Hoće li Miljenić smijeniti predsjednika Vrhovnog suda Hrvatina, ako je prekoračio ovlasti u “aferi franak”?!

U travnju je predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin izjavio za HRT kako građani mogu očekivati u roku, otprilike četiri tjedna presudu Vrhovnog suda o kolektivnoj tužbi koji su podnijeli korisnici kredita u švicarskim francima, implicirajući presudu u njihovu korist. “Moramo imati u vidu da taj predmet zahvaća pravne i civilne sudbine velikog broja hrvatskih građana”, rekao […]

U travnju je predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin izjavio za HRT kako građani mogu očekivati u roku, otprilike četiri tjedna presudu Vrhovnog suda o kolektivnoj tužbi koji su podnijeli korisnici kredita u švicarskim francima, implicirajući presudu u njihovu korist.

“Moramo imati u vidu da taj predmet zahvaća pravne i civilne sudbine velikog broja hrvatskih građana”, rekao je za HRT predsjednik Vrhovnog suda, zapanjivši svoju struku. Kako predsjednik Vrhovnog suda zna kada će presuda biti donesena, u kojem roku i u čiju korist, bez obzira o čemu i kome se radilo? Je li kupovina socijalnog mira, prebačajem po hitnom postupku, u ovom slučaju, dok se druge tužbe, poput tužbe Udruge Potrošač ne rješavaju na Vrhovnom sudu po pet godina u istom rangu i po kojoj metodi Vrhovni sud rješava predmete, ostaje enigma.

„Tražiti od Vrhovnog suda suđenje u razumnom roku nije dobro, jer onda „pometu“ predmet i možeš sam sebi „presuditi“, stoga vrlo rijetko, valjda samo kamikaze dolaze u napast da traže suđenje u razumnom roku“, kaže jedna od odvjetnica kojoj predmet također stoji na Vrhovnom više od četiri godine. Vrhovni sud je ovom presudom i slučajem potvrdio kako ne uzima predmete po redu, već po „medicinskoj praksi: „pacijenti se primaju po hitnosti, a ne redu dolaska“, što je dobro po pacijente, ali i razotkrilo svu bolest hrvatskog pravosuđa.

Revizija podnesena Vrhovnom sudu na sudsku presudu u kojoj je odbijen zahtjev da se valutna klauzula proglasi nezakonitom. U slučaju da banke izgube ovaj spor, građanima bi morale vratiti 2,5 milijardi kuna samo za pretplaćene kamate na kredite u švicarskim francima, a ako bi Vrhovni sud prihvatio i dio tužbe vezane uz valutnu klauzulu, taj bi iznos narastao na čak 8,5 milijardi kuna. Imajući na umu da su se banke vrlo dobro pripremile za obranu, nije jasno kako predsjednik Vrhovnog suda u svezi ovog predmeta unaprijed zna odluku, koja je dobra za građane, no ne i za sudstvo u cjelini.

Suci, naime, ne smiju govoriti o predmetu u postupku. Postoji službenik suda, a predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin očito je preuzeo ulogu glasnogovornika Vrhovnog suda, razotkrivši tajnu tko, kako i kada će „presuditi“ i u čiju korist. DORH i USKOK se nisu niti brecnuli na njegovu izjavu, da bi istražili kako on zna kakva će presuda biti donijeta, te može li takav čovjek biti predsjednik Vrhovnog suda, kao najvišeg tijela u Hrvatskom pravosuđu, kao i hoće li poduzeti istražnje radnje povodom njegove izjave. DORH i USKOK nikada ne daju odgovor na upit o nekom predmetu, pa se tako može samo nagađati rade li nešto ili uopće ne rade. Josip Kregar, predsjednik Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora odlučio je dati „pitijski odgovor“ odgovorivši na upit Objektiva: „Kako osobno nisam čuo niti pročitao spomenutu izjavu predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina, teško je komentirati tu izjavu. Međutim, načelno govoreći ne vjerujem da je u pitanje dovedena sloboda suca ni suca izvjestitelja, jer predsjednik Vrhovnog suda može znati u kojoj je fazi neka odluka, to tim prije jer on prije objave može znati što piše u presudi koja ide u službenu datoteku sudske prakse, čime nisu dovedene u pitanje sloboda i samostalnost suda. Naravno, ovdje se radi o važnoj presudi po praksu sudova, a ne samo jednoj od presuda. Vrhovni sud do sada je pokazivao suzdržanost u najavi svojih odluka i nije ih preuranjeno objavljivao niti najavljivao. Želio bih podsjetiti kako je Vrhovni sud cjelovita institucija, a ne samo i skup sudaca“, kaže Kregar u svom odgovoru. No, ta „cjelovita institucija“, a ne samo skup sudaca, do sada se nije tako i ponašala i uopće nije riječ o slobodi suca niti suca izvjestitelja, već o presudi koja će tek biti donesena s jasno izrečenom presudom, i prije negoli je stavljena na papir, ma koliko ona išla u korist hrvatskim građanima.

