HZZO: Izlazi iz državne riznice

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) u četvrtak, 1. siječnja, izlazi iz državne riznice, tako da će tijekom 2015. samostalno raspolagati s 22,1 milijardom kuna, što bi, kako najavljuju iz Zavoda, trebalo osigurati čak 60 posto više sredstava za posebno skupe lijekove i liječenje starije populacije. Funkcioniranje HZZO-a kao izvanproračunskog fonda trebalo bi donijeti milijardu […]

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) u četvrtak, 1. siječnja, izlazi iz državne riznice, tako da će tijekom 2015. samostalno raspolagati s 22,1 milijardom kuna, što bi, kako najavljuju iz Zavoda, trebalo osigurati čak 60 posto više sredstava za posebno skupe lijekove i liječenje starije populacije.

Funkcioniranje HZZO-a kao izvanproračunskog fonda trebalo bi donijeti milijardu kuna ušteda državnoj riznici, a novac namjenski prikupljen od poreza i doprinosa trošit će se isključivo za plaćanje lijekova, ortopedskih pomagala i medicinskih zahvata. U HZZO-u najavljuju povratak pacijenta u središte zdravstvenog sustava i višu razinu usluge.

Novi model ugovaranja za sve bolničke i izvanbolničke ustanove značit će financiranje prema izvršenim uslugama, bolnice više neće dobivati unaprijed plaćene limite, pa bi posljedično trebale biti smanjene liste narudžbi.

U 2015. planirane su i druge reforme, poput novog ugovaranja primarne i bolničke zdravstvene zaštite i provedbe Masterplana bolnica. U planu su i novo referenciranje cijena lijekova, daljnja informatizacija i stroža kontrola bolovanja. Fokus više neće biti na financiranju zgrada i plaća zaposlenih, već na konkretnoj usluzi, te će se poticati rad marljivih liječnika.

Učinak na proračun – ušteda od milijardu kuna

HZZO je u proračunu za 2014. raspolagao s 23,1 milijardom kuna, od čega se 1,4 milijarde odnosilo na dopunsko zdravstveno osiguranje, a 3,2 milijarde su osigurane za nastavak sanacije naslijeđenih i novostvorenih obveza.

Preostala sredstva od 18,5 milijardi kuna (koja su prije rebalansa u travnju bila veća za 710 milijuna kuna) ponovno neće biti dovoljna za sve tekuće troškove zdravstvene zaštite i naknada na koje su građani ostvarili pravo u 2014., što znači da će sustav ponovno stvarati nove dugove.

Za 2015. HZZO procjenjuje da će im za podmirenje troškova prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja trebati 20,7 milijardi kuna, a zajedno s dopunskim osiguranjem, za koje građani uplate 1,4 milijardi kuna, potrebna raspoloživa sredstva iznosit će 22,1 milijardi kuna.

Taj će iznos biti za milijardu kuna manji od onog za 2014., no istovremeno bi trebao omogućiti pokrivanje stvarnih troškova sustava i sprječavanje daljnjih povremenih sanacija sustava sredstvima iz državnog proračuna.

Izlazak HZZO-a iz riznice omogućit će kvalitetnije upravljanje namjenskim sredstvima i dovoljno sredstava za tekuće troškove, obećavaju u Zavodu i najavljuju da će zahvaljujući tome postupno moći otplaćivati nagomilane dugove i spriječiti stvaranje novih, čime će prestati potreba za stalnim dodatnim sanacijama.

Prednosti za pacijente i sustav

Funkcioniranje HZZO-a kao izvanproračunskog fonda, za što je već više od deset godina osigurana potrebna legislativna podloga, trebalo bi omogućiti racionalizaciju troškova zdravstva, na temelju stvarnih potreba građana i u skladu sa zdravom ekonomskom logikom, a ne temeljem nekih političkih ili drugih proizvoljnih odluka.

HZZO poručuje da se neće štedjeti na građanima, već upravo suprotno – kad HZZO počne dobivati sve što mu zakonom pripada, imat će na raspolaganju gotovo 60 posto više novca za posebno skupe lijekove za liječenje raka i degenerativnih bolesti, te liječenje starije populacije.

Samostalni HZZO moći će s dobavljačima mnogo efikasnije pregovarati o cijenama lijekova i usluga i bolje upravljati troškovima. Postotne uštede na velikim brojkama koje se odvajaju za zdravstvo čine milijunske iznose.

Očekuje se da će postavljanje sustava na način favoriziranja rada i kvalitete dovesti do poboljšanja uvjeta u bolnicama te rada liječnika i ostalih zdravstvenih djelatnika.

Nerealno planiranje novca

Ministar zdravlja Siniša Varga u emisiji Hrvatskog radija “Izaberi zdravlje” istaknuo je kako su zdravstvenu administraciju na taj korak natjerale stalne sanacije dugova u zdravstvu, koje su bile posljedica nerealno niskog planiranja novca.

Iako će HZZO u 2015. raspolagati s oko 1,1 milijardu kuna manje nego 2014. godine, Varga obećava učinkovitiji sustav jer bolnice više neće dobivati novac unaprijed, već će im se plaćati nakon obavljene usluge.

Prema nekim procjenama, za samoodrživost zdravstvenog sustava dovoljno je 20,6 milijardi kuna, a Varga tvrdi da će sustav napokon prestati gomilati gubitke, od čega će najviše profitirati pacijenti.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close