HRVATSKA ZARAŽENA NEIZLJEČIVIM VIRUSOM GLUPOSTI I BAHATLUKA

Kako su Hrvatsku zajednički sje***le sve stranke od 1991., do danas; ali to nije sve! – dijeliti će se još otkaza, no ni to nije sve, ako sada dobijete otkaz, dobiti ćete besplatne opanke! Splitsko-dalmatinska županija 40 tisuća radnih mjesta Šibensko-kninska 13.500 tisuća otpuštenih Zadarska – 10 tisuća ljudi na cesti Dubrovačko-neretvanska s tendencijom rasta, […]

Kako su Hrvatsku zajednički sje***le sve stranke od 1991., do danas; ali to nije sve! – dijeliti će se još otkaza, no ni to nije sve, ako sada dobijete otkaz, dobiti ćete besplatne opanke!

Splitsko-dalmatinska županija 40 tisuća radnih mjesta
Šibensko-kninska 13.500 tisuća otpuštenih
Zadarska – 10 tisuća ljudi na cesti
Dubrovačko-neretvanska s tendencijom rasta, do danas „samo” 3.600 radnih mjesta

U Dalmacijacementu je bilo zaposleno oko pet i pol tisuća ljudi. Brodosplit je prije 20 godina imao sedam i pol tisuća zaposlenih, Jugovinil tri i pol tisuće, a iza njega je ostao Adrivinil u stečaju, te ih u Adriachemu 219 zaposlenika životari. Melioracija Split imala je oko 500 zaposlenih, Salonacoop oko 1.500 radnika, Jadrantrans zapošljavao je dvije tisuće i pol radnika. Tehnogradnja je zatvorena, Termofriz, Pomgrad oko 1990., „brojao” je oko tisuću i dvjesto radnika, a nestali i ugašeni Elektron ostao sa stotinjak. Jadranribolov je bačen u stečaj više od osam godina, a oko 70 ljudi ostalo je bez posla. Ako se tih 70-ero pomnoži s četveročlanom obitelji hrvatskom, 280 ljudi, od toga dvoje djece ostalo je bez obroka, uzme li se u obzir da je samo u obitelji bio jedan zaposleni.

Ilova je zapošljavala 350 radnika, koji su završili na cesti, građevno poduzeće „Rad” iz Splita ugaslo je a više od 200 radnika otpušteno je. Puta četiri, iznosi oko 800 ljudi bez egzistencije. Jadranska pivovara, Dalmacija vino, pogon Coca Cola Solin, Solarne ćelije, Monter, Končar, zatvorile su svoje podružnice.

Famoznu pretvorbu Jadrantekstil dočekao je s tisuću i 300 zaposlenih, Dalma je zapošljavala oko četiri tisuće ljudi, a Koteks 900. Tvornica Dalmacija (Dugi Rat), početkom 90-ih zapošljavala je 1.700 zaposlenih, Mosor iz Omiša oko stotinjak ljudi, Neptun, tvornica ribljih konzervi propala je sa 70 radnika, a strojevi komiškog njenog pogona prodani su poduzeću u Nišu. Salonit Vranjic zapošljavao je tisuću i 200 ljudi a tvrtka je u stečaju već sedmu godinu, sa ostatkom zaposlenih – 32 radnika. Dalmatinka iz Sinja zapošljavala je dvije tisuće i 800 radnika, do prije dvije godine, kada su sljednici Dalmatinke Nove proglasili stečaj, te je i preostalih 480 radnika završilo na burzi, tj. na cesti.

Cetinka iz Trilja prije pretvorbe imala je tisuću radnika. Imotski je privatizaciju platio Agrokorom te je nestala, kao i 100 radnih mjesta. Imostroj je u stečaju završio prije deset godina, a oko 160 ljudi poslano na burzu. Vrgorac je ostao bez tekstilne tvornice Braća Rakić, a s njenim zatvaranjem otišlo je i 500 radnih mjesta, kao i 100 radnika nekadašnjeg Duhana.

U proteklih 20-tak godina, u Zadru je nestalo oko 10 tisuća radnih mjesta u oko 20-tak tvrtki, koje su završile pod stečajem. S početkom tog razdoblja nestali su i takozvani „socijalistički” mastodonti, koji su upošljavali dobar dio danas ljudi na cesti; Bagat s oko dvije tisuće i 800 radnika, Boris Kidrič tj. kasnije preimenovan TIZ s tisuću i 800 radnika, pa dva trgovačka lanca Plodine i Zadranka koje su zajedno zapošljavale tisuću i 500 ljudi.

Potom slijede i građevinske tvrtke Zadar, Radnik i Jadran s ukupno tisuću ljudi. Kemijska industrija nestala je poput Vinilplastike, Polikema, što se dio njih privatizacijom transformirao u male tvrtke s ukupno dvije stotine zaposlenih.

Iščezli su Plimex, Croatia Zadar line, Tvornica duhana Zadar, Dalma, Zadarkomerc, Contus, „građevinari” Marituna i Heres.

Šibensko-kninska županija tj. država uspjela je „satrati” Slobodnu plovidbu koja je u svom vlasništvu imala 30 brodova i zapošljavala 900 radnika. Šibenka je brojala dvije tisuće i 300 radnika, a Revija oko 300 radnika, Poliplast 220, TLM, nekadašnja tvrtka koja je fenomenalno radila i zapošljavala oko četiri i pol tisuće radnika, uspjela je država upropastiti, dok je u TEF-u tisuću i 700 radnika poslano na cestu. TVIK Knin upošljavao je tri i pol tisuće radnika, tvrtka Razvitak iz Metkovića imala više od dvije tisuće zaposlenih.

PIK Neretva iz Opuzena također je „zaklana” od strane države, tupim nožem, pa i GP Dubrovnik s 330 zaposlenih i Zidar s 50 uposlenika, pekara Orlando sa 70 zaposlenih, i Dubrovkinja koja je svojim raspadom iznjedrila više malih tvrtki koje su također propale, u trenutku smrti oko dvije tisuće ljudi.

U stečaj je poslano i građevinska tvrtka Glavice Opuzen sa svojih 110 radnika, tvornice Dalmacijabilje i Radeljević s oko stotinu zaposlenih.

Korčula je također platila svoju cijenu „slobode i privatizacije”. Brodogradilište Inkobrod i Tvornica ribljih konzervi Jadranka iz Vele Luke, Ploče su „popločale” Plobest, a Metković Bili komerc, Naronuplast, Metko i Mehaniku.

Sve navedeno prošlo je takoreći u tišini, a zbroj ljudi koji je ostao bez posla je oko 100 tisuća radnih mjesta. No ako uzmemo u obzir da je samo jedan radio a prosječna hrvatska obitelj „broji” mamu, tatu i dvoje djece, znači da je samo u ovim županijama pregaženo 400 tisuća ljudi.

Kamensko je odavna „dovršeno”, mada su političari nosili besprijekorno sašivena odijela, ne plaćajući ih, od najfinijih tkanina a i poznati su bacili oko na lokaciju „Kamenskog”, što su žene i ostatak zaposlenih ostali na cesti, koga je briga? Niti jedna vlada nije se potrudila vratiti nešto od izgubljenog, vodeći se prema onoj da ništa nije izgubljeno, ako se potrudi oko toga i vrati na početnu poziciju.

Onda je netko dalekovidan uvidio da Hrvatskoj ne treba Imunološki zavod, u kojemu zaposlenici nisu dobili plaću od srpnja. Tako dobro poznat obrazac „poslovanja” pred raspad. Jer, lakše je uvoziti cjepiva i dobivati dio „kolača” od farmaceutskih industrija, što je nekadašnji ministar Milinović uvezao cjepivo, pa više od polovice bacio, tj. moralo se spaliti, mjeri se u milionima eura. Što mu dođe kao da je spalio milijune eura u peći koja se tek počela raspirivati vatrom. INA, uza sve neke maglene pregovore i dogovore ne vodi ničemu dobrome, jer bez INA-e, nema niti rafinerija, bez obzira na dotrajalost. Dobit INE mogla bi podići nove i tako osigurati radna mjesta. Transparenti „Privatizacija je pljačka”, nisu dobri. Privatizacija je očaj svih vlada koji ne znaju što i kako s tvrtkama, napose onima koje dobro posluju, pa jedino što svaka vlada koja dođe na vlast zna, je to da prvo „skrši” dobru tvrtku, baci ju u stečaj, potom zatvori, a ljude baci na cestu, odnosno burzu, koja odavna ne može progutati nezaposlene.

Niti jedna vlada nije se potrudila osim stečaja, da „pogura” neku posrnulu tvrtku, a zašto i bi kada i sama radi kazneno djelo svojim zaposlenicima, ne isplaćujući im plaće. I onda se netko pjevajući himnu drži sa srce, odnosno za džep, koliko voli i obožava svoju zemlju, poručujući narodu, koji kao da je blesav pa vjeruje, kako rade na boljitku da izađe iz krize.

Samo je Hrvatskoj recesija, to je dokazano – samonikli organizam, koji raste bez da ga se potkresuje i ne može mu se ništa. Sve dosadašnje vlade, ponašaju se kao otrovni bršljani i čvrste korenike, koje uz samo 22 uzgojena parazita u stakleniku odnosno vladi, misleć ovdje na ministre, premijera i potpredsjednike vlade, nikada u vrijeme „svoje” vladavine nisu zaradili svoju plaću, a njihov trošak na dnevnoj bazi, samo na „službena putovanja” i ostale izmišljene kategorije trošenja državnog novca, potroše 4.383,56 kuna, tj. godišnje milijun i 600 tisuća kuna.  Ako je netko pomislio da se krediti dižu vani zbog države, prevario se, treba ovo 22 nahraniti i uhljebiti, kako bi održali svoj status. Taj novac nije namijenjen državi, već njima, za njihove potrebe.

Niti predsjednik, niti crkva, koja dobiva na svakih sto potrošenih kuna u dućanu, bilo gdje, 80 lipa, niti trenutni ministar zdravlja Varga, niti jedna stranka nisu ništa učinili da djeca oboljela od raka, kada već neće pomoći zdravima bez posla, osiguraju humanije uvjete liječenja. Ministarstvu zdravlja je dječja bolnica Klaićeva u Zagrebu, kao „prioritet”, no ne zna se kada će doći na red i iznaći rješenje za oboljelu djecu. Logično, kada je država zaražena virusom gluposti i neizlječive bolesti bahatluka, od čega se teško ozdraviti može. Ministarstvo razmatra moguće opcije, a ljudi jedva čekaju da se razmotri papir na kojem će pisati buduće koalicije, i što će one donijeti u vrijeme svoje vladavine. Za očekivati je ništa dobro.

Kako itko pametan može odsjeći granu na kojoj sjedi, s otkazima, jer plaćom svakog radnika slijeva se određeni dio novaca i u državnu blagajnu, ne razumije da je sam sebe potkopao i uništio, te da grca zbog svoje gluposti, u neimaštini, na račun građana od kojih treba živjeti? Zašto Hrvatska nema izbor za najidiota godine, da ga okrunimo kako se i priliči, jer sigurno bi našli 22 lente, nešto tijara za žene, 40 posto po novim standardima, pa nek ponosno nose svoje odličje. Uostalom, hoće li se tih 40 posto žena naći samo na papiru, kako bi se zadovoljili kriteriji žena u politici, ili će se dalje nastaviti voditi kolo gluposti bez obzira na spol, nije jasno.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close