Connect with us

Upišite traženi pojam

Dario Hrebak
Dario Hrebak
Dario Hrebak

Top Tema

INTERVJU DARIO HREBAK: Nama liberalima jako je važno da se i dalje provodi energetska tranzicija te da se digitalizira u što većoj mjeri zastarjeli birokratski model upravljanja državom

Sa saborskim zastupnikom i predsjednikom HSLS-a porazgovarali smo na temu uspješne realizacije brojnih projekata Grada Bjelovara čiju gradonačelničku dužnost obnaša u drugom mandatu, koji je kao i prethodni, osvojio premoćnim brojem glasova već u prvom krugu. Dotaknuli smo se i pitanja kako se bjelovarski ugostitelji nose sa trenutnom krizom koja im je uvelike olakšana uvođenjem mjera kako od strane gradonačelnika Hrebaka, tako i Vlade RH. Odgovorio nam je i na pitanje iz kojih će sve razloga nastaviti biti dijelom vladajuće koalicije.

Kako je izgledao put uvrštavanja Grada Bjelovara kao ITU grada u u sklopu ITU mehanizma i programa u vrijednosti 1.514 milijardi eura? Najavili ste da ste već imate spremne projekte za početak korištenja sredstava iz ovog programa. Koji su još sve projekti u pitanju pored toplica?

Tako je, puno toga je u planu i spremno je petnaestak projekata koje želimo ostvariti putem ITU mehanizma. Naime, mi još nemamo potvrdu što će konkretno biti točno s ITU mehanizmom i čekamo već duže vrijeme od nadležnog Ministarstva da se izjasni, no kada do toga dođe i bude li on odobren, mi smo spremni. S obzirom da se novac iz takvih mehanizama mora potrošiti do nekog određenog vremena, iznimno je važno imati sve pripremljeno. Bjelovar to ima.

Mi već dugo radimo na svemu, a konkretan potez koji je napravljen kako bismo uopće imali mogućnost da nam što više projekata ugleda svjetlo dana je definiranje obuhvata i uspostava Većeg urbanog područja. To se područje uspostavlja radi učinkovitijeg planiranja i provedbe urbane politike kao jedne od važnih komponenti regionalne politike. U našem slučaju Grad Bjelovar je središte Većeg urbanog područja u koji su još ušle jedinice lokalne samouprave koje zadovoljavaju određene kriterije. Uz Grad Bjelovar, Veće urbano područje čine Općina Rovišće, Općina Kapela, Općina Štefanje i Općina Veliko Trojstvo. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije za to nam je dalo zeleno svjetlo prošle godine u kolovozu te smo sa svakim od partnera potpisali i Sporazum o suradnji, kao i ustanovili daljnje poteze. Jedan od njih je bio i izrada Strategije razvoja većeg urbanog područja Bjelovar za financijsko razdoblje 2021.-2027., kao i popratni dokumenti poput Akcijskog plana, Komunikacijske strategije i komunikacijskog akcijskog plana. Grad Bjelovar jedan je od prvih gradova koji je završio s tim dokumentima. Dalje čekamo uputu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije o trenutku kada možemo provesti i taj posljednji korak usvajanja Strategije. Potom se čeka objava Javnog poziva za ulazak Grada Bjelovara i općina u sastavu u ITU mehanizam, što očekujemo krajem listopada, ali i provedbu preostale administrativne procedure te, na kraju, kao ciljani rezultat, objavu poziva za financiranje strateških projekata.

Strateški projekti, kao što sam već rekao, su spremni, no mi u ovom trenutku još nemamo službenu informaciju oko iznosa koji bi mogli dobiti već je sve temeljeno na očekivanoj alokaciji za Veće urbano područje Bjelovar. Nabrojat ću vam samo neke od projekata koji bi ušli u sve to, a to je obnova zgrade Starog zatvora u Bjelovaru za potrebe Digitalno inovacijskog centra – HUB.in Bjelovar, revitalizacija i opremanje Studentskog doma, pješačko-biciklistička staza s oborinskom odvodnjom u naselju Gornje Plavnice, obnova i uređenje dječjih igrališta, revitalizacija zgrade Sokolskog doma i, naravno, Terme Bjelovar. Naravno, tu su i općine sa svojim projektima, koji su od velikog značaja i za Bjelovar s obzirom da smo jedni drugima u blizini i mnogi ljudi rade u gradu,a isto tako mnogi turisti koji dođu u susjedne općine, obvezno posjećuju i Bjelovar. To je jedna sinergija bez koje bi bilo puno teže i na kojoj trebamo raditi i u budućnosti.

Opišite nam i na čiju je inicijativu došlo do osmišljavanja geotermalnog projekta na području Veliko Korenovo od kojeg imate velika očekivanja?

Kada sam postao gradonačelnik, prije pet godina, došao mi je tadašnji pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i uređenje prostora Ivica Markovinović te mi je rekao da u naselju Veliko Korenovo, nekoliko kilometara od središta grada, postoji izvor tople vode i da bi trebali to iskoristiti. U početku mi je sama informacija o toploj vodi, koja izvire na očigled na nekoj livadi i nitko ništa ne poduzima, bila nevjerojatna. Otišli smo tamo, uvjerili se da je to doista tako i to je bio početak. Dalje više-manje sve znate. Ubrzo smo kontaktirali stručnjake na polju geoterme, raspitivali smo se na puno strana i odlučili napraviti bušotinu na tom mjestu. Ta odluka je sa sobom nosila mnoge rizike i nije se bilo lako odlučiti na taj potez jer, prvenstveno, on jako puno košta, a ljudima je teško objasniti da si uložio pet milijuna kuna u nešto što još ni ne znaš hoće li se isplatiti. U našem slučaju, taj je potez itekako imao smisla i sve procjene, a kasnije i konkretne analize, potvrdile su da je tu voda dostatna i količinom i temperaturom od oko 32 stupnja na površini za daljnji rad na projektu toplica sa zatvorenim i otvorenim bazenima, u što smo se i upustili. Danas je pred nama potpuna papirologija za projekt Termi Bjelovar, vrijedna oko 250 milijuna kuna, koja obuhvaća i  građevinsku dozvolu. Kroz par dana projekt prijavljujemo na natečaj za sufinanciranje u sklopu programa Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i vjerujem da ćemo se kroz par godina kupati u toplicama koje će nam sigurno donijeti i veliki gospodarski uzlet. Da nije bilo ideje i upornosti pročelnika Markovinovića, koji me zarazio svojim entuzijazmom, vjerojatno danas ne bismo tako daleko dogurali. Pročelnik Markovinović je nažalost pokojni, nije doživio da vidi do kuda smo došli, no znam da bi mu bilo drago radi svega što smo napravili i što ćemo tek napraviti.   

Na koji način je došlo do realizacije nedavno predstavljenog model gospodarenja otpadom te što biste u tom smislu savjetovali zagrebačkom gradonačelniku Tomaševiću kako da ostvari isto?

Mi u Bjelovaru smo s novim sustavom gospodarenja otpadom počeli još 2018. godine. Nije to samo tako, treba i truda i novca i puno edukacije građana da bi nešto profunkcioniralo kako ste si zamislili. Svaki suvremen grad, svaka država trebala bi brinuti o svom okolišu, a samim time i sustavom gospodarenja otpadom. Mislim da ljudi postaju sve svjesniji te problematike, ne samo u Bjelovaru i na samo u Hrvatskoj, no ipak nekako mi se čini da sve predugo traje i da konstantno treba osvještavati građane. Već dugi niz godina u Hrvatskoj je značajan problem neodrživo gospodarenje otpadom koji uglavnom završava na neuređenim odlagalištima. A najveći problem je nepostajanje primjerene infrastrukture kako bi sve bilo uspješno provedeno. U Bjelovaru smo tome odavno doskočili i na vrijeme počeli upravo s izgradnjom infrastrukture. Unazad više od godine dana radimo na projektu sortirnice koja će, kao i kompostana biti gotove do kraja godine, no tek onda ide opremanje postrojenja i pojačana edukacija građana. Ukupna vrijednost projekta sortirnice iznosi nešto više od 45 milijuna kuna, a kompostane oko 14 milijuna i oboje je sufinancirano europskim novcem. Imamo dva reciklažna dvorišta koja, s obzirom na broj stanovnika, zadovoljavaju sve zakonske odredbe. U svega nekoliko godina u sustav gospodarenja otpadom uloženo je oko 100 milijuna kuna, što nikako nije beznačajno. Dakle, sve je išlo postepeno, pratili su se i natječaju za sufinanciranje infrastrukture, radilo se sustavno i radi se i dalje. Ima tu još posla, no daleko smo odmaknuli, zadovoljni smo i smatram da možemo biti primjer ostalima kako takav proces treba provoditi, kako to treba funkcionirati. Gradonačelniku Tomaševiću neću pametovati, svatko zna što treba u svom gradu. Zagreb ima odavno problem i prije sadašnjeg gradonačelnika jer, kao što sam rekao, ne može se preko noći i to je dugotrajan proces koji je trebalo odavno pokrenuti. U svemu tome, nažalost, ispaštat će građani s većim cijenama odvoza otpada. Jedinica lokalne samouprave s komunalnim poduzećem stvara temelje, a građani su važna karika u lancu da bi naš grad bio čist i uredan, kakav danas i je. Puno je još izazova i pred nama, a s obzirom na dobro prosloženu priču, vjerujem da su oni itekako rješivi na zadovoljstvo svih građana. To želim i Zagrebu.   

Kakve su bile povratne reakcije ugostitelja nakon uvođenja mjera s ciljem ublažavanja posljedica energetske krize u njihovom sektoru?

Kada su krenula poskupljenja, kao i najave još većih cijena energenata, bjelovarski ugostitelji počeli su mi se žaliti, tražiti pomoć da prežive. Ni samom mi nije bilo svejedno jer Grad plaća mnoge režijske troškove našim ustanovama, koje su se našle u istom problemu iz kojega ne vide izlaz. No, mjere Vlade očito su primirile stvar. Nije da su ljudi potpuno odahnuli, no mirniji su. Primjerice, za Dan Grada Bjelovara posjetio nas je premijer Andrej Plenković te je organiziran sastanak s gradonačelnicima iz cijele županije i poduzetnicima. Svi su imali samo riječi hvale na paket mjera, a tako i ugostitelji. Poneki su se u Bjelovaru spremali staviti ključ u bravu, no ipak nisu to napravili baš zbog tih mjera. Za sada je tako i izdržavaju. Kako će se stvari odvijati u budućnosti, nitko ne zna. Smatram i dalje da su obnovljivi izvori energije budućnost i da se svi polako trebamo okrenuti prema tome. Općenito, trebalo je to i puno ranije. Nitko nije pretpostavljao da će doći baš ovakva vremena i ljudi su poprilično bili opušteni. Kada gledamo 2019. godinu, sve je išlo baš kako treba – gospodarstvo je uzelo zamah, plaće su rasle, standard se povećao, sve je izgledalo jako dobro i nije bilo naznaka nekoj velikoj krizi. A onda je došla korona i sve se preko noći promijenilo. Rat u Ukrajini nije nikako pomogao, to svi znamo i zadesilo nas je što nas je zadesilo. Treba gledati dalje optimistično jer ništa nema od pesimizma, no ipak s dozom opreza i traženja alternative, posebice kada su energenti u pitanju.

Komentirajući imenovanje Davora Filipovića na mjesto ministra gospodarstva i održivog razvoja izjavili ste da kao profesor i doktor znanosti ima širinu voditi najkompleksniji resor u Hrvatskoj te da će biti ”kičma” Vlade. Kako ocjenjujete njegove prve poteze te vjerujete li da će biti kadar izvući Hrvatsku iz trenutne energetske krize?

Ministar Filipović došao je na to mjesto u jedno nezavidno vrijeme o kojemu sam maloprije govorio – vrijeme krize koja je daleko snažnija od one 2008. godine. Nikome ne bi bilo svejedno. Nije svejedno ni meni kao gradonačelniku, ni mojim kolegama u Saboru, ni svim ostalim ministrima, a pogotovo kada vodiš resor kao što je to gospodarstvo. Da, rekao sam da bi ministar Filipović trebao biti kičma Vlade te i dalje to mislim. Nema lak posao jer na njemu je i doista širok resor i treba biti upućen u mnoge stvari. S obzirom na njegovo obrazovanje i dosadašnji rad, mislim da se snalazi, a morat će i dalje jer ova priča s energentima neće sutra završiti. Trebat će i nekoliko godina da se sve posloži, a do tada treba imati čvrstu volju, jake živce i donijeti neke teške odluke. Želim mu da sve to uspije.  

Što bi potencijalno mogao biti razlog da prestanete podržavati vladajuću koaliciju?

U koaliciju s HDZ-om, kao dio vladajuće većine, HSLS je ušao iz razloga što smo postigli dogovor oko određenih reformi koje je HSLS zagovarao. Primjerice jedan od zahtjeva je bilo uvođenje transparentnosti, javnog prikazivanja kako općine, gradovi i županije troše novac građana. S druge strane, u prvoj godini mandata inzistirali smo da se nakon 30 godina konačno reformira i Hrvatska gospodarska komora i da se uvede dobrovoljno plaćanje članarine, nešto na čemu HSLS inzistira već 20 godina. Nama liberalima jako je važno da se i dalje provodi energetska tranzicija te da se digitalizira u što većoj mjeri zastarjeli birokratski model upravljanja državom. U ovom mandatu izgraditi će se stotine novih škola čime se stvara preduvjet za jednosmjensku nastavu u Hrvatskoj u svim školama. Vladajuća većina je stabilna, uskoro će biti ispunjeni i strateški ciljevi Hrvatske ulaskom u eurozonu i Schengensko područje, a to je Hrvatskoj sada i potrebno u ovim teškim vremenima koja vladaju u čitavoj Europi. Upravo stoga, sada nam je izuzetno potrebna politička stabilnost i gospodarska i socijalna sigurnost za naše građane.

Povezane vijesti

Top Tema

Dugogodišnja aktivna članica HDZ-a te predsjednica stranačke Zajednice žena Katarina Zrinski Splitsko-dalmatinske županije otkriva nam plan aktivnosti u predstojećem saborskom mandatu i komentira ostale...

Top Tema

Kakvo je doista stanje u Slavoniji po pitanju njenog razvoja, poljoprivrede i proizvodnje pokušali smo doznati od saborskog zastupnika sa tih prostora, HDZ-ovog Gorana...

Top Tema

Nekadašnjeg aktivnog političara, tvorca više zakona iz područja gospodarstva te suosnivača ugledne Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, upitali smo o skorašnjem uvođenju eura u...

Top Tema

Sa diplomiranom ekonomisticom i istaknutom članicom HDZ-a koja osim predsjedavanja Odborom za financije i državni proračun, sudjeluje u radu i ostalih značajnih saborskih odbora,...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori