HRVATSKA I IZBJEGLICE: Kako je to bilo kad smo preplavili Europu uslijed rata

Iako izbjeglice, za sada, ne pokazuju namjeru ulaska na hrvatski teritorij, građani sa zabrinutošću gledaju prema istočnim granicama, a oporbeni političari od vladajućih traže scenarij za „zlu ne trebalo“. I pri tome je i kod jednih i kod drugih primjetan strah od nepoznate kulture i religije, ukorijenjen u jednostranim prikazima islamskog svijeta i s desna […]

Iako izbjeglice, za sada, ne pokazuju namjeru ulaska na hrvatski teritorij, građani sa zabrinutošću gledaju prema istočnim granicama, a oporbeni političari od vladajućih traže scenarij za „zlu ne trebalo“. I pri tome je i kod jednih i kod drugih primjetan strah od nepoznate kulture i religije, ukorijenjen u jednostranim prikazima islamskog svijeta i s desna potaknutim teorijama o programiranom širenju islama.

I dok premijer Zoran Milanović poručuje da hrvatski građani moraju biti ljudi, njegova bivša stranačka kolegica i predsjednica ORAH-a Mirela Holy upozorava da među izbjeglicama sigurno ima ubačenih terorista. Smještaju izbjeglica u napuštenim vojnim objektima u Istri usprotivila se i Istarska demokratska stranka čiji je bivši član i aktualni saborski zastupnik Damir Kajin postavio pitanje zašto ih ne prihvaćaju bogate muslimanske zemlje. Istovremeno eurozastupnica Ruža Tomašić i predsjednica Hrvatske konzervativne stranke smatra da bi se dio političkih azilanata mogao smjestiti u demografski opustošenu Liku, no i ona upozorava na potencijalne probleme s teroristima.

„Žene i djecu primiti, a muškarce vratiti u Siriju. Neka se bore za svoj dom kao što smo se i mi borili! Danas ćemo ih nahraniti, a sutra ćemo bježati pred njima. Nemamo dovoljno za sebe, a kamoli za njih“, samo su neke od parola protivnika zbrinjavanja izbjeglica. No dominantan stav hrvatskih građana je ipak drugačiji. Većina kaže da su i sami u Domovinskom ratu iskusili izbjeglištvo pa dobrim sad namjeravaju vratiti učinjeno im onda dobro.

Izvjesni sigurnosni rizik postoji i teško ga je izbjeći. Kad se sve poklopi s eskalacijom globalnog terorizma, a koji je generiran mnogobrojnim bliskoistočnim kriznim situacijama, logično je da sve što se događa dobiva dodatnu dimenziju. Javljaju se razni oblici straha koje je teško objektivno ocijeniti. To su ljudi koji bježe, pokušavaju spasiti golu egzistenciju, nekad i sam život, ali i ostvariti životne šanse.

Dakako, u cijeloj situaciji ne treba zaboraviti podatak da se je na posljednjem popisu stanovništva čak 86 posto građana izjasnilo katolicima, što bi trebalo uvjetovati i blagonaklon stav prema ljudima u nevolji, ali isto tako, i aktivnu ulogu Crkve u rješavanju ove krize.

„Kao građani i vjernici smo dužni učiniti za ljude koji su u nevolji najviše što možemo. Nikada nismo tako siromašni da ne bismo mogli učiniti nešto“, kaže teolog i katolički intelektualac Anton Šuljić. „Kada je riječ o katoličkom pogledu i stavu, on nadilazi nacionalne i egzistencijalne strahove, jer je vjerski princip u takvom slučaju naslonjen na samog Boga”, dodajući da vjernici otvore sebe i sve što imaju kako bi pomogli:

„Nitko ne bježi zato što mu je doma loše, bježi zbog toga jer mu je neizdrživo. Sjetimo se samo kako smo reagirali kada smo imali toliki broj izbjeglica iz vlastite zemlje, ali i iz Bosne i Hercegovine. To bi nas iskustvo trebalo učiniti osjetljivima na patnje drugih.“

Prvotna odluka Slovačke o primanju samo kršćanskih izbjeglica iz Sirije, jer se zbog nedostatka džamija muslimani u njoj ne bi osjećali kao kod kuće, koja je naišla na zgražanje od Bruxellesa do većina zemalja članica EU, u Hrvatskoj je dočekana s nevjericom, a vjera se koristi kao alibi. Strahovi uvjetuju uske perspektive i to se ne može podržati. Prema katoličkom i općenito kršćanskom stanovištu, svaki je čovjek slika božja i za vjernike je svaki čovjek vrijedan poštovanja i pažnje. Prijetnje mogu postojati, a od njih se treba zaštititi. No, najugroženijima, uz suosjećanje i solidarnost, treba pomoći. Onaj, ali koji se tako često javlja, može se odnositi samo na to kako ih integrirati u društvo, ostanu li među nama, i što učiniti da da ne žive izolirani i u getima. Njihov ostanak podrazumijeva i obveze države, mogućnost života.

Hrvatska je članica EU koja ima propisane kvote izbjeglica prema kojima pojedine države ih trebaju primiti, a Hrvatska ima i praktično znanje u zbrinjavanju izbjeglica, pa bi uz pomoć EU mogla bi obaviti ovu ulogu.

Većina u tom moru izbjeglica govori, da ih Hrvatska ne zanima jer još uvijek nije dio Schengenskog prostora i u njoj ih čekaju nove granice, dok im ulazak u Mađarsku praktično daje nastavak putovanja bez graničnih prijelaza, sve do Austrije, Njemačke, zemalja Beneluxa i Skandinavije, koje su njihovo konačno odredište.

Naša su ratna iskustva i sjećanja na devedesete godine prošloga stoljeća još svježa i jasna, razumijevanje za strahote i užas koji su snašli izbjeglice postoji, i pomoć nesretnim ljudima, niti solidarnost s njima, ne bi smjele izostati radi straha.

 

 

 

 

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close