INFOGRAFIKA Ovim državama prijeti raspad, Srbija potencijalno krizno žarište

Karta svijeta mogla bi se dosta promijeniti narednih godina. Kod nekih država zbog sigurnosnih i političkih razloga, dok bi se neke zemlje mogle suočiti s klimatskim promjenama. Iako je malo tko u to vjerovao, tri kompleksne savezne države u Europi raspale su se krajem 20. stoljeća. Čehoslovačka se razišla mirno, pa su stvorene Češka i […]

Karta svijeta mogla bi se dosta promijeniti narednih godina. Kod nekih država zbog sigurnosnih i političkih razloga, dok bi se neke zemlje mogle suočiti s klimatskim promjenama.

Iako je malo tko u to vjerovao, tri kompleksne savezne države u Europi raspale su se krajem 20. stoljeća. Čehoslovačka se razišla mirno, pa su stvorene Češka i Slovačka, Sovjetski Savez se rasformirao više-manje mirno i nastalo je 15 novih država, no Jugoslavija se nije rastala mirno, a osamostaljenje novih državnih jedinica trajalo je dugo, duže od desetljeća, piše Al Jazeera.

Prošle je stoljeće obilježeno raspadanjem i stvaranjem novih država, a neka istraživanja američkih medija pokazala su da bi i ovo stoljeće moglo biti slično. Prognoziraju nestanak Velike Britanije, Kanade, Južnog Sudana, Tajvana, Sjeverne Koreje, a tom bi s popisu, prema onome što se trenutno događa, mogle pridružiti i Sirija, Irak, Libija, a moguće i Somalija te Ukrajina.

Što je potrebno da država prestane postojati u političkom smislu objasnio je bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji, a danas predavač na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld Božo Kovačević.

Razmirice mogu dovesti do podjele država

“Uvjeti koji se moraju ispuniti su slabljenje ili raspad središnje vlasti, težnja nacionalno osviještenih dijelova stanovništva koje živi na kompaktnom teritoriju da se izbori za samostalnost i aktivna pomoć vanjskih sila, odnosno neprijatelja zemlje koja se raspada”, rekao je Kovačević.

“Razmirice u etnički i vjerski šarolikim društvima mogu dovesti do podjele država s obzirom na to da jedan narod često smatra da je diskriminiran, da previše daje zajednici ili ako jednostavno želi svoju državu. Zbog toga se raspala SFRJ”, objasnila je novinarka Politike Jelena Stevanović.

Da će se granice država prekrajati i u ovom stoljeću mnogi nisu prognozirali, no već se dugo govori o odvajanju Katalonije, rascijepu Belgije, no stvari su ipak u političkom smislu kompliciranije.

“Možda bi se Katalonija mogla odvojiti od Španjolske ili Škotska od Britanije, ali izražene težnje za odvajanjem nikako ne znače da će se to sigurno pretočiti u državotvornost jer vidimo da je škotski referendum propao, kao i da katalonski separatisti ne uspijevaju proglasiti otcjepljenje”, napomenula je Stevanovnić.

“U demokratskim državama slobodno izražena volja građana (koji se kao osviještena nacija žele osamostaliti) trebala bi biti ključna. To bi se moglo odnositi na Belgiju, Veliku Britaniju, Kanadu, Španjolsku”, dodaje Kovačević.

Posve je druga priča, smatra, kad su neke zemlje Bliskog istoka ili sjevera Afrike u pitanju, Ukrajina, te Rusija za koju smatra da je u velikoj opasnosti od novih podjela.

“Sirija, Irak i Libija raspale su se pod utjecajem vanjskih faktora i oni će, vjerojatno, biti ključni u definiranju njihovih novih granica i političkog uređenja. Za Rusiju i Ukrajinu presudne će biti sposobnosti središnjih vlasti da zadrže kontrolu nad cijelim teritorijem. Postoje znatne centrifugalne sile uvjetovane ekonomskom nejednakošću, etničkom i/ili vjerskom kompozicijom stanovništva i snažni interesi trećih zemalja da na tim teritoriji bude uspostavljen neki drukčiji oblik vlasti”, objasnio je Kovačević.

Stevanović pak vjeruje kako je “uvijek moguće da se prekrajaju granice neke zemlje i da joj se nasilno oduzme dio teritorija, kako bi se ona kaznila ili naučila pamet, kao što je napravljeno Srbiji s Kosovom”. Također smatra kako Sirija i Irak jednostavno ne funkcioniraju kao države, zbog čega je, tvrdi, moguće da će se njihove granice promijeniti.

Čeka li svijet novo stoljeće ratova?

Procesi dezintegracije država i stvaranja novih u Europi bi trebali – s obzirom na demokratski karakter tih zemalja – trebali biti provedeni mirno i na osnovi nekakvog političkog dogovora. Što se ostalih tiče, ratovi nisu isključeni, a negdje se već i vode, kao što su to Ukrajina i dijelovi Ruske Federacije te Bliski Istok”, kaže Stevanović.

Uz navedene, on navodi i Srbiju te Makedoniju kao potencijalna krizna žarišta, odnosno zemlje u kojima bi moglo doći do promjena. Upozorava ipak kako se “na Balkanu ne može sa sigurnošću predvidjeti kakva je sudbina tamošnjih zemalja”.

“Vjerujem da bi integracija u Europsku uniju, ako EU opstane, mogla biti korisna za smanjivanje centrifugalnih sila i za posezanje za demokratskim rješenjima”, zaključio je Kovačević. (index.hr)

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close