Nezavisnu gradsku vijećnicu koja je na proteklim izborima na SDP-ovoj listi bila istaknuta kao kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika Joška Klisovića te stručnjakinju na polju financija s obzirom da je viši predavač na Katedri za financije i računovodstvo Zagrebačke škole ekonomije i managementa upitali smo što bi u Gradu Zagrebu bilo potrebno poduzeti kako bi se stabilizira financijska slika Grada Zagreba. Zastupnica je za portal Objektivno.hr komentirala i ostale goruće gradske teme.
Ne žalite što ste svojedobno napustili klub SDP-a u Skupštini?
Nipošto, nisam donijela ishitrenu odluku. Baš kao i za sve u životu, odvagnem ratio i emocije. Jednostavno je bilo previše ušutkavanja, podilaženja koalicijskom partneru, bjanko zadužnica u zamjenu za fotelje. Odrasla sam u obrtničkoj obitelji. Cijeli život radim u privatnom sektoru. Odgojena sam i naučila da se pozicije zaslužuju, a ne dijele temeljem političke trgovine. Meni je to nepojmljivo i sve protiv čega se borim. Zato sam i dala ostavku na mjesto predsjednice Odbora za financije.
Posebice mi je zasmetalo što apsolutno nitko iz SDP-a općenito nije reagirao na ružne riječi koje mi je u javnosti uputio potpredsjednik Skupštine T. Celakoski. A kao, borimo se i za prava žena u društvu? Ipak, ja nisam bila članica stranke nego samo nezavisna zastupnica u klubu, tako da možda jednostavno moj kredit kao žene nije bio dovoljan da netko reagira ili je vodstvo SDP-a odlučilo da je bolje šutjeti i raditi listu za „ufoteljavanje“. To mi je sve bilo licemjerno, bez jasnog stava, jer stavovi obvezuju. Najčudnije je bilo što se sve to dogodilo kad smo tražili transparentnost i rješavanje potencijalnog problema sukoba interesa gradskih zastupnika koji su dio radnih tijela Gradonačelnika. Vladajući miješaju izvršnu i predstavničku vlast, kontinuirano.
A kap koja je prelila čašu bilo je skrivanje informacija od strane koalicijskog partnera o ogromnom zaduženju Holdinga za koje sam saznala noć prije sjednice. Sada kada se sve smirilo, vidim da osim Renata Peteka nitko u klubu nije aktivan i ne inicira teme, sve se i dalje svodi samo na podizanje ruku. Tako da, ne – nemam za čime žaliti. Žao mi je jedino što dobre prijedloge kolege Peteka uopće ne registriraju i najčešće protiv tih prijedloga glasa i njegov klub zastupnika. Čudno ili neka viša agenda, vidjet ćemo.
Nadzire li se konačno osnivanje Riznice Grada Zagreba za koju se dugo zalažete? Kako ste zamislili da bi ista trebala biti koncipirana?
Zar nisu sada Možemo i SDP u koalicijskom sporazumu po drugi puta potpisali osnivanje riznice ili je to ona stara riznica koju sam ja i unijela u kampanju za lokalne izbore?
Riznica je bila moja ideja koju sam donijela u Skupštinu. Nije to bila moja invencija, to je stručni standard i prilično je jednostavan. To je jedan cjelovit sustav koji prati Zakon o proračunu i ostale propise koji se odnose na pripremu, izvršenje i konsolidaciju proračuna Grada Zagreba. Naravno, tu uključujemo i financijske planove proračunskih korisnika, računovodstvo svega kao cjeline i ono najvažnije – upravljanje platnim prometom proračuna.
To bi trebao biti sastavni dio informacijskog sustava Grada, a sve kroz jedinstveni račun riznice. E sada, taj jedinstveni račun Riznice je zapravo sustav računa preko kojeg se izvršavaju sve uplate prihoda i primitaka, ali i isplate rashoda i izdataka iz Gradskog proračuna i svih proračunskih korisnika. Pojednostavljeno, to je centralno mjesto – jedan račun za sva plaćanja, a svi računi proračunskih korisnika su njegov sastavni dio. Informatički ako to promatramo tu su temeljna dva dijela koja moraju biti međusobno povezana, barem sam tako inicirala. To je plan proračuna i glavna knjiga. Glavna knjiga sadrži sve računovodstvene i pomoćne evidencije.
Dakle, u tom planu proračuna imate sve ulazne stavke (prihodi i primici) i izlazne stavke (rashodi i izdaci) koji su naravno raspoređeni prema proračunskoj klasifikaciji. S druge strane imate glavnu knjigu koja sadrži sve evidencije transakcija i poslovnih događaja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka, stanja imovine, obveza, izvore vlasništva i sl.
I što je najvažnije – to SVE MORA BITI JAVNO da svi građani u svakom trenutku mogu sve stavke gledati. A zašto je to bitno građanima? Vrlo jednostavno, pretragom po prezimenu mogli bi vidjeti koliko su uplatili čega u proračun (npr. računi za Holding), mogli biste vidjeti i koliko je tko od zaposlenih platio nešto, gdje i kada (čak i ako je kupio bombone na kiosku ili platio ručak na račun Grada). Ali bitna je Riznica jer onda se ne bismo zamarali nepotrebno tražeći ažurirane financijske podatke pojedinih proračunskih korisnika. Vidjeli bismo sve. Ipak je to naš novac. Nemamo li pravo vidjeti u svakom trenutku kako se troši naš novac i na što?
Još samo da nadodam da je Riznica jedan od najbitnijih koraka prema ostvarivanju transparentnosti, jedan kvalitetan antikorupcijski i kontrolni alat. Ono što me brine jest da se do sada ništa nije realiziralo i nekako mi se čini da se to stavlja pod tepih. Ne pristajem na odgovore poput „teško je to“ ili „budemo“. Već se to trebalo realizirati. A onda si postavljam pitanje „jel nekome ne odgovara da se riznica realizira ili jednostavno nisu dovoljno kapacitirani da se proces odradi?“. Ili je to možda ne-tema ovog mandata vladajućih?
Također ste zagovarali formiranje Kataloga imovine i Platforme Zviždač. Koji su sve benefiti od njihovog osnivanja?
Po meni bi to trebali biti vezani sustavi, baš dio tog cjelovitog ICT rješenja, a ne da kao do sada imamo nekoliko različitih sustava koji međusobno uopće ne komuniciraju. Katalog imovine je također nešto što sam predložila još u svibnju 2022. godine, a zapravo se nadovezuje na Strategiju upravljanja imovinom Grada Zagreba za razdoblje 2020. – 2026. godine. U samoj Strategiji postavljaju se četiri ključna pitanja: Koliko imovine ima Grad Zagreb? Koliko ona vrijedi? Kako se ona koristi? Koliki su prihodi i rashodi po jedinici imovine?
Upravo temeljem te Strategije podaci koji su dostupni o imovini u vlasništvu Grada Zagreba (knjižnom i vanknjižnom), u stvarnosti ne odgovaraju onima koji su predviđeni danom Strategijom. Tako da cjelovit i jednostavno preglediv katalog imovine u knjižnom i vanknjižnom vlasništvu Grada Zagreba koji je javno dostupan na mrežnim stranicama trenutno ne postoji. Ono što jest trenutno javno dostupno po pitanju pregleda različitih atributa imovine (specifično za primjer nekretnina kao nefinancijske imovine) jesu parcijalni podaci o nekretninama, neujednačeni i nalaze se na različitim adresama internetskih stranicama Grada Zagreba. Isti podaci nisu spojeni sa ZG GEO portalom što je preduvjet za pojednostavljenje pregleda nekretnina i općenito imovine diljem Grada Zagreba.
Baš u tom pogledu predložila sam da se formira jedan online, objedinjen Katalog imovine Grada Zagreba gdje bi svi mogli vidjeti sve informacije vezane uz različite tipove imovine, i nefinancijske i financijske. Primjerice za nefinancijsku stanje nekretnine, namjenu, postojanje tereta, mjesečni troškovi održavanja ako je u aktivnoj upotrebi, knjigovodstvena vrijednost i sl. Cjelovitom evidencijom imovine u vlasništvu Grada moraju se dodatno uvidjeti svi podaci o poslovnim prostorima s detaljima o njihovim korisnicima, podaci o stanovima i detalji o njihovim korisnicima, detalji o zemljištima koja se daju u zakup, podaci o prostorima mjesne samouprave, podaci o sportskim građevinama, gradskim dječjim vrtićima, ustanovama i udrugama, gradskim ustanovama u kulturi kojima je osnivač Grad Zagreb, zdravstvenim ustanovama u vlasništvu Grada Zagreba i sl.
Vjerujem da građani, poduzetnici, obrtnici, potencijalni investitori i sva ostala zainteresirana javnost imaju pravovremeni uvid u cjelokupan katalog imovine Grada Zagreba. Evo baš nedavno sam tražila izvješće o statusu izrade kataloga s obzirom da nisam vidjela da se do sada išta napravilo po tom pitanju. Tako da, čekam.
A Platforma Zviždač je antikorupcijska platforma koja bi trebala objediniti sustav prijave nepravilnosti rada gradskih upravnih tijela i poduzeća u vlasništvu Grada Zagreba. Čekam.
Kritički ste se osvrnuli na odluku gradskih vlasti u vidu dodatnih poskupljenja usluga građanima uz konstataciju da je navedeno gradskoj upravi samo alibi za nerazumijevanje ekonomije i manjak kompetencija iz realnog sektora te neprovođenje obećanja. Što biste vi konkretno poduzeli na njihovom mjestu u cilju sređivanja gradskih financija i pronalaženja sredstava za obećano povećanje plaća djelatnicima Čistoće?
Naravno da sam kritična jer me frustrira nečinjenje, nerazumijevanje ekonomije, nepoticanje poduzetništva, nameti na socijalu, a s druge strane samo izgovori i onda lapsus za lapsusom. Mislim da svi zaboravljaju da smo skoro na polovici mandata. No, da se vratim na Čistoću, iako je to samo jedan primjer, možemo to protegnuti na cijeli Holding.
Da biste razumjeli moj stav morate znati da sam iznimno protiv ovakve organizacije Holdinga kakva je danas, a kakva je naslijeđena. Holding je čisti frankenšajnovski sustav. Ideja ovog Holdinga jest bila da bude napravljen po primjeru Holdinga u Beču. Ideja kao takva – izvrsna. Provedba – loša. Umjesto da postoji centralno računovodstvo i pravna služba, svatko vodi svoju politiku. E sada, da postoji ta efikasna pravna služba onda bismo možda imali i manje troškove vanjskog zastupanja, dakle odvjetničkih društava. Nije iracionalno imat odvjetnike jer država to dopušta. Ali primjerice, ova varijanta koju sam recentno iznosila u medijima jest da računi odlaze u zastaru, da se računi ne knjiže na vrijeme, da gradska poduzeća angažiraju odvjetnička društva da za njih odrađuju cijeli proces putem suda, a zna se da su procesi unaprijed uglavnom izgubljeni. I onda imate cijeli niz troškova, nepotrebno.
Naravno da to nije dosta da se nadoknade povećani troškovi za plaće u Čistoći, ali je barem dio. Onda je i moje pitanje „a što s prodajom vrećica?“. Koliko se uprihodilo? Koje su projekcije? Dakle, tu je cijeli niz nepoznanica u pozadini, ali poznato je samo da se žele preliti troškovi na građane. U redu, može, ali onda i građani trebaju za povećanu cijenu dobiti i bolju uslugu. Onda želim da je grad čist, bez ijednog papirića i želim vidjeti te financije javno i da se vodi računa i o socijalnim kategorijama.
Ipak, kada govorimo što napraviti u ovakvoj situaciji „sređivanja gradskih financija“, generalno gledajući, bez da ste napravili dubinsko snimanje svakog poduzeća kojim ćete upravljati, ma nema govora o tome da ćete uopće znati optimizirati financije. Dakle, to je prvi korak. Drugi korak bi bila sistematizacija procesa i onda tek vidite na koji način možete raditi korekcije. Nažalost, mi do sada zbilja ne znamo u kojem je stanju (realno) Čistoća. Neka me netko razuvjeri. Želim vidjeti pravu nezavisnu reviziju i prave mjere koje će imati financijski model i ishode za građane. Znate kako je Deming rekao: „U Boga vjerujemo. Ostali moraju donijeti podatke.“ U ovom slučaju želim vidjeti kojim modelom se misli sanirati situacija u Čistoći, ona financijska. To očekujem vidjeti od ljudi koji su izdašno plaćeni u Holdingu da se time bave. Najlakše je preliti to građanima. Prvo će se očito zagrepsti u proračun. Bit će rebalansa, u to ne sumnjam. Neki projekti će ostat na čekanju, ali to će biti trošak lošeg pregovaranja sa sindikatima. To je politika: nešto izgubiš, nešto dobiješ, samo se ne igraj s džepovima našeg već ionako osiromašenog građanstva. Mislim da tu imaju dosta nerazumijevanja.
Kako se prema vašem mišljenju na funkciji predsjednika Uprave Zagrebačkog holdinga snašao Ivan Novaković?
Nisam aktivno radila s njim da bih donijela pravi sud jer sam ja zastupnica i susrećemo se samo u Skupštini. Nije mi poznat njegov track-record. Znam da je došao kao kadar SDP-a i to se nije skrivalo. S političke strane mislim da svi ovi medijski napisi o zapošljavanju ne idu njemu u prilog. Tako da ne bih govorila o pojedincu već generalno o upravi. Ono što vidim, sa stručne strane, jest da se pokušava konsolidirati situacija koja je zatečena u Holdingu. Pozdravljam sa stručne strane dio poteza koji je do sada napravljen, ali mi je i bio problematičan cijeli niz poteza koji je napravljen, posebice oko posljednjeg velikog zaduženja. Vrijeme zaduženja – kada se dug vezao uz rastući EURIBOR, kolaterali koji su ubačeni u cijeli dogovor s bankama, neprezentirane analize scenarija, ma cijeli niz informacija koji je nedostajao.
Objektivno, uprava ima zadatak Holding dovest do situacije da može refinancirat po dobrim uvjetima obveznicu kojoj je dospijeće ove godine. Samo dobrim financijskim stanjem u Holdingu to će biti moguće. Ipak, kad ste u upravi neke firme onda morate znati i tko vam je vlasnik. U ovom slučaju vlasnik je Grad. To je ipak malo drugačija situacija jer tu vam ulazi kroz vrata i politika. Ako politika traži da se poštuju socijalna prava, onda vi kao profesionalac pronalazite optimalan put za uravnoteženje financija poduzeća i želja vlasnika. Mislim da ovdje nema te dobre komunikacije, odnosno ono što sam do sada imala prilike vidjeti jest da ta politika ima slabo razumijevanje onoga što uprava govori. Kompleksan je to spoj i zato mislim da to ne funkcionira kako bi trebalo.
Koja ćete pitanja imati za gradonačelnika na sljedećoj sjednici Gradske skupštine?
Prvenstveno oko prijedloga za ovrhu od strane Čistoće koji dolaze na adrese građana, za račune koji su krivo knjiženi, u zastari, stvara se dojam straha. To je opasno jer je potencijalno u igri kršenje više zakona. Ne znamo je li Čistoća radila knjigovodstvene ispravke, a ako jesu – zašto onda šalju ovrhe? Jer ako ste imali neka nenaplaćena potraživanja npr. iz 2019. onda ste ih u 2020. morali evidentirat kao računovodstvenu pogrešku i ispraviti preko zadržane dobiti. Ako je to zanemariv iznos, odnosno ne utječe na financijske izvještaje, to ste mogli proknjižit sve u 2020. Računovodstveno nemate problem, ali radite ispravke. E sada, pitanje je ako Čistoća ne izdaje račune na vrijeme, dokumentacija nije ažurna u trenutku kad je potrebna, PDV nije obračunat kad je nastala obveza: postoji li iznos PDV-a koji nije plaćen? A imamo i pitanje neizdavanja računa i neiskazivanje isporuke dobara i usluga. Pa pitanje poreza na dobit. Uglavnom, pitanje na kraju jest „Kakva je situacija u poduzeću ako godinu dana netko ne izdaje račune? Koliko je proces relevantan? Kako se možemo pouzdat u poduzeće koje tako posluje? I jesu li druge informacije o Čistoći pouzdane i relevantne? O svim svojim saznanjima sam obavijestila i Državni ured za reviziju i Poreznu upravu. Čekam i odgovore Grada.
Na to se planiram nadovezati s pitanjima oko egzaktnog plana financiranja povećanja plaća radnicima kao odgovor na štrajk. Ipak očekujem da će to biti uključeno u rebalans i nadam se da na kraju naši građani neće morat plaćati politički diletantizam i greške opasnog nesnalaženja u ekonomskom i socijalnom okruženju.
Zanima me i što se planira poduzeti s obzirom na skoro dospijeće obveznica Holdinga.
Sve u svemu mene zanimaju realizacije temeljnih predstavljenih investicijskih projekata. Hoće li se neki od njih stavit na čekanje jer će se radit rebalans zbog povećanih troškova plaća u Čistoći?
Nadovezala bih se tu i s ekonomskim politikama koje Grad misli provesti u ovim teškim trenucima inflacije. Iako kada govorimo o ekonomskim politikama, kad to spustimo na temeljno poduzetništvo, evo vidim da i tu ima dosta nerazumijevanja. Navodno se povećavaju cijene najamnina za gradske prostore u gradu. Ne znam ima li itko iz vladajuće većine privatni biznis i zna koji su sve parafiskalni nameti našim poduzetnicima i obrtnicima? Je li intencija ubiti centar grada?
Koji tip prijedloga i projekata vladajuće većine ste spremni podržati?
Sve koji idu na ruku transparentnosti, održivosti socijalne politike i pokretanju investicijskih ciklusa jer to je nešto što nas može izgurati iz ove situacije. I naravno, svi projekti i prijedlozi koji će imati pravo ekonomsko uporište, da se točno vidi odakle dolazi novac, ili odakle je uzet, koji je plan trošenja, koje su kontrolne točke projekta, kada je dovršetak i koji su socijalni benefiti toga.
Do sada sam relativno zadovoljna s mojim prijedlozima koji su prihvaćeni. Prvo je bilo da se pri dodjeli gradskih stipendija za izvrsnost uzmu u obzir sva visoka učilišta koja su akreditirana temeljem Zakona o osiguranju kvalitete, a ne samo sveučilišni studenti. Čekam da se Riznica formira i Katalog imovine zajedno s platformom Zviždač. Prošla je i moja inicijativa da se Ulica Pod zidom pretvori u pješačku zonu. To je tako mala i zapuštena ulica svega dvadeset metara od Jelačić placa. Nadam se da će se to uskoro ostvariti.
Mislite li i dalje predlagati neke točke iako ste nezavisna zastupnica? Na što se mislite fokusirati?
Naravno, pa i prijedlog pretvaranja Ulice Pod zidom je bila moja nezavisna, vanklupska incijativa. I to je prošlo. Doduše, čeka se realizacija, a to bismo se mogli načekati s obzirom da vidim da u ulici i danas vlada kaos, a navodno se na taj prijedlog žale stanari koji imaju pravo na besplatno parkiranje u toj ulici. Pazite, jedna jedina ulica u tom krugu koja nije pretvorena u pješačku zonu. Da ne kažem da su navodno određeni stanovi u toj ulici čak bili i u oglasniku s ponudom da se prodaju s besplatnim parkirnim mjestom par metara od centralnog trga. Meni je to nedopustivo.
Dalje se mislim fokusirati na nešto što nisam uspjela napraviti dok sam bila predsjednica Odbora za financije, a to je da se konačno donese novi pravilnik o tezama za financijsko izvještavanje. S tajnicom sam intenzivno radila na tome, ali onda sam prekidom koalicijskog sporazuma dala ostavku i na tome je ostalo. Vidim da novi predsjednik odbora to uopće dalje ne inicira, ali čovjek niti je ekonomist niti se bavi financijama i vjerojatno to ne smatra važnim. Imamo tako zastarjelo izvještavanje od strane trgovačkih društava u vlasništvu Grada da je to bilo struci nečitljivo. Nadam se da će se to promijeniti, modernizirati. Uvesti ESG standardi. Al to su sve toliko spori procesi, to je nevjerojatno. Pa prijedlog, pa radne skupine (a stave vam ljude koji nemaju pojma o struci), pa onda glasanje, pa onda čekaj na provedbu. Ta naša gradska administracija je teška i spora. To mi je neprihvatljivo, ali kad ste ovako u situaciji kao ja, da ste nezavisni, doslovno dio oporbe, teško da možete išta po tome napraviti.
I općenito ta administracija i za građane i za poduzetnike i obrtnike mislim da je teška i spora. Inicirat ću u nadolazećim mjesecima da se to ubrza, da se poveže s državnim NIAS sustavom i da možemo napraviti neki zamašnjak. Kako očekujete da netko tko radi cijeli dan, za sebe ili za drugoga, da pola dana mora provesti hodajući po uredima, urudžbirajući hrpu dokumenata, čekajući tjednima dokumente. Spori smo. Poduzetništvo je kotač razvoja grada. Sve treba napraviti da to poduzetničko okruženje funkcionira. Grad je tu da osigura infrastrukturu i treba maksimalno olakšati sve procedure koje se tiču Grada.
Stojite li i dalje prema ranije izrečenom da je koalicija SDP-a i Možemo! na nacionalnoj razini teško izvediva?
Naravno, dok me netko ne uvjeri u suprotno. Iako moram priznati da ne pratim baš što se dešava u tom odnosu, ono što uspijem vidjeti u vijestima nije ništa neočekivano. Vidimo da i jedni i drugi, s figom u džepu, pažljivo komuniciraju u medijskom prostoru o toj potencijalnoj koaliciji. Nitko se ne obvezuje ni na što, bezidejni su, neinteresantni, nisu fokusirani na politike nego na svoje političke ambicije za foteljama, recikliraju se prapovijesne teze. Kritikama pokušavaju kapitalizirati greške vladajućih. Test te „koalicije“ je suradnja na lokalnoj razini koja je u većini slučajeva pukla brzinom munje. Isto tako ne vidim da iznose ikakve ekonomske ideje koje bi ponudile rješavanje problema, a problema je gomila.
Nisam sigurna odakle bih krenula. Evo, imamo prilično zapuštenu gospodarsku infrastrukturu. Gomilu fiskalnih i parafiskalnih nameta na poduzetništvo. Time se ne stavljamo niti blizu mape investicijski poželjnih destinacija. U suradnji s predstavnicima poduzetnika i investitora treba provesti reformu investicijske Hrvatske barem za nadolazećih pet godina i ojačati naše poduzetništvo, provesti toliko tražene korekcije.
Naravno da nam za to treba dobro formalno i cjeloživotno obrazovanje, a posebice strukovno i tehničko obrazovanje. Trebamo stvarati radnike koji će radit u industriji, a industrijska proizvodnja nam je trenutno u padu. Dakle, obrazovanje bespogovorno treba biti usklađeno s potrebama tržišta jer to između ostalog osigurava visoku zapošljivost. Posao, funkcionalan pravni sustav i socijalno osiguranje samo su neki od preduvjeta da mlade zadržimo „doma“. Praktički smo izgubili našu srednju klasu što je društvena katastrofa naše države.
A tek da krenem o kontroli javnih rashoda i korupciji uz problem nepotizma pri zapošljavanju u javnim institucijama. O tome se samo govori kad se napada, ali nitko ne nudi rješenje. Imamo ogroman i neefikasan javni sektor u koji građani nemaju povjerenje. Trebamo se riješiti tog tereta, a tek kada uspijemo pod kontrolu staviti javne rashode i korupciju i osigurati da na se na mjesta vodećih ljudi u državnom aparatu ne zapošljava po potrebi zadovoljavanja političkih ambicija ili po „babama i stričevima“, već osigurati da se na vodeća mjesta zaposle ljudi koji su dokazano stručni, e tek onda ćemo moći dalje. Moramo vratiti povjerenje u sustav. O tome nitko ne vidim da itko priča uz davanje konstruktivnih rješenja.
Dakle, u sada već započetim kampanjama očekujem da će se počet opet s demagogijom, uvijek atraktivnom temom poreza na nekretnine i sl. Moje pitanje je: trebamo li se baviti cjelovitim liječenjem sustava ili ćemo samo staviti flaster na ranu (opet)?
