IMUNOLOŠKI MOŽE POKRITI HRVATSKU I NJENE POTREBE: No profit je, očito, važniji od zdravlja ljudi

“Kada govorimo o prepuštanju proizvodnje privatnicima, moramo biti svjesni da će svaki onaj koji je uložio novac tražiti minimalno barem povrat uloženog, a da ne govorimo o ulagačima koju i ulažu kako bi ostvarili profit. Pri tome svemu zaboravljamo na zdravlje ljudi, to jest nacije. Dovest ćemo se u situaciju (uz privatnika) da će se […]

“Kada govorimo o prepuštanju proizvodnje privatnicima, moramo biti svjesni da će svaki onaj koji je uložio novac tražiti minimalno barem povrat uloženog, a da ne govorimo o ulagačima koju i ulažu kako bi ostvarili profit. Pri tome svemu zaboravljamo na zdravlje ljudi, to jest nacije. Dovest ćemo se u situaciju (uz privatnika) da će se s liste lijekova skinuti cjepiva ili će se nadoplaćivati, a narod jednostavno više neće imati sredstava da isto plaća, pa ćemo riskirati bolest.” kaže Lidija Jagarinec iz Imunološkog zavoda.

„Također treba reći da i cjepni sojevi, koji su u vlasništvu RH, ne ulaze u temeljni kapital IMZ-a. U slučaju privatizacije IMZ-a, nitko od vladajućih nije se izjasnio o njihovoj daljnjoj sudbini. Zna se jedino da vrijede jako puno, i da bilo tko, tko bi ih se domogao, zaradio enormno. Osim toga, to je i pitanje nacionalne sigurnosti jer, zamislite da netko „pusti“ virus iz laboratorija?! Sjetite se samo filmova kao fikcije, i to dovoljno govori. Imamo biološko oružje, a znamo što to znači.“

Pitanje sudbine cjepnih sojeva, je pravo pitanje za postaviti nadležnima u privatizacijskoj priči IMZ. Ti su cjepni sojevi, izgleda, centralni interes svih “krupnih ulagača”, jedino je problem u tome što bi narod time dobio?

Krupni ulagači dobili bi enormni profit, država pokoju kunu u proračun, no to je diskutabilno, jer se ne zna na koji bi način te sojeve država dala u privatizaciju, odnosno po kojem modelu – koncesija, monetizacija, i dr., a narod bi vjerojatno dobio uvozna i višestruko skuplja cjepiva, nedovoljno poznatih nuspojava i dvojbenog stupnja zaštite, kao i nižih postotaka izlječenja i manje efikasnosti krvnih pripravaka, jer privatnik bi imao odriješene ruke, izgleda, uvoziti i izvoziti, vodeći se načelom maksimizacije profita, a ne zdravljem ljudi. I mogućnost da virusi bakterije “pobjegnu” iz laboratorija.

lidija jagarinec
Lidija Jagarinec IMZ

Kada su počeli problemi IMZ i zašto, po Vašem mišljenju?

„Problemi Imunološkog zavoda datiraju od 1993. kada je isti postao d.d.“

Zašto je IMZ izgubio proizvodne dozvole i ima li još koju dozvolu?

„Dozvole su izgubljene zbog nezadovoljavanja GMP-a (dobra proizvođačka praksa). Dobra proizvođačka praksa je skup pravila koja moraju biti zadovoljena, da bi proizvod mogao na tržište. Da nabrojim neka, proizvodnja virusnih cjepiva na jednom mjestu, dakle u jednoj zgradi. Zatim certifikat, zbrinjavanje otpada. Do kraja 2015., vrijedi dozvola za proizvodnju virusnih cjepiva.“

Da li IMZ sada zadovoljava higijensko tehničke uvjete za nastavak
proizvodnje?

„Higijenski uvjeti nikada nisu bili upitni; proizvodi su uvijek bili sterilni. Sada je napravljeno sve što je u ovim prostorima bilo moguće napraviti sukladno GMP-u.“

Kada je u pitanju krvna plazma i krvni pripravci, spominje se načelo
samodostatnosti, što to znači za javnost?

„DDK (dobrovoljni davatelji krvi) u RH daruju tekuće tkivo koje spašava živote. Imamo dobro razvijen sustav davalaštva, imamo na snazi Zakon da se krv ne uvozi i ne izvozi, imali smo vlastitu proizvodnju krvnih derivata (lijekovi proizvedeni iz plazme) i nismo bili ovisni o nikome. Samodostatnost znači da imamo dovoljno za vlastite potrebe.“

Navodno je efikasnost cjepiva nedostatna zbog specifičnosti imonoodgovora. Je li nedavna epidemija ospica u BiH povezana sa cjepljenjem stranim cjepivima, umjesto domaćih? Riskiramo li po vašem mišljenju epidemije zbog profita od uvoza stranih cjepiva?

„Ukoliko izostane imunološki odgovor organizma kod procijepljenih osoba, cjepivo očito nije ispunilo svoju zadaću. Proizvođači sasvim sigurno daju maksimum kako bi proizveli kvalitetno cjepivo, no tek dugotrajnijom primjenom možemo govoriti o visokoj kvaliteti. Naše cjepivo protiv ospica nalazi se na tržištu od 1967. godine i gotovo smo iskorijenili bolest. To sasvim dovoljno govori“. 

Čuli smo da je domaći imunoglobulin, kojim se liječi, npr. HPV infekcija u visokih 90% izlječenja, višestruko jeftiniji i kvalitetniji od stranog. Je li je to točno?
„Vjerojatno ste mislili na Interferon. Imunološki zavod proizvodio je prirodni interferon, dok je uvozni – rekombinantni. Točno je da je liječenje prirodnim interferonom davalo izvrsne rezultate.“ 

U zadnje vrijeme sve više roditelja odbija cijepiti djecu zbog straha od posljedica cijepljenja. Dok smo se cjepili cjepivima „domaće proizvodnje“, toga nije bilo.  Kakve su nuspojave cijepljenja stranim cjepivima vis-a-vis domaćih?

„Nastao je veliki kaos u svijetu i kod nas. Svi čitamo nešto na internetu pa postajemo veći doktori od doktora i veći katolici od Pape. Nuspojave nažalost predstavljaju opasnost pri konzumiranju hrane, pića, lijekova. Sve što unosimo u organizam nosi sa sobom određene rizike. Kad govorimo o našem cjepivu, ono je prisutno na tržištu dugi niz godina i praćenjem nuspojava vidljivo je da su iste minorne. Za strana cjepiva to ne možemo znati, posebno kada se interventno uvoze, i kad smo prepušteni tržištu i tržišnim odnosima. Nuspojave su uvijek postojale i uvijek će postojati, no izuzetno je važno da ne ostave trajne posljedice na život i zdravlje ljudi.“

U zadnje vrijeme djecu se cijepi “koktelom” 5 u 1, zbog čega? Također, polio se cijepi iglom, dok su se generacije prije cijepile “per os”, da li je cijepljenje iglom bolje?

„Znanost uopće, pa tako i medicina idu naprijed. „5u1“ je veliko dostignuće, no pogledate li dublje, vidite da ste odjednom unijeli 5 različitih tvari protiv kojih se organizam (i to mali) treba izboriti i stvoriti antitijela. Koliko je cjepivo uspješno, pokazat će vrijeme. Svaki lijek i cjepivo nastaje godinama i prolazi opsežna ispitivanja, ali tek praksa i dugotrajnija primjena pokaže uspješnost.“

Čuli  smo da  je antitoksin protiv ugriza europskih zmija koje proizvodi IMZ efikasan za 5 vrsta zmija, dok uvozni efikasan za samo 3 vrste. Da li je to točno?

„Točna, istinita tvrdnja.“

Također se kaže da su cjepni sojevi koje ima IMZ, potencijalno bakteriološko oružje. Koje opasnosti mogu proizići iz toga?

„Zamislite da netko „pusti“ virus iz laboratorija?! Sjetite se filmova, to dovoljno govori. Imamo biološko oružje, a znamo što to znači.“

Kako ocjenjujete rad uprava IMZ do danas? Što su mogle učiniti, a nisu, kakvu su točno štetu izazvale, obzirom na katastrofalno stanje u koje je doveden IMZ?

Upravu postavlja Nadzorni odbor (NO) koji je materijalno i krivično odgovoran za svoj rad. Zadatak NO je da kontrolira rad Uprave i upozorava  istu, a ne da bude „gljiva“.

Kako ocjenjujete i vidite ulogu poznatog zviždača dr. Srećka Sladoljeva u stradavanju IMZ-a?

„Dr. Sladoljev ima epitet „zviždača“, a ostalo ne bih komentirala.“

Kako vidite i ocjenjujete inicijativu Visia Croatica i njenih čelnika, obzirom da taje identitet potencijalnih zainteresiranih krupnih ulagača i da nema dovoljne transparentnosti?

„Inicijativu pozdravljam obzirom da dolazi iz naroda. Teoretski izgleda sjajno, no bojim se i nedostižno.“

Kažete da ste protiv bilo kakve privatizacije IMZ-a. Koje štete po javni interes i zdravlje ljudi mogu iz toga proizići?

„Zato što je zdravlje nacije u interesu svake zemlje. Ono mora biti dostupno svima, a ne privilegija bogatih. Uostalom, vidjeli smo kako je prošla privatizacija naše najveće farmaceutske kuće Plive.“

Kaže se da su naša krv i plazma zdrave, a da strani krvni pripravci nisu dovoljno kvalitetni i višestruko skuplji. Po čemu je “strana” krv nekvalitetna?

„Ne možemo reći da je tuđe nekvalitetno. U plazmi se nalazi visoka koncentracija antitijela koja jako ovise o geografskom položaju, uvjetima života i biološkoj raznolikosti. Svaka donirana doza i svaki proizvod je testiran, no problem transfuzijske medicine uopće je postojanje tzv. Window perioda tj. vremena koje protekne od ulaska virusa u tijelo do pojave njegovih biljega u krvi.“

Što smo dobili privatizacijom Plive? Imamo li zato jeftinije i kvalitetnije lijekove, primjerice penicilin?

„Samo ću spomenuti da Pliva više ne proizvodi Plivacillin (penicilin) već ga uvozimo, kao i masu lijekova koji su proizvedeni negdje u svijetu i samo nose domaće ime. Proizvodnje nema, samo pakiranje i prodaja. Dalje prosuđujte sami.“

Privatizacijom IMZ-a dobrovoljni davatelji krvi biti će prevareni, njihova krv će se skupo prodavati na stranim tržištima, a Hrvatska uvoziti nekvalitetne ili neadekvatne, strane krvne pripravke, koje će skupo plaćati.

„Ukoliko nećemo imati vlastitu proizvodnju krvnih derivata, plazmu DDK morat ćemo izvoziti, a nitko ne može garantirati da će se lijekovi proizvesti samo od naše plazme (sirovine) za nas. Biti će to vjerojatno koktel sirovine iz nekoliko zemalja.“

Spekulacije o domaćim i farmaceutskim tvrtkama koje bi se domogle “zlatnog rudnika” tj. IMZ-a. Za hrvatsku plazmu se kaže da je tekuće zlato. U čemu je njena vrijednost? I uopće koliku vrijednost imaju pripravci IMZ-a?

„Ne znam, pravo je bogatstvo imati svoje i za sebe, zadovoljavati svoje potrebe i ne ovisiti o uvozu. Moderna medicina još istražuje „tekuće zlato“, a ispitivanja pokazuju veliku uspješnost u liječenju novih bolesti upravo sa plazmom. Što se tiče sojeva, imamo Edmonston – Zagreb cijepni soj protiv ospica koji je brand, priznat kao najkvalitetniji od strane WHO. Povećanjem kapaciteta i ispunjavanjem uvjeta GMP-a  imali bismo enormnu zaradu i vraćenu licencu WHO što bi automatski značilo i put na svjetsko tržište”, kaže Lidija Jagarinec. 

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close