Aktualni ministar gospodarstva i održivog razvoja te kandidat HDZ-a u 3. izbornoj jedinici za Objektivno.hr u finišu kampanje donosi retrospektivu proteklog mandata te na temelju kojih je postignutih reultata iz niza razloga čvrsto uvjeren u HDZ-ovu pobjedu na parlamentarnim izborima. Habijan otkriva i kako napreduje proces hrvatskog pristupanja prestižnom OECD-u te što misli o oporbi.
Koji vas je podatak otkako ste preuzeli Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u pozitivnom smislu zatekao, odnosno čega možda ni sami na prvu niste bili dovoljno svjesni koliko je Hrvatska strahovito napredovala u gospodarskom smislu?
Prije svega me pozitivno iznenadilo da unutar Ministarstva, pogotovo u upravama – imam velik broj stručnih i kvalitetnih ljudi koji svaki u svom području doista pokazuje ne samo veliko znanje, već i konkretne rezultate, odnosno konkretan rad i konkretne projekte.
Unutar Ministarstva se puno dobrih stvari događa i rješava u gospodarskom segmentu, no međutim one ponekad radi energetske krize nisu u dovoljnoj mjeri zastupljene u javnosti. Prije svega mislim na brojne investicije koje imaju podršku unutar uprave i samog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Tako primjerice u sklopu MINGOR-a imamo upravu za zaštitu voda, ali isto tako i projekte hrvatskih voda. Iznijet ću vam jedan podatak koji slabo dopire do javnosti – kao što su sredstva NPOO-a namjenjena za aglomeraciju, odnosno za odvodnju, povećanje standarda naših građana ili recimo saniranje i smanjenje šteta od posljedica poplava koja su u cijelosti iskorištena. Prije neki dan dodijelili smo zadnje ugovore upravo u tu svrhu, a u protekle tri godine izdana su brojna energetska odobrenja što svjedoči tome da naša politika i vizija ulaganja u obnovljive izvore energije nije samo narativ, već nešto na čemu u praksi te kao Vlada i resorno ministarstvo doista intenzivno radimo.
Koji segment unutar ministarstva vam je najzanimljiviji i najviše se u njemu pronalazite?
Ne bih niti jednu upravu, niti jedan resor unutar Ministarstva posebno izdvajao, a ono što je možda i specifično po pitanju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja s obzirom na njegovu veličinu je to što koliko god se možda na prvu čini da se pojedine uprave ponekad međusobno isključuju – da su nekompatibilne, zapravo gotovo svi projekti prolaze kroz više uprava. Bitan element je i komunikacija između tih ”mini resora”, na čemu sam zapravo od početka i inzistirao i čemu sam posvetio veliku pažnju, a sve u cilju brže realizacije pristiglih projekta.
U kojoj je trenutno fazi proces hrvatskog pristupanja OECD-u, što se tiče resora kojim vi rukovodite? Vjerujete li da ćemo pristupiti u zacrtanom roku te koje još ključne parametre moramo zadovoljiti kako bi to postigli?
Pristupanje Hrvatske OECD-u u je zapravo naš zadnji strateški vanjskopolitički cilj nakon što smo pristupili NATO-u, Europskoj uniji te početkom prošle godine Schengenu i europodručju.
Naš cilj je do početka, odnosno zadnje sredine 2026. postati članicom OECD-a. Riječ je o članstvu u organizaciji koja okuplja najprosperitetnije zemlje svijeta, a u ovom trenutku unutar sedam međudržavnih komisija usklađujemo i naše zakonodavstvo sa neću reći preporukama, već standardima i nadstandardima koje zahtjeva i traži OECD kako bi određena država mogla postati članicom njihova doista respektabilnog udruženja.
Startna pozicija Hrvatske bila je da pristupi zajedno sa ostalih pet članica koje su također iskazale volju i dobile poziv za pregovore. U ovom trenutku Republika Hrvatska je prema svim pokazateljima od njih šest najizgledniji prvi kandidat koji će početkom 2026. postati punopravna članica OECD-a.
Koje ste potencijalne pozitivne učinke na svakodnevicu lokalne zajednice istaknuli u konzulatcijama s predstavnicima gradova i općina na području budućeg parka prirode, točnije Ivanščice, Strahinjčice, Maceljske gore i Ravne gore?
Krajem 2020. godine, tada još kao saborski zastupnik pokrenuo sam inicijativu za proglašenjem parka prirode na području Ivanščice, Strahinjčice, Maceljske gore i Ravne gore ne znajući tada da ću se naći i u ulozi resornog ministra pod čijoj se ingerenciji nalazi uprava koja će u konačnici i raditi na samom projektu. U ovom trenutku završena je izrada stručne podloge, krenuli smo u izradu geodetskih podloga nakon izbora najpovoljnijeg ponuditelja temeljem javne nabave – što je zapravo i najsloženiji dio procesa.
Sa zadovoljstvom mogu reći da ćemo u proljeće sljedeće godine imati prijedlog Zakona o proglašenju trinaestog parka prirode na području sjevera Hrvatske. Brojni su benefiti za žitelje tog područja, prije svega pritom mislim i na dodatnu turističku ponudu. Mislim i na naše male OPG-ove koji su tamo brojni, a pritom mislim i na zaštitu naše kulturne baštine.
