Sa saborskim zastupnikom i predsjednikom HSLS-a porazgovarali smo na temu uspješne realizacije brojnih projekata Grada Bjelovara čiju gradonačelničku dužnost obnaša u drugom mandatu, koji je kao i prethodni, osvojio premoćnim brojem glasova već u prvom krugu. Dotaknuli smo se i pitanja kako se bjelovarski ugostitelji nose sa trenutnom krizom koja im je uvelike olakšana uvođenjem mjera kako od strane gradonačelnika Hrebaka, tako i Vlade RH. Odgovorio nam je i na pitanje iz kojih će sve razloga nastaviti biti dijelom vladajuće koalicije.
Kako je izgledao put uvrštavanja Grada Bjelovara kao ITU grada u u sklopu ITU mehanizma i programa u vrijednosti 1.514 milijardi eura? Najavili ste da ste već imate spremne projekte za početak korištenja sredstava iz ovog programa. Koji su još sve projekti u pitanju pored toplica?
Tako je, puno toga je u planu i spremno je petnaestak projekata koje želimo ostvariti putem ITU mehanizma. Naime, mi još nemamo potvrdu što će konkretno biti točno s ITU mehanizmom i čekamo već duže vrijeme od nadležnog Ministarstva da se izjasni, no kada do toga dođe i bude li on odobren, mi smo spremni. S obzirom da se novac iz takvih mehanizama mora potrošiti do nekog određenog vremena, iznimno je važno imati sve pripremljeno. Bjelovar to ima.
Mi već dugo radimo na svemu, a konkretan potez koji je napravljen kako bismo uopće imali mogućnost da nam što više projekata ugleda svjetlo dana je definiranje obuhvata i uspostava Većeg urbanog područja. To se područje uspostavlja radi učinkovitijeg planiranja i provedbe urbane politike kao jedne od važnih komponenti regionalne politike. U našem slučaju Grad Bjelovar je središte Većeg urbanog područja u koji su još ušle jedinice lokalne samouprave koje zadovoljavaju određene kriterije. Uz Grad Bjelovar, Veće urbano područje čine Općina Rovišće, Općina Kapela, Općina Štefanje i Općina Veliko Trojstvo. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije za to nam je dalo zeleno svjetlo prošle godine u kolovozu te smo sa svakim od partnera potpisali i Sporazum o suradnji, kao i ustanovili daljnje poteze. Jedan od njih je bio i izrada Strategije razvoja većeg urbanog područja Bjelovar za financijsko razdoblje 2021.-2027., kao i popratni dokumenti poput Akcijskog plana, Komunikacijske strategije i komunikacijskog akcijskog plana. Grad Bjelovar jedan je od prvih gradova koji je završio s tim dokumentima. Dalje čekamo uputu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije o trenutku kada možemo provesti i taj posljednji korak usvajanja Strategije. Potom se čeka objava Javnog poziva za ulazak Grada Bjelovara i općina u sastavu u ITU mehanizam, što očekujemo krajem listopada, ali i provedbu preostale administrativne procedure te, na kraju, kao ciljani rezultat, objavu poziva za financiranje strateških projekata.
Strateški projekti, kao što sam već rekao, su spremni, no mi u ovom trenutku još nemamo službenu informaciju oko iznosa koji bi mogli dobiti već je sve temeljeno na očekivanoj alokaciji za Veće urbano područje Bjelovar. Nabrojat ću vam samo neke od projekata koji bi ušli u sve to, a to je obnova zgrade Starog zatvora u Bjelovaru za potrebe Digitalno inovacijskog centra – HUB.in Bjelovar, revitalizacija i opremanje Studentskog doma, pješačko-biciklistička staza s oborinskom odvodnjom u naselju Gornje Plavnice, obnova i uređenje dječjih igrališta, revitalizacija zgrade Sokolskog doma i, naravno, Terme Bjelovar. Naravno, tu su i općine sa svojim projektima, koji su od velikog značaja i za Bjelovar s obzirom da smo jedni drugima u blizini i mnogi ljudi rade u gradu,a isto tako mnogi turisti koji dođu u susjedne općine, obvezno posjećuju i Bjelovar. To je jedna sinergija bez koje bi bilo puno teže i na kojoj trebamo raditi i u budućnosti.
Opišite nam i na čiju je inicijativu došlo do osmišljavanja geotermalnog projekta na području Veliko Korenovo od kojeg imate velika očekivanja?
Kada sam postao gradonačelnik, prije pet godina, došao mi je tadašnji pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i uređenje prostora Ivica Markovinović te mi je rekao da u naselju Veliko Korenovo, nekoliko kilometara od središta grada, postoji izvor tople vode i da bi trebali to iskoristiti. U početku mi je sama informacija o toploj vodi, koja izvire na očigled na nekoj livadi i nitko ništa ne poduzima, bila nevjerojatna. Otišli smo tamo, uvjerili se da je to doista tako i to je bio početak. Dalje više-manje sve znate. Ubrzo smo kontaktirali stručnjake na polju geoterme, raspitivali smo se na puno strana i odlučili napraviti bušotinu na tom mjestu. Ta odluka je sa sobom nosila mnoge rizike i nije se bilo lako odlučiti na taj potez jer, prvenstveno, on jako puno košta, a ljudima je teško objasniti da si uložio pet milijuna kuna u nešto što još ni ne znaš hoće li se isplatiti. U našem slučaju, taj je potez itekako imao smisla i sve procjene, a kasnije i konkretne analize, potvrdile su da je tu voda dostatna i količinom i temperaturom od oko 32 stupnja na površini za daljnji rad na projektu toplica sa zatvorenim i otvorenim bazenima, u što smo se i upustili. Danas je pred nama potpuna papirologija za projekt Termi Bjelovar, vrijedna oko 250 milijuna kuna, koja obuhvaća i građevinsku dozvolu. Kroz par dana projekt prijavljujemo na natečaj za sufinanciranje u sklopu programa Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i vjerujem da ćemo se kroz par godina kupati u toplicama koje će nam sigurno donijeti i veliki gospodarski uzlet. Da nije bilo ideje i upornosti pročelnika Markovinovića, koji me zarazio svojim entuzijazmom, vjerojatno danas ne bismo tako daleko dogurali. Pročelnik Markovinović je nažalost pokojni, nije doživio da vidi do kuda smo došli, no znam da bi mu bilo drago radi svega što smo napravili i što ćemo tek napraviti.
Na koji način je došlo do realizacije nedavno predstavljenog model gospodarenja otpadom te što biste u tom smislu savjetovali zagrebačkom gradonačelniku Tomaševiću kako da ostvari isto?
Mi u Bjelovaru smo s novim sustavom gospodarenja otpadom počeli još 2018. godine. Nije to samo tako, treba i truda i novca i puno edukacije građana da bi nešto profunkcioniralo kako ste si zamislili. Svaki suvremen grad, svaka država trebala bi brinuti o svom okolišu, a samim time i sustavom gospodarenja otpadom. Mislim da ljudi postaju sve svjesniji te problematike, ne samo u Bjelovaru i na samo u Hrvatskoj, no ipak nekako mi se čini da sve predugo traje i da konstantno treba osvještavati građane. Već dugi niz godina u Hrvatskoj je značajan problem neodrživo gospodarenje otpadom koji uglavnom završava na neuređenim odlagalištima. A najveći problem je nepostajanje primjerene infrastrukture kako bi sve bilo uspješno provedeno. U Bjelovaru smo tome odavno doskočili i na vrijeme počeli upravo s izgradnjom infrastrukture. Unazad više od godine dana radimo na projektu sortirnice koja će, kao i kompostana biti gotove do kraja godine, no tek onda ide opremanje postrojenja i pojačana edukacija građana. Ukupna vrijednost projekta sortirnice iznosi nešto više od 45 milijuna kuna, a kompostane oko 14 milijuna i oboje je sufinancirano europskim novcem. Imamo dva reciklažna dvorišta koja, s obzirom na broj stanovnika, zadovoljavaju sve zakonske odredbe. U svega nekoliko godina u sustav gospodarenja otpadom uloženo je oko 100 milijuna kuna, što nikako nije beznačajno. Dakle, sve je išlo postepeno, pratili su se i natječaju za sufinanciranje infrastrukture, radilo se sustavno i radi se i dalje. Ima tu još posla, no daleko smo odmaknuli, zadovoljni smo i smatram da možemo biti primjer ostalima kako takav proces treba provoditi, kako to treba funkcionirati. Gradonačelniku Tomaševiću neću pametovati, svatko zna što treba u svom gradu. Zagreb ima odavno problem i prije sadašnjeg gradonačelnika jer, kao što sam rekao, ne može se preko noći i to je dugotrajan proces koji je trebalo odavno pokrenuti. U svemu tome, nažalost, ispaštat će građani s većim cijenama odvoza otpada. Jedinica lokalne samouprave s komunalnim poduzećem stvara temelje, a građani su važna karika u lancu da bi naš grad bio čist i uredan, kakav danas i je. Puno je još izazova i pred nama, a s obzirom na dobro prosloženu priču, vjerujem da su oni itekako rješivi na zadovoljstvo svih građana. To želim i Zagrebu.
