Gotovo da i ne postoji područje ili tema koje se uspješna SDP-ova političarka u dosadašnjoj bogatoj karijeri nije dotakla, a najveće uspjehe bilježi u skoro desetogodišnjem razdoblju obnašanja dužnosti hrvatske predstavnice u Europskom parlamentu. 50-godišnju liječnicu iz Osijeka upitali smo o predstojećim aktivnostima i planovima, spremnosti pristupanja Hrvatske eurozoni te propustima koje u tom pogledu još moramo ispraviti. Također, zanimala nas je i perspektiva Hrvatske po pitanju povlačenja sredstava iz EU fondova u sektoru poljoprivrede, ali i reakcije kolega zastupnika na neizbježnu aferu u INA-i.
Na usvajanje kojeg prijedloga od strane EU parlamenta ste najponosniji te što sve spremate za jesenski dio zasjedanja?
Trenutačno najviše radim na EU zakonu koji bi trebao zabraniti ugrađene kvarove, omogućiti lakše popravke uređaja kroz bolju dostupnost i nižu cijenu rezervnih dijelova. Taj zakon će uvesti oznake trajanja i popravljivosti na svaki uređaj. Zbog tih oznaka svatko će znati točno što može očekivati od uređaja koji kupuje. To je jako važno jer su takvi izdaci jako opterećujući za kućanstva. Ovu jesen radim i na direktivi za smanjenje upotrebe pesticida u proizvodnji hrane te očekujem objavu novih europskih pravila za označavanje hrane, odnosno uvođenje oznake za zdravu hranu te boljeg označavanja porijekla proizvoda.
Sugeriraju li vam građani određene prijedloge te pokrećete li inicijative u parlamentu i na temelju njihovih molbi?
Naravno, većina inicijativa i projekata kojima se bavim je došla od građana koji mi se javljaju i koje susrećem. Zato sam i odabrala slogan „Moj posao je da EU radi za ljude“. U ovom mandatu građani mi se najviše žale na kvarove uređaja, automobila, bijele tehnike i slično. To mi je vrlo korisno u radu. U prošlom mandatu su mi prijavljivali slučajeve različite kvalitete proizvoda na hrvatskom i drugim tržištima što mi je bilo vrlo korisno u radu na zakonu o zabrani tih razlika.
Smatrate li da je Hrvatska u potpunosti sprema za ulazak u eurozonu te stoje li teze skeptika koji se istom protive?
Mislim da je ulazak u euro zonu dugoročno vrlo dobar za Hrvatsku. Međutim, u razdoblju prije i neposredno poslije uvođenja eura, Vlada je trebala puno bolje zaštiti građane. Slovenija je primjerice dvije godine prije te dvije godine nakon uvođenja kontrolirala cijene i objavljivala crnu listu onih koji su konverziju iskoristili za povećanje cijena. Kod nas je slaba kontrola iskazivanja cijena počela prije dva dana, s tim da se kontrolira samo jesu li cijene dobro preračunate, a ne jesu li bez razloga povećane. Isto tako, među građanima vlada velika zbunjenost kako će se sama konverzija događati, a još uvijek nema prave informacijske kampanje. Vlada se ponaša kao da je uvođenje eura konačan cilj, a ne sredstvo koje može pomoći boljem životu naših građana.
Izražavaju li vaše kolege europarlamentarci zabrinutost radi posljedne otkrivene korupcionaške afere u INA-i koja trese Hrvatsku?
Kolege iz normalnih zemalja su zgroženi razmjerima i drskošću pljačke u trenucima kad se cijela Europa bori da napuni skladišta plina i zaštiti građane od energetskog udara. I stvarno, iz njihove perspektive to spada u rubriku „vjerovali ili ne“. S druge strane, za nekog iz Hrvatske to je samo jedna u dugom nizu korupcijskih afera i pljački u režiji HDZ-a.
Planirate li se aktivno uključiti u savjetovanje vezano uz nacrt strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. te javnu raspravu Strateške studije utjecaja na okoliš Strateškog plana ZPP-a?
O ovoj temi već dugo komuniciram, izravno sam sudjelovala u izradi EU planova i propisa za poljoprivredu kao izvjestiteljica eurosocijalista za strategiju „od polja do stola“, koja sadrži dvadeset i sedam zakonskih prijedloga i politika koje će u sljedećih desetak godina mijenjati načine na koji se u Europi proizvodi, prerađuje, kupuje i konzumira hrana. Moj cilj je da ovom reformom profitiraju svi – potrošači zdravljem, kvalitetom i dostupnošću, proizvođači ekonomski, a priroda ekološki i potrudila sam se da EU planovi i propisi za poljoprivredu odražavaju te prioritete.
Nacionalni strateški planovi, pa tako hrvatski, moraju slijediti parametre i okvirne ciljeve zadane u europskim dokumentima, inače ne mogu biti odobreni od strane Europske komisije. U tom smislu sudjelovala sam u javnoj raspravi odozgo, s regulatorne strane. Imala sam i uvid u zamjerke koje je Komisija imala na prijedlog plana koji je poslan iz Zagreba i nažalost lista zamjerki je bila podulja, npr. upozorili su na nerealističan i nejasan plan smanjenja upotrebe pesticida u Hrvatskoj. Zato ću podrobno pratiti kako se stvari odvijaju s javnom raspravom i konačnim dokumentom.
Vjerujete li da će Hrvatska uspješno povući pretežiti dio sredstava koje imamo na raspolaganju?
Države članice su imale dovoljno manevarskog prostora da strateške planove prilagode svojim specifičnostima, potrebama, ali i mogućnostima, jer nije isto biti poljoprivrednik u Belgiji i Hrvatskoj. Zato nema izlika ako se sredstva ne povuku i vjerujem da će se većim dijelom iskoristiti. No Hrvatska ima drugi, puno veći problem, a to je „muljanje“ sa sredstvima za poljoprivredu, njihovo dijeljenje prema stranačkoj iskaznici i njihova zloupotreba. Procesija bivših ministara poljoprivrede i EU fondova koji su prošli kroz Remetinec najbolje ilustrira taj problem. A to u konačnici znači da će Hrvatska nelegalno i nenamjenski dodijeljena sredstva vraćati u proračun EU, odnosno vraćat će ih hrvatski porezni obveznici.
