HRVATSKA MEĐU PRVIH 10: Najgorih zemalja za život

Najnovije Gallupovo izvješće pokazuje porazne rezultate po Hrvatsku, da ova zemlja definitivno nije zemlja blagostanja, prema kojem je na samom dnu dna ljestvice, tj. među 10 najgorih od 135 zemalja uključenih u istraživanje. Istraživanje je provedeno tijekom 2013, na uzorku od oko 133 tisuće ljudi starijih od 15 godina. Gallupov Globalni indeks blagostanja ocrtava koliko […]

Najnovije Gallupovo izvješće pokazuje porazne rezultate po Hrvatsku, da ova zemlja definitivno nije zemlja blagostanja, prema kojem je na samom dnu dna ljestvice, tj. među 10 najgorih od 135 zemalja uključenih u istraživanje. Istraživanje je provedeno tijekom 2013, na uzorku od oko 133 tisuće ljudi starijih od 15 godina.

Gallupov Globalni indeks blagostanja ocrtava koliko su stanovnici pojedine zemlje zadovoljni svojim životima u pet kategorija; zadovoljstvo svrhom življenja (koliko volite ono što radite svakog dana i koliko ste motivirani za postizanje svojih ciljeva), zadovoljstvo društvenim životom (prijateljstvo, podrška, ljubav), zadovoljstvo financijama (uspijevanje osiguranja ekonomske sigurnosti uz što manje stresa), zadovoljstvo društvenom zajednicom (koliko volite mjesto gdje živite, koliko se osjećate sigurnima, koliko ste ponosni na svoju društvenu zajednicu) i zadovoljstvo vlastitim fizičkim stanjem (dobro zdravlje i dovoljno energije za izvršavanje svakodnevnih obveza).

Na globalnoj razini, zadovoljstvo u tri i više kategorija je iskazalo 17 posto stanovnika. Najbolje žive Amerikanci (33 posto), a očekivano je najgori život u subsaharskoj Africi (9 posto).

Kako uživati kad se nema posla?

“Blagostanje u Europi varira od države do države. Ukupno je 22 posto Europljana zadovoljno svojim životima. No, u zemljama jugoistočne Europe kao što su Albanija, Hrvatska i Grčka, gdje je stopa nezaposlenosti dvoznamenkasti broj, teško je očekivati zadovoljstvo stanovnika onime što rade svakog dana te njihovu motiviranost za postizanje ciljeva – brojke se kreću od 7 do 8 posto. Usporedbe radi, u Danskoj je taj postotak 45 posto, Austriji 36 posto, a Švedskoj 33 posto”, stoji u izvješću.

Prema Gallupu, Hrvatska je od 135 zemalja uključenih u istraživanje, među 10 najneugodnijih država svijeta za život.
Svega sedam posto Hrvata izrazilo je zadovoljstvo u tri i više kategorija, po čemu Hrvatska dijeli 9. mjesto s Gruzijom. Najgore je u Siriji i Afganistanu (1 posto), a slijede Haiti (3 posto), Demokratska republika Kongo i Čad (5 posto) te Madagaskar, Uganda i Benin (6 posto).

Po tome koliko vole ono što rade svakog dana i koliko su motivirani za postizanje svojih ciljeva, Hrvati su na šestom mjestu gledano od dna ljestvice. Najgore je u Afganistanu (1 posto) i Siriji (3 posto), slijede Madagaskar, Albanija i Grčka (7 posto), dok Hrvatska dijeli mjesto s Armenijom, Tunisom, Gruzijom i Burkinom Faso (8 posto).

Najmanje zadovoljstvo društvenom zajednicom iskazali su Armenci (8 posto), slijede Talijani (9 posto), a treće mjesto su podijelili Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Demokratska republika Kongo i Azerbajdžan (10 posto). Među 10 najgorih su i Crna Gora, Haiti i Zimbabve (11 posto) te Srbija (12 posto).

Upitani jesu li dobrog zdravlja i imaju li dovoljno energije za izvršavanje svakodnevnih obveza, svega 9 posto Hrvata ustvrdilo je kako na tom području “sve cvate”. Gora je situacija jedino u Ukrajini i Siriji (8 posto), Hrvatska dijeli mjesto s Haitijem, a slijede Južnoafrička Republika i Bjelorusija (11 posto), Afganistan i Litva (12 posto) te Uganda i Turska (13 posto).

Za 1 posto Hrvata život je „cvijeće”, a ostatku “borba i patnja”

Dok tek rijetki Hrvati smatraju da žive u blagostanju, većina ih svoj život umjesto kao “cvijeće” u Gallupovom istraživanju opisuje kao “borbu” i “patnju”. Iznenađujuće, najzadovoljniji su u kategoriji financija (23 posto).

Čak 61 posto Hrvata nije zadovoljno ni jednom kategorijom svog života od pet promatranih u istraživanju, dok je svega 1 posto zadovoljno na svim područjima. Jednim od segmenata zadovoljno je 24 posto Hrvata, sa dva njih 8 posto, sa tri 4 posto, a sa četiri kategorije 2 posto.

Materijalno stanje u Hrvata duplo veće nego u Srbiji

Gallup je napravio i usporedbu Hrvatske i Srbije po pitanju financijskog zadovoljstva koje je u Hrvatskoj (23 posto) dvostruko veće nego u Srbiji (12 posto). Kako se navodi, 44 posto više Srba najmanje jednog dana u prošloj godini nije imalo novca za hranu (24 posto u odnosu na 17 posto Hrvata), dok ih 28 posto više nije imalo novca za “krov nad glavom”, odnosno neko sklonište (12 posto u odnosu na 9 posto).

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close