Kakve su bile povratne reakcije ugostitelja nakon uvođenja mjera s ciljem ublažavanja posljedica energetske krize u njihovom sektoru?
Kada su krenula poskupljenja, kao i najave još većih cijena energenata, bjelovarski ugostitelji počeli su mi se žaliti, tražiti pomoć da prežive. Ni samom mi nije bilo svejedno jer Grad plaća mnoge režijske troškove našim ustanovama, koje su se našle u istom problemu iz kojega ne vide izlaz. No, mjere Vlade očito su primirile stvar. Nije da su ljudi potpuno odahnuli, no mirniji su. Primjerice, za Dan Grada Bjelovara posjetio nas je premijer Andrej Plenković te je organiziran sastanak s gradonačelnicima iz cijele županije i poduzetnicima. Svi su imali samo riječi hvale na paket mjera, a tako i ugostitelji. Poneki su se u Bjelovaru spremali staviti ključ u bravu, no ipak nisu to napravili baš zbog tih mjera. Za sada je tako i izdržavaju. Kako će se stvari odvijati u budućnosti, nitko ne zna. Smatram i dalje da su obnovljivi izvori energije budućnost i da se svi polako trebamo okrenuti prema tome. Općenito, trebalo je to i puno ranije. Nitko nije pretpostavljao da će doći baš ovakva vremena i ljudi su poprilično bili opušteni. Kada gledamo 2019. godinu, sve je išlo baš kako treba – gospodarstvo je uzelo zamah, plaće su rasle, standard se povećao, sve je izgledalo jako dobro i nije bilo naznaka nekoj velikoj krizi. A onda je došla korona i sve se preko noći promijenilo. Rat u Ukrajini nije nikako pomogao, to svi znamo i zadesilo nas je što nas je zadesilo. Treba gledati dalje optimistično jer ništa nema od pesimizma, no ipak s dozom opreza i traženja alternative, posebice kada su energenti u pitanju.
Komentirajući imenovanje Davora Filipovića na mjesto ministra gospodarstva i održivog razvoja izjavili ste da kao profesor i doktor znanosti ima širinu voditi najkompleksniji resor u Hrvatskoj te da će biti ”kičma” Vlade. Kako ocjenjujete njegove prve poteze te vjerujete li da će biti kadar izvući Hrvatsku iz trenutne energetske krize?
Ministar Filipović došao je na to mjesto u jedno nezavidno vrijeme o kojemu sam maloprije govorio – vrijeme krize koja je daleko snažnija od one 2008. godine. Nikome ne bi bilo svejedno. Nije svejedno ni meni kao gradonačelniku, ni mojim kolegama u Saboru, ni svim ostalim ministrima, a pogotovo kada vodiš resor kao što je to gospodarstvo. Da, rekao sam da bi ministar Filipović trebao biti kičma Vlade te i dalje to mislim. Nema lak posao jer na njemu je i doista širok resor i treba biti upućen u mnoge stvari. S obzirom na njegovo obrazovanje i dosadašnji rad, mislim da se snalazi, a morat će i dalje jer ova priča s energentima neće sutra završiti. Trebat će i nekoliko godina da se sve posloži, a do tada treba imati čvrstu volju, jake živce i donijeti neke teške odluke. Želim mu da sve to uspije.
Što bi potencijalno mogao biti razlog da prestanete podržavati vladajuću koaliciju?
U koaliciju s HDZ-om, kao dio vladajuće većine, HSLS je ušao iz razloga što smo postigli dogovor oko određenih reformi koje je HSLS zagovarao. Primjerice jedan od zahtjeva je bilo uvođenje transparentnosti, javnog prikazivanja kako općine, gradovi i županije troše novac građana. S druge strane, u prvoj godini mandata inzistirali smo da se nakon 30 godina konačno reformira i Hrvatska gospodarska komora i da se uvede dobrovoljno plaćanje članarine, nešto na čemu HSLS inzistira već 20 godina. Nama liberalima jako je važno da se i dalje provodi energetska tranzicija te da se digitalizira u što većoj mjeri zastarjeli birokratski model upravljanja državom. U ovom mandatu izgraditi će se stotine novih škola čime se stvara preduvjet za jednosmjensku nastavu u Hrvatskoj u svim školama. Vladajuća većina je stabilna, uskoro će biti ispunjeni i strateški ciljevi Hrvatske ulaskom u eurozonu i Schengensko područje, a to je Hrvatskoj sada i potrebno u ovim teškim vremenima koja vladaju u čitavoj Europi. Upravo stoga, sada nam je izuzetno potrebna politička stabilnost i gospodarska i socijalna sigurnost za naše građane.
