puno radno vrijeme, zbog nemogućnosti osiguranja dovoljnom broja doktora medicine na puno radno vrijeme u mobilnom palijativnom timu
7. Definiranje uloge svih postojećih službi u osiguravanju palijativne skrbi 24/7/365
8. Izmjena i dopuna Pravilnika o standardima i normativima za obavljanje zdravstvene djelatnosti za bolničku palijativnu skrb s definiranim palijativnim jedinicama-odjelima palijativne skrbi radi specifičnih uvjeta pružanja skrbi, pristupa obitelji, dodatno educiranog osoblja, a bez palijativnih postelja integriranih na drugim odjelima, odnosno poticanje formiranja palijativnih odjela u bolnicama
9. Izmjena i dopuna Zakona o volontiranju na način da se doda da zdravstvene ustanove u suradnji s organizacijama civilnog društva mogu biti organizator volontiranja i da se potiče sektorsko volontiranje, posebno u zdravstvenom i socijalnom sustavu
10. Valorizacija uvjeta rada u palijativnoj skrbi- dodatak na uvjete rada za rad na terenu, rad s posebno teškim i umirućim bolesnicima i njihovim njegovateljima te multidimenzionalnu skrb (fizička, psihička, duhovna, socijalna), više dana godišnjeg odmora, organiziranje supervizije kao zaštitu od “izgaranja” i drugo
11. Izrada i implementacija indikatora kvalitete za palijativnu skrb
12. Sustavna implementacija informatičkog programa za palijativnu skrb u centralni zdravstveni informacijski sustav Republike Hrvatske (CEZIH) i bolničke informatičke sustave (BIS)
13. Integracija palijativne skrbi u sustav socijalne skrbi–sufinanciranje zdravstvenih usluga stacionarnog smještaja korisnika domova socijalne skrbi, kadrovski normativ sukladan Pravilniku o standardima i normativima za obavljanje zdravstvene djelatnosti s obaveznom završenom edukacijom iz palijativne skrbi
14. U daljnjem razvoju palijativne skrbi povezivanje sustava zdravstva sa sustavom socijalne skrbi i obrazovnim sustavom
15. U daljnjem razvoju palijativne skrbi povezivanje sustava zdravstva sa europskim fondovima
16. Senzibilizacija javnosti o palijativnoj skrbi
Smatrate li dobrim primjerom iskorištenosti EU fondova nabavu brodica hitne medicinske pomoći kakva je prije koji dan isporučena službi na Malom Lošinju, a istovjetne su dosad isporučene Dubrovniku, Rabu i Zadru iz kojeg dolazite?
Izrazito dobar način iskorištavanja sredstava. Otočno stanovništvo je izolirano i u slučaju hitnoće može se do bolnice doći u primjerenijem vremenu, što svakako ima veliko značenje u pružanju pomoći i spašavanju života. Nama u Zadarskoj županiji zbog velikog broja otoka u zadarskom arhipelagu to je značajna pomoć u pružanju zdravstvene skrbi i kvaliteti života otočnog područja ili otočnog arhipelaga.