Brojne gradine se nalaze na tom području od Belecgrada, Puste Bele, Milengrada, Grebengrada i niz drugih nekadašnjih fortifikacija, ali ono što je ključ svega i najbitnije je zaštita tog djela prirode koji je u posljednje vrijeme nažalost poprilično devastiran, ali na ovaj način – uređenjem i postavljanjem normativnog okvira, kao i osnivanjem ustanove koja će u konačnici zapošljavati čuvare budućeg parka prirode – siguran sam da ćemo postići taj ključni cilj zaštite spomenutog područja.
Što iz interakcije s građanima saznajete da najviše cijene po pitanju toga što je Vlada predvođena Andrejem Plenkovićem ostvarila u protekla dva mandata te kakva imaju očekivanja u potencijalnom narednom mandatu?
Imajući u vidu da smo u osam godina mandata Vlade kontinuiteta se doista suočili s brojnim izazovima počev od rješavanja situacije našeg vodećeg trgovačkog društva Agrokor, pa nažalost i dva razorna potresa, brojnih ostalih elementarnih nepogoda, ali isto tako i energetskom krizom uzrokovanom ruskom agresijom na Ukrajinu.
Vlada je svojim mjerama i više nego pogodila osiguravši i zaštitivši tako u konačnici standard hrvatskih građana, ali isto tako i postavivši štit prema našim gospodarstvenicima koji kao i građani u konačnici nisu osjetili pravi udar energetske krize za razliku od drugih zemalja Europske unije.
U ovom trenutku, zahvaljujući Vladinih šest paketa mjera u iznosu od 7,7 milijardi eura, u pogledu plaćanja cijena struje i plina fizičke i pravne osobe imaju najnižu cijenu predmetnih energenata. Također treba spomenuti i cijenu naftnih derivata koja je zahvaljujući subvencijama i pomoći Vlade isto tako mnogo niža nego što bi bila da tih mjera nije bilo. Kada govorimo o uspjesima, sasvim sigurno treba spomenuti i rast plaća kroz proteklih osam godina mandata, pri čemu je prosječna neto plaća nekoć iznosila 749 eura u ovom trenutku, na završetku drugog mandata iznosi 1239 eura, dok minimalna plaća trenutno iznosi 840 eura, a ako uzmemo u obzir podatak o medijalnoj plaći koju prima više od 50 posto građana ona iznosi 1.050 eura, pogotovo imajući u vidu da su naši ciljevi iz programa 2020. godine bili čak i ispod navedenih iznosa. To dovoljno govori koliko je Vlada u ovim izazovnim vremenima postigla i ostvarila sve ono što je zacrtala i u konačnici građanima obećala.
Koji je bio vaš primarni fokus u kampanji? Hoćete li se pored resora gospodarstva, posvetiti i svemu što je pozitivno učinjeno u vama bliskom resoru pravosuđa ili ćete se pak bazirati na nedostatke oporbe?
Po pitanju kampanje, mislim da prije svega barem dijelom treba istaknuti i ono što je dosad učinjeno u ovih osam godina, kao i brojne izazove na koje je Vlada vrlo uspješno odgovorila. Također je potrebno i pokazati da smo spremni za sve izazove koji su pred nama, a koji se temelje na politici koju smo dosad pokazali na ostvarenju konkretnih brojki i programa koji su realni i ostvarivi. Ključni problem oporbe je nažalost taj što u samoj izbornoj kampanji imaju manjak relevantnih govornika te da njihov program kao takav ne postoji.
Koliko osvojenih mandata očekujete u 3. izbornoj jedinici gdje značajnu podršku imaju lijeve i centrističke stranke? Vjerujete li da ima mjesta za napredak u odnosu na prethodni izborni ciklus s obzirom i na vaš doprinos kao zastupnika i ministra, ali i onaj župana Stričaka?
Siguran sam da ćemo biti pobjednička lista u trećoj izbornoj jedinici i da će taj rezultat doprinijeti sveukupnoj pobjedi HDZ-a i koalicijskih partnera na izborima 17. travnja.
Što vas u retorici oporbe posebno smeta?
Dosadašnja oporba je kroz protelkla dva mandata pokazala da ne zna, a sve se svodi na nekonstruktivnu kritiku i vrijeđanje, a nastaviti će i sljedeće četiri godine u oporbi biti jednako nekonstruktivni.
Na temelju čega hrvatskim biračima garanitirate da će obećanja iz HDZ-ovog programa u pogledu povećanja minimalne plaće na čak 1250 eura, porasta prosječne mirovine na 750 eura te povećanja studentske satnice na 7,81 eura biti i ostvarena?
U našem programu do 2028. smo si zacrtali da će do kraja mandata prosječna neto plaća iznositi 1.600 eura ili minimalna plaća 1.250 eura. Jasno je vidljivo na temelju dosadašnjih rezultata i našeg programa iz prethodnog mandata da smo sve obećano realizirali, stoga ne sumnjam ni u realizaciju ovdje spomenutog povećanja plaća, a najbolja garancija toga je to što smo iznos od 1.000 eura medijalne plaće premašili već sada, 2024. godine.
