Connect with us

Upišite traženi pojam

Damir Vanđelić
Damir Vanđelić
Damir Vanđelić

Top Tema

INTERVJU DAMIR VANĐELIĆ: Preko 6.000 ljudi direktno prati rad ZRIN-a i broj stalno raste! Podrška je velika kao i interes za naše analize i prijedloge

U jeku nikad većeg broja rasprava i davanja prijedloga na koji bi najoptimalniji, a ujedno i najpravedniji način Hrvatski sabor trebao uskladiti Zakon o izbornim jedinicama s ustavnim normama – čemu se rezolutno i nedvosmisleno pridružio i aktualni predsjednik Ustavnog suda, Miroslav Šeparović. uz opasku da bi naredni parlamentarni izbori ukoliko do nužnih zakonskih izmjena ne dođe mogli bi biti poništeni ili čak zabranjeni, dokazani uspješni manager s velikim ugledom u poslovnoj i društvenoj zajednici, Damir Vanđelić, u javnosti nerijetko percipiran i kao ”tiha patnja” vodećih političara HDZ-a koji su mu u datim oklonostima bili spremni povjeriti najveće i najodgovornije dužnosti u RH, pokrenuo je, prema mišljenju reprezentativnog broja građana ispitanih anketnim istraživanjem udruge ZRIN kojom predvodi – ništa manje važnu i korisnu polemiku o eventualnom uvođenju elektroničkog načina glasanja.

Postiže li se time veća izlaznost birača, transparentniji i financijski isplativiji model izbornog sustava od dosadašnjeg – provjerite u nastavku razgovora u kojem smo Vanđelića također upitali nudi li i konkretna rješenja za probleme na koje često ukazuje te hoće li udruga ZRIN nastaviti s u Hrvatskoj dosad rijetko viđenom praksom da se nedugo osnovana udruga formiranjem svojih politika prvenstveno vodi uvažavanjem mišljenja građana. 

Koji su rezultati provedenog istraživanja od strane udruge ZRIN vezano uz stavove građana o uvođenju sustava e-glasovanja u Hrvatskoj koje ste netom predstavili?

Sedamnaest članova ZRIN – znanstveno razvojne inicijative je radilo na tom istraživanju nekoliko mjeseci, a Biljana Cerin, Valentina Pavlović-Vinogradac i Antonio Priščan su to i javno prezentirali. Istraživanje je opsežno, provedeno na reprezentativnom uzorku sa 50 pitanja, a neki od najvažnijih zaključaka su da čak 70% građana želi digitalizaciju izbora i da čak dvije trećine njih drži kako je uvođenje e-glasovanja moguće bez većih prepreka.

74% naših ispitanika smatra da će se povećati izlaznost na izbore, a sada je, primjerice, izlaznost mizernih 35% naspram 80% u Njemačkoj. 56% građana misli da će biti pošteniji od klasičnog, dosadašnjeg, pristupa, kao i da bi ovakav sustav glasovanja povećao stupanj demokracije u Hrvatskoj. U konačnici, kroz ovakav sustav postigle bi se i značajne uštede kod provođenja ispita, a ni zakonodavno nije potrebno puno posla da bi se prilagodili na ovaj sustav. Naravno, za to je potrebna volja onih koji su na vlasti, a vrijeme će pokazati hoće li je biti.

Kakva su iskustva drugih država koje primjenjuju sličan model glasovanja?

Elektroničko glasanje je omogućeno u Belgiji od 1999., Brazilu od 1996., Indiji od 2004., a i Bugarskoj od 2021.

Troškovi izbora su smanjeni, neizvjesnost izbora nakon zatvaranja izbornih mjesta je manja, a izlaznost je u najmanju ruku prestala padati. U Estoniji 44% građana glasa elektronički i tamo se pokazalo da je dostupnost e-glasovanja zaustavila pad izlaznosti na izbore, posebice kod mlađih generacija.

Koji su potencijalni rizici od uvođenja spomenutog modela te vjerujete li da bi ih bili u stanju uspješno otkloniti?

Hrvatska je kod popisa stanovništva imala 1.157.000 građana koji su to obavili elektronički. Hrvati su, po Microsoft istraživanju, čak 28% iznad prosječni u digitalnim kompetencijama u EU. Dakle, već postoji dokazana sposobnost na prihvaćanje tehnologije.

Drugi rizici poput mogućnosti prevare su manji, a i građani su iskazali mišljenje, sa 55% glasova, da bi elektronički izbori bili pošteniji.

Tehnološki rizik je, naravno, veći, ali za sve elemente postoji zaštita, smatraju naši stručnjaci iz ZRIN-a.

Iz kojeg razloga smatrate da dosadašnje hrvatske vladajuće strukture nisu uvele sustav e-glasovanja?

Građani su to jasno istaknuli: nema političke volje, a i nema dogovora između političkih stranaka. To je očekivano kada je očito da današnjim strankama na vlasti to zapravo odgovara, jednako kao i niska izlaznost gdje 2/3 građana ne izlazi na izbore. Svaki izborni ciklus je sve manja izlaznost na izbore, ali ne vidim da vlast ili oporba predlažu načine kako ih riješiti.

Koje su sve prednosti primjene sustava e-glasovanja te kakva je analiza troškovne strane u odnosu na dosadašnji model provođenja izbora u Hrvatskoj?

U grubo, elektroničko glasanje je 10-tak puta jeftinije. Već u prijedlogu hibridne primjene gdje imamo 30-40% elektroničkih glasova, a manje izbornih mjesta ćemo uštedjeti 30-50 milijuna kuna po jednim izborima. To je iznos za izgradnju jedne škole za svaki ciklus izbora, uz očekivane efekte veće izlaznosti i poštenijih izbora.

Koji je vaš končani prijedlog uvođenja navedenog sustava nakon svih provedenih analiza te hoćete li ga i službenim putem pokušati prezentirati vladajućima kako bi isti primjenili?

Plan je predstaviti analizu i prijedlog elektroničkog glasanja Ministarstvu uprave. ZRIN-ova radna grupa je složna oko postupnog, faznog uvođenja uz korištenje postojeće infrastrukture, edukacijsku kampanju i uspostavu nadzornih sustava.

Prvo hibridno, tako da se omogući i elektronički i klasični model, a kod sljedećih izbora i klasični model biva zamijenjen elektroničkim glasovanjem na izbornom mjestu putem odgovarajućih uređaja – glasačkih elektroničkih kioska.

Hoćete li nastaviti sa dosadašnjom praksom djelovanja udruge ZRIN time što osluškujete  mišljenje građana putem sličnih istraživanja te koliko vam znači pozitivan feedback s njihove strane na prijedloge koje im nudite?

Da, tek smo počeli. Ne samo da osluškujemo građane, sami uočavamo probleme, analiziramo, dokumentiramo i nudimo rješenja. Sjetite se da smo u srpnju analizirali zadnjih 5-6 godina rezervi plina i upozoravali na rezerve plina i činjenicu da Hrvatska nikad nije sporije punila skladište plina dok su svi drugi punili brže.

Nakon prvih tema energetike, pa sad digitalizacije, 8. prosinca počinje tema borbe protiv korupcije također prezentacijom analize i panelom, jer korupcija je, nažalost, nešto gdje smo viceprvaci Europe i to nam ubija budućnost.

Velik broj ljudi, preko 6.000 njih, direktno prati naš rad i broj stalno raste, podrška je velika kao i interes za naše analize i prijedloge. Predstoji nam terenski rad kroz predavanja po cijeloj Hrvatskoj. Čak i ako vlast ne podrži naše prijedloge, barem se otvara javna rasprava o njima, što je bitno.

Povezane vijesti

Politika

Godinama je Milijan Brkić, koji je među svojim suborcima poznat i pod nadimkom Vaso, slovio kao jedan od najutjecajnijih članova HDZ-a, unutar stranke Brkiću su...

Politika

Jeste li zadovoljni dosadašnjom reakcijom javnosti nakon predstavljanja udruge ZRIN? Vrlo sam zadovoljan, odaziv za članstvo i podrška je nevjerojatna. Javljaju nam se ljudi...

Politika

Vinkovački gradonačelnik i predsjednik vinkovačkog Gradskog odbora Hrvatske demokratske zajednice Ivan Bosannčić na današnjem Saboru HDZ-a izabran je u Nacionalni odbor te stranke. Bosančić je dobio...

Vijesti

Damir Vanđelić predstavio je Znanstveno-razvojnu inicijativu ZRIN, nevladinu, nestranačku i neprofitnu organizaciju. ZRIN je osnovan kao znanstvena i stručna platforma za razvoj i unapređenje...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori