Iz bogatog iskustva suradnje s dužnosnicima čiji rad danas propitkuje s pozicije predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, ugledna pravnica Aleksandra Jozić Ileković, pored pet godina provedenih u navedenom Povjerenstvu, dvije je godine radila i kao savjetnica tadašnjeg ministra uprave. Osam je godina bila članica Državnog izbornog povjerenstva, a jedno vrijeme i njegova potpredsjednica. Svojedobno se našla i na poziciji upravne inspektorice Ministarstva pravosuđa, te one zamjenice predstojnika Vladina Ureda za zakonodavstvo. Jozić Ileković, također je bila zaposlena i kao stručna suradnica u Uredu za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Zagreba.
S kakvim se sve izazovima Povjerenstvo danas suočava kada je pred njima nikad više posla radi povećanog broja obveznika Zakona, kako odgovara na određen broj kritika u javnosti na rad Povjerenstva i neovisnost svojih kolega, kao i u koje nove projekte ulaze po pitanju dodatnih edukacija – doznali smo u ekstenzivnom razgovoru s predsjednicom Jozić Ileković.
Kako s vremenskim odmakom gledate na period otkako ste postali predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa? Osjećate li bilo kakav vid pritiska od strane onih čiji rad propitujete?
Meni je ovo prvi mandat u funkciji predsjednice Povjerenstva, ali sam bila članica u bivšem sazivu Povjerenstva, tako da mi je materija poznata, što mi zasigurno olakšava posao. Naravno, u novoj funkciji radim i poslove koje kao članica nisam radila, a tiču se organizacije i usmjeravanja rada te upravljanje radom Povjerenstva. Ujedno sam potpisnik svih akata koje donosi Povjerenstvo te sam odgovorna za financijsko i materijalno poslovanje tijela. Povjerenstvo je kolektivno tijelo koje donosi odluke većinom glasova svih članova, a nas je ukupno pet. Odluke donosimo na sjednicama, koje su javne, a također svi akti Povjerenstva se objavljuju na mrežnim stranicama Povjerenstva. Izuzetno je važno da smo transparentni i da građani mogu dobiti baš svaku informaciju na lak i dostupan način.
Pritiske nisam osjećala niti kao članica, a niti kao predsjednica tijela. Smatram da iz samog načina rada i odluka koje donosite treba biti jasno da se odluke donose na temelju zakona i pravomoćnih sudskih odluka koje stvaraju praksu, te da improvizaciji u Povjerenstvu nema mjesta i da je to pravilo jednako za sve. Ujedno, dužnosnici i obveznici Zakona moraju biti svjesni da građani imaju pravo biti upoznati s ponašanjem obveznika kao javne osobe, a koje je u vezi s obnašanjem njihove dužnosti. I to je sukus našeg posla.
U kojoj mjeri ste morali povećati kapacitet ljudskih kadrova s obzirom da je novim Zakonom bitno proširen krug obveznika primjene istog?
Moramo se kadrovski ojačati, jer u slučaju kad nas nema dovoljno, posao neminovno trpi. Dobili smo suglasnost za dodatnim zapošljavanjem, tako da ćemo sada ići u natječaj za dodatnih troje službenika, jer nam se je broj obveznika značajno povećao, a samim time i broj imovinskih kartica, potencijalnih predmeta koji se vode u Povjerenstvu i nužno nam je osnažiti stručnu službu kao preduvjet kvalitetnijeg i učinkovitijeg rada. Sedamnaest zaposlenika stručne službe nije niti približno zadovoljavajući broj, tako da ćemo raditi i na dodatnom povećanju broja zaposlenih. Stručna služba predstavlja kontinuitet i važno je da smo ekipirani.
Educirate li isključivo obveznike spomenutog Zakona ili planirate eventualno i proširiti krug osoba kojima bi poznavanje ZSSI-a također koristilo te na koga bi se to konkretno odnosilo?
Osim edukacije obveznika, Povjerenstvo je iniciralo i edukaciju srednjoškolaca, a u sklopu kurikuluma građanskog odgoja. U fazi smo dobivanja potrebnih suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja i nadležne Agencije. Nadamo se da ćemo u taj novi projekt krenuti najkasnije do kraja godine. Tome se jako radujemo, bit će interesantno vidjeti i čuti kako mladi doživljavaju korupciju, kako ju prepoznaju i koja rješenja oni vide u savladavanju tog problema. Ono što zabrinjava je nepovjerenje mladih u institucije, političare, javne politike generalno, posljedično tome pada i afinitet mladih za kontribucijom u javnim poslovima. Promjene u tom segmentu mladi vide kao nemoguću misiju, pa je to možda početna točka od koje treba krenuti. Upravo to nepovjerenje je bio dovoljan signal da krenemo u ovaj vid edukacije koja bi trebala imati za cilj između ostaloga i to da se stvari trebaju i mogu mijenjati i da znanje o određenoj temi uvjetuje i kvalitetu djelovanja. U tom smislu i jedna od snažnijih poruka OECD-ovog Anticorruption &Integrity Foruma iz svibnja ove godine glasila je „stop to be an audience and start to be a protagonist“ („prestanite biti publika i postanite glavni glumac“).
Drže li se spomenuti novi obveznici, predsjednici i članovi trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica i ravnatelji javnih ustanova, u većoj mjeri svih odredbi propisanog Zakona ili bilježite povećan broj nepravilnosti?
Uglavnom se obveznici pridržavaju obveza propisanih zakonom, ali naravno ne svi, a što je i realno s obzirom na činjenicu da se radi o novima obveznicima. Povjerenstvo je odmah po stupanju na snagu Zakona provelo edukacije u svim županijama, ali i upozoravalo obveznike na njihove obveze i posljedice koje iz kršenja odredbi zakona mogu proisteći. Razumljivo je da su se novi obveznici našli u situaciji koja je za njih bila novina i povrede zakona su u jednu ruku posljedica nepoznavanja zakona, ali radi se i o svjesnim kršenjima, opetovanim povredama te korištenju instituta mišljenja nakon što se povreda počini. Dakle, uvijek ponavljamo, Povjerenstvo je tijelo koje je otvoreno za sve; obveznike zakona, građanke i građane, nevladin sektor, medije. Tu smo da odgovorimo, damo uputu, pokažemo i savjetujemo, ali ne i da žmirimo na povrede. Zato i na edukacijama obveznika ističemo, što nije jasno, pitajte. Poanta je da obveznici shvate koje su to situacije koje predstavljaju potencijalni sukob interesa i kako ih prepoznati i iz takvih situacija izaći bez narušavanja vlastitog integriteta i vjerodostojnosti. Iznimno je važno da obveznici shvate da su osobno odgovorni za svoje djelovanje u obnašanju javne dužnosti na koje su imenovani odnosno izabrani prema tijelu ili građanima koji su ih imenovali ili izabrali. Važno je da obveznici ne koriste javnu dužnost za osobni probitak ili probitak osobe koja je s njima povezana i da se distanciraju od osoba koje bi mogle utjecati na njihovu objektivnost. Kažemo im, budite javni i transparentni, građani to znaju prepoznati i takvim obnašanjem dužnosti jačate povjerenje građana u tijela javne vlasti, a na žalost upravo to povjerenje je na tako niskim granama.
Koji su u posljednje vrijeme najčešći oblici kršenja od strane dužnosnika?
Najčešće povrede odnose se na nesklad u izvješćima o imovinskom stanju obveznika (nepotpuno popunjena imovinska kartica, podaci koji nisu sukladni podacima iz javnih registara, propust pravovremenog podnošenja godišnje imovinske kartice i dr.) dakle, podacima koji su sastavni dio izvješća , a za koje je utvrđeno da nije potpuno i istinito popunjeno. Nadalje, primanje naknade za obavljanje druge javne dužnosti ili primanje druge naknade koja u svojoj osnovi predstavlja dodatnu naknadu koja je zakonom zabranjena (božićnice, regresi te ostala prava s osnova kolektivnog ugovora). Česta povreda je i neprenošenje upravljačkih prava u poslovnim subjektima u kojima obveznici imaju 5% ili više dionica na drugu osobu ili primanje naknade za članstvo u upravnim odborima ili nadzornim odborima ili članstvo u istima neovisno o naknadi, ako se radi o lokalnom izvršnom čelniku, poslovni odnosi sa članom obitelji ili poslovanje sa poslovnim subjektom u vlasništvu dužnosnika (dovoljno je i 5%), ali i povrede koje se odnose na zloupotrebu posebnih prava, kršenje jednakosti svih pred zakonom, utjecanje na dobivanje poslova ili ugovora o javnoj nabavi itd.
Primjećujete li da se donošenjem Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika i osnivanje pripadajućeg Vijeća za provedbu navedenog Kodeksa pripomoglo smanjuju kršenja odredbi Zakona o sprječavanju sukoba interesa i time bar djelomično olakšao posao i Povjerenstvu kojem predsjedate?
Vlada je u svibnju prošle godine donijela Kodeks ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti, radi se o preporuci GRECA i Hrvatska je na taj način izvršila svoju obvezu. Nadležno tijelo za provedbu Kodeksa je Vijeće koje je imenovala Vlada na mandat od 4 godine. Kako je to i propisano Kodeksom, radi se o tijelu koje se osniva kao preventivno i savjetodavno sa svrhom promicanja etičkih načela i tijelu koje će pored ostalih poslova povjerljivo savjetovati dužnosnike o pitanjima važnim za očuvanje integriteta. Važno je da se u borbi protiv korupcije uključuje i ovakvo tijelo čija je uloga prvenstveno preventivna i usmjerena na određeni krug dužnosnika koji su ujedno i obnašatelji najviših državnih dužnosti. Koliko sam upoznata, Vijeće je započelo sa radom, održana je i prva edukacija i mislim da je to pozitivan pomak. Što nas je više, veće su nam šanse da pomaknemo stvari. Svakako, nadam se suradnji i da u paralelnom radu svakog od nas u svojim nadležnostima postižemo rezultate. Vjerujem da će rad Vijeća pripomoći smanjenju povredi Zakona, a time i nama olakšati posao.
U javnom prostoru se često iznosi teza da su Povjerenstvu smanjene ovlasti, da je eutanazirano i da je na taj način jedno iznimno bitno i relevantno tijelo svedeno na „običnog prikupljača imovinskih kartica“, koje je vaše mišljenje?
Još jedna informacija u javnom prostoru koja nema argumentiranu podlogu. Ako je Povjerenstvu smanjena ovlast zato što je Ustavni sud, a potom i Visoki upravni sud presudio da načela djelovanja sama za sebe nisu temelj za utvrđivanje odgovornosti dužnosnika, onda samo mogu reći da je to neozbiljna konstatacija. Da se javna dužnost treba obavljati časno, pošteno, savjesno i odgovorno, da svoju dužnost moramo obnašati nepristrano, vjerodostojno i dostojanstveno, to mislim da nikome ne bi smjelo biti upitno. Načela djelovanja isto tako su temelj koji i dalje primjenjujemo prilikom utvrđivanja je li neki obveznik povrijedio ili nije povrijedio odredbe Zakona. Ove odredbe predstavljaju osovinu našega Zakona uz odredbu koja propisuje institut sukoba interesa. Reći da je jedna odredba u propisu koji broji 62 članka važna ili najvažnija je neozbiljno. Sve zakonske odredbe su bitne te se zakon gleda u cjelini. Da jedna odredba dovodi do eutanazije cijelog jednog segmenta djelovanja, pri čemu se njezina snaga i dalje nije dovela u pitanje, jer je temelj za tumačenje svi zakonskih odredbi. Ne znam niti jednu odluku koju Povjerenstvo donosi ili mišljenje koje dajemo, a u kojima dužnosnicima ne ukazujemo na važnost odredbi o sukobu interesa i načela djelovanja u obnašanju javnih poslova. Nadalje, da Povjerenstvo nije samo puki „prikupljač“ kartica, govori i statistika, u šest mjeseci mandata novog saziva imali smo 20 sjednica sa u prosjeku po petnaest točaka dnevnog reda na svakoj. Činjenica je da smo u ovom prvom razdoblju veći fokus stavili na povrede koje se odnose na obvezu podnošenja imovinskih kartica i nesklada ili propusta u tom dijelu obveznikovih dužnosti, jer smo upravo u takvima predmetima imali zaostataka još od prethodnog saziva, a koji su između ostalog i rezultat povećanja broja obveznika. No svakako, imamo i drugih predmeta koji uskoro dolaze na red. Da zaključim, ne mislim da smo manje važni i da smo eutanazirani. Napomenula bih ujedno da se Povjerenstvu daju i nove nadležnosti, pa ukoliko će Zakon o lobiranju koji je u fazi nacrta, zaživjeti u sadržaju kako je definiran na radnoj skupini, Povjerenstvo će obavljati i poslove vezane uz lobiranje.
