Connect with us

Upišite traženi pojam

foto: vlada.hr

Politika

Hrvatska je u trećem kvartalu ostvarila BDP-a od 2,8% i time zauzela prvo mjesto među 27 zemalja članica EU

Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, u trećem kvartalu 2023. godine BDP je realno porastao za 2,8% u odnosu na isti kvartal 2022. Treći kvartal ove godine je već 11. kvartal zaredom u kojem se bilježi pozitivna stopa kretanja BDP-a. Koliko je snažan oporavak gospodarstva nakon pandemije, govori podatak da je BDP u trećem kvartalu ove godine realno za 13% veći nego u trećem kvartalu predpandemijske 2019.

Eurostat je objavio podatke o kretanju sezonski prilagođenih stopa rasta BDP-a u trećem kvartalu za 23 države članice EU-a. Najvišu stopu sezonski prilagođene realne stope rasta BDP-a u trećem kvartalu (u odnosu na isti kvartal godinu ranije) ima Cipar s 2,2% te Rumunjska s 2,1% što je ispod sezonske prilagođene stope rasta Hrvatske, koja iznosi 3%.
 
Na realan rast BDP-a u trećem kvartalu 2023. najveći utjecaj imali su nastavak rasta potrošnje kućanstava od 3%, kao i sve brži rast investicija u fiksni kapital, za 6,1%.

,,U usporedbi s trenutnim podacima za 23 države članice EU-a, Hrvatska u trećem kvartalu ove godine bilježi najveću stopu rasta u EU. Tome su pridonijeli hrvatski gospodarstvenici i radnici, kao i snažne intervencije Vlade u okolnostima brojnih kriza s ciljem očuvanja socijalne kohezije. Mjere koje smo poduzimali pomogle su u očuvanju standarda građana, nastavku realnog rasta plaća, zaposlenosti i održavanju stabilnosti tržišta rada. Usto, snažan zamah gospodarstvu daje rast investicija, na što utječe uspješna provedba Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Uz realizaciju reformi i korištenje europskih sredstava, nastavljamo poticati rast i jačati konkurentnost gospodarstva”, izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Primorac o stopi rasta od 2,8 posto: To su sjajne vijesti. Nadamo se nešto snažnijem rastu u četvrtom kvartalu

Ministar financija Marko Primorac na konferenciji za medije također se osvrnuo na podatak da je Hrvatska u trećem kvartalu ove godine, u odnosu na treći kvartal prošle godine, ostvarila realnu stopu rasta od 2,8 posto. “Ovom stopom rasta se svrstavamo u sam vrh Europske unije”, naglasio je, napomenuvši da su do sada objavljeni podaci za 24 članice Europske unije.

Ako uspoređujemo treći kvartal 2023. s trećim kvartalom pretpandemijske 2019. godine, ostvaren je realni rast od 13 posto, istaknuo je Primorac.

Rezultat Vladine politike

Podsjetivši da je najveći doprinos ovome rastu povećanje potrošnje kućanstva od 3 posto i investicija u fiksni kapital od 6,1 posto, ministar je ocijenio da je to rezultat politike Vlade i predanosti ispunjavanju reformskih i investicijskih pokazatelja kada je riječ o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.

“Možemo reći da su ovo sjajne vijesti u skladu s projekcijama Ministarstva financija”, naglasio je. Mi smo, dodao je, za treći kvartal također projicirali rast od 2,8 posto i nadamo se nešto snažnijem rastu u četvrtom kvartalu ove godine, čime će onda i ukupan gospodarski rast na godišnjoj razini biti u skladu s našim projekcijama.

Upitan zabrinjavaju li ga da je prema podacima DZS-a, izvoz roba u trećem kvartalu je na godišnjoj razini pao za 20,4, usluga za 0,5 posto, a istovremeno je smanjen i uvoz roba, za 14,8 posto, Primorac je kazao da je jedan od razloga pada robnog izvoza za 20,4 posto i “visoka baza”, s obzirom da je u trećem kvartalu lani u odnosu na godinu ranije porast robnog izvoza bio gotovo 40 posto.

Pojasnio je da je na pad robnog izvoza vjerojatno utjecalo i stanje u gospodarstvima država članica EU-a i najznačajnijim vanjskotrgovinskim partnerima Hrvatske – Italiji i Njemačkoj.

Napomenuo je i da je prošli tjedan u Rimu s talijanskim potpredsjednikom vlade i ministrom financija i ekonomije Giancarlom Giorgettijem razgovarao o ekonomskoj situaciji u Italiji, a naravno, svi prate i ekonomsku situaciju u Njemačkoj.

Posao snimanja Geodetskom fakultetu je plaćen iz nacionalnih sredstava

Ministar je upitan i da razjasni situaciju oko isplata Ministarstva kulture i medija prema Geodetskom fakultetu za posao 3D snimanja zgrada nakon potresa.

Pojasnio je da se Fond solidarnosti iskorištava na način da se sredstva refundiraju, no i naglasio da to kod ovog troška nije bio slučaj, što znači da je posao plaćen nacionalnim sredstvima.


“Dakle, ništa nije moglo biti plaćeno sa Fonda solidarnosti. Sve što se plaća, plaća se iz nacionalnih izvora, a nakon toga se ‘ex post’ traži refundacija prihvatljivih troškova iz Fonda solidarnosti. Konkretan trošak koji spominjete plaćen je nacionalnim sredstvima i prema onome što ja znam nije tražena refundacija iz Fonda solidarnosti, niti je iz njega refundirano bilo što povezano s tim troškom”, rekao je Primorac.

Pretpostavlja da su djelatnici Ministarstva kulture vjerojatno mislili da će to biti prihvatljiv trošak i tu stavku prikazali kao da će biti refundirana iz Fonda solidarnosti. “Međutim, to nikada nije refundirano niti je zatražena refundacija za taj iznos”, zaključio je ministar.

izvor: vlada.hr

Povezane vijesti

Politika

Kako prenosi 01portal, u nastavku sjednice Gradskog vijeća primljeno je na znanje polugodišnje izvješće o radu jednog od najuspješnijih i najpopularnijih gradonačelnika iz redova...

Politika

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izjavio je u ponedjeljak da pitanje imenovanja predsjednika jednog saborskog odbra neće izazvati krizu u vladajućoj koaliciji, dodavši da...

Vijesti

“Prije svega želio bih izraziti žaljenje zbog današnjeg nesretnog događaja u kojem su ozlijeđene četiri osobe, a jedna je nažalost smrtno stradala. Ovim putem...

Intervju

Da Hrvatska demokratska zajednica ozbiljno pretendira ostvariti povijesni rezultat i osvojiti dosad najveći broj mandata na izborima za Europski parmalnet, svjedoči i ponovno uvrštavanje...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori