HRVATSKI APSURDI: Hrvatska raste, ili je toliko propala da nas još samo HDZ može izvući?

„Apsurdno je da se nismo pomakli na ljestvici konkurentnosti, to je fenomen koji treba istražiti“, izjavio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić, do ulaska u Vladu ugledni profesor Makroekonomije i Regionalne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Splitu, iznerviran podatkom o tome da je Hrvatska na 77. mjestu ljestvice o globalnoj konkurentnosti, jednako kao i 2014. godine. […]

„Apsurdno je da se nismo pomakli na ljestvici konkurentnosti, to je fenomen koji treba istražiti“, izjavio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić, do ulaska u Vladu ugledni profesor Makroekonomije i Regionalne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Splitu, iznerviran podatkom o tome da je Hrvatska na 77. mjestu ljestvice o globalnoj konkurentnosti, jednako kao i 2014. godine. Kako, majku mu, kad nam je krenulo, sve raste, cvate i pjeva, Hrvatska raste, a mi i dalje jednako rangirani kao i lani?!

Usporedbe radi, Slovenija je napredovala 11 mjesta, sa 70. na 59. mjesto, a Mađarska je, na primjer, pala za tri mjesta. Iza Hrvatske su Grčka i Srbija. „Kada bismo se vratili 30 godina unazad, Hrvatska bi bila ispred svih ovih zemalja, ali rat i tranzicija su nas unazadili“, rekao je Ivica Mudrinić, donedavno čelni čovjek jedne od najvećih kompanija u Hrvatskoj, HT-a, a svojedobno i ministar pomorstva, prometa i veza, trenutno predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost. Da ne bi bilo da su nas unazadili samo rat i – valjda neuspjela – tranzicija, koja se, zapravo, svodila na to da lopine u rukavicama, ufino, unište poslovanje i pozatvaraju masu pogona, pa rasprodaju terene, Mudrinić, veliki stručnjak koji je po povratku iz Kanade početkom 90-ih Hrvatskoj besplatno prepustio sve svoje patente, a onda slučajno, gotovo po dolasku s aerodroma, postao posebni savjetnik predsjednika Tuđmana i uskoro dobio stan na korištenje koji je poslije jeftino otkupio, dosjetio se još nekim problemima: nije problem Hrvatske ni u (visokoj) cijeni rada, jer i u drugim je zemljama ta cijena visoka, konkurentnost čine inovacije (patenti?!) i nova znanja u proizvodnji.

Zanimljivo je, zapravo, slušati naše vrle stručnjake s ministarskim stažem, jedino malo nezgodno ako čovjek u tom slušanju ima nekog staža, ili, što bi se modernim riječnikom reklo, ako ih prati neko vrijeme. Kad uporediš što su neki ljudi govorili nekad i danas – što je jedan kolega novinar svojedobno počeo raditi iz čiste zlobe, ali se pokazalo vrlo smislenim – čovjek se zapita što je točno toj ekipi. Jer, ako se potpredsjednik Vlade Branko Grčić danas čudi kako se hrvatski rast ne vidi iz aviona, dovoljno je pogledati kako je u studenome 2010. godine kao profesor Branko Grčić govorio za Slobodnu Dalmaciju o tome kako se neki ključni pokazatelji u gospodarstvu mogu primijetiti tek sa značajnom vremenskom odgodom. No, zanimljivo je da u tome intervjuu profesor (tada i SDP-ov gospodarski strateg i autor gospodarskog dijela predizbornog programa) ističe i temu o kojoj kao potpredsjednik Vlade baš i nije puno zborio: „Ključno je, zapravo, gdje vidimo potencijal kako s aspekta domaće ponude i potražnje, tako i u odnosu na potencijal izvoza. Vrlo je upečatljiv podatak da Hrvatska danas uvozi negdje oko 55 posto industrijskih proizvoda koji se troše u našoj zemlji. Isto tako mi smo zemlja koja izvozi robe znatno manje nego zemlje s kojima se uspoređujemo, tek 30-ak posto vlastite prooizvodnje u odnosu na više od 50 posto, na primjer Češke. Dakle, prostora ima i za širenje proizvodnje i tržišta, a najveći potencijal leži u prostoru prehrambene industrije i svakako u turističkom sektoru…“.

Podaci o trenutnom uvozu i izvozu roba zasigurno bi pokazali da Grčićeva Vlada u tom segmentu nije postigla nikakve bitne promjene, odnosno da se gosti u velikim hotelskim lancima u Hrvatskoj i dalje brišu uvezenim ručnicima i spavaju na uvezenom namještaju. No, da ne bude baš sve na Grčićevu dušu, zanimljivo je primijetiti i kako je Ivica Mudrinić, danas zadužen za hrvatsku konkurentnost, još lani kao predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca na skupu na kojem se raspravljalo o problemima poduzetnika podržao jednoga od osnivača te udruge, Branka Roglića, u tvrdnji da je visoka cijena rada jedan od značajnijih uvjeta zbog kojih u svijetu nismo konkurentni. Sad tvrdi da to baš i nije tako, a s obzirom da se u toj cijeni ništa značajno u nešto više od godinu dana promijenilo nije, đavo će ga znati što zapravo o tom pitanju misli Ivica Mudrinić: da je previsoka, s čime se složio u lipnju 2014., ili da baš i nije tako veliki problem, jer i druge zemlje imaju visoku cijenu rada, kao što tvrdi danas.

Naravno, nisu to jedina dva detalja koji bitno određuju gospodarsku situaciju u ovoj državi, no kad bi nam se dalo kopati po arhivi, ovakva dihotomija sigurno nije rijetka u retorici spomenute gospode i dalo bi se bez sumnje izvući još sličnih primjera. Jednako kao što se nedavno kod Stankovića moglo ćuti kako agilna HDZ-ova europarlamentarka Ivana Maletić kaže kako se svojedobno kao pomoćnica HDZ-ovog ministra financija Ivana Šukera borila protiv visokog zaduživanja („I ministar Šuker se borio protiv toga“), da bi, suočena s podacima o tome za koliko nas je tadašnja Vlada zadužila, pomirljivo rekla kako ona tada na to nije imala nikakvog utjecaja, jer se bavila prilagodbama vezanim uz ulazak u EU.

Teško je sigurno naći nekoga tko barem jednom u životu nije promišljao krivo, pa promijenio mišljenje, ili je jednostavno doznao i neke nove detalje, pa promijenio neke stavove, no kad to tako lagano rade ljudi na kojima počivaju politike vodećih političkih stranaka i udruga koje bitno utječu na razvoj ove zemlje, bude to pomalo tužno.

Svaki put se pitaš kako je moguće da su u oporbi tako silno pametni, a kad preuzmu vlast, ili neku funkciju, ili se natječu za vlast, postanu nonšalantno zaboravni i čude se kako nitko oko njih ne vidi da Hrvatska raste, ili da je Hrvatska toliko propala da ju jedino HDZ može izvući iz gliba, u koji nas je, nota bene, HDZ svojim vođenjem Hrvatske i uvalio. I kako je moguće da je to nekakva „krema“ ovog društva, establišment, ljudi koji bi nas trebali voditi? Zar je doista moguće da ne možemo bolje?

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close