Ako se ovaj slučaj svede na niže instance sudstva u Hrvatskoj, onda bi to moglo značiti, da Općinski sud u Zagrebu, na primjer, već samim primitkom tužbe građanina u nekom predmetu, unaprijed zna ishod iste, te kome će presuditi, u čiju korist, unatoč činjenicama i faktima kojima sudac raspolaže i koje je građanin predočio – vodeći se odlukama po praksi Vrhovnog suda, koji je daleko iznad općinskog. Pa neka se žali na presudu! Pravo i pravda su dva različita pojma, no stoga postoje sudovi, kada se dvoje ili više stranaka ne mogu „naći“, da presudi po činjenicama i faktima, jer stranke u postupku nisu objektivne, stoga i idu na sud, smatrajući kako će sudac, biti treća stranka, neovisna u postupku i donijeti pravičnu presudu.

„Ako ste pažljivo slušali moju izjavu tada ste mogli uočiti da sam rekao da ja ne mogu ništa obećati, ali očekujem da bi odluka mogla biti donesena u roku koji sam samo orijentacijski naveo.

To je informacija koju mogu pa i trebam dati, kao predsjednik suda, znajući dinamiku dodjele predmeta.

Naime, radi se o procjeni da ovakva vrsta predmeta, kojom je obuhvaćena pravna pozicija većeg broja građana, (što sam također rekao) može biti riješen u roku koji je tome primjeren – najranije u roku od oko šest mjeseci od dodjele predmeta u rad.

Dakle, ne radi se o tome da bih bilo kakvu informaciju dobio od strane sudaca.

U ostalom dijelu ne nalazim potrebnim komentirati Vaše navode“, priopćio nam je predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin.

A izjavio je baš ovako u kamere:

„Taj predmet zahvaća sudbine, pravne i civilne, svih građana Hrvatske, faktički, ali i velikog broja onih koji su zahvaćeni tim kreditnim obavezama. Mi smo svakako dali mogućnost da se prije radi na tom predmetu i sad ne mogu govoriti o datumu i obećati neki određeni datum, ali u nekih narednih, najkasnije četiri tjedna vrlo vjerojatno ćete tu odluku vidjeti napisanu i objavljenu. (Reporter: Lijepa vijest za dužnike). „Ja ne znam odluku, vijeće radi na njoj i u svakom slučaju mislim da će u tom roku, bez velikih obećanja, biti prezentirana javnosti, u svom pisanom obliku“, izjavio je Hrvatin u kameru.

Biblijski rečeno, sagriješio je rječju, djelom, mišljom i propustom, odnosno mimikom, intonacijom, govorom tijela, dikcijom, u datoj izjavi, dovevši u zabludu građane ove zemlje, pa i samog reportera.

Turudiću dao „packe“ nakon intervjua 

Da podsjetimo samo da predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin, prošle godine u kolovozu, nije namjeravao prekinuti godišnji koji mu je zagorčao predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić, davši intervju Večernjem listu, podigavši podosta prašine u sušno doba godine. Turudić je naime prije intervjua izjavio u emisiji „Nu2“, da je izabrao biti sudac 24 sata, ali se u međuvremenu predomislio, pa je postao građanin u nekom satu u danu, koji daje intervjue i komentira, uspješno estradizirajući svoj položaj. Iznio je 10. kolovoza prošle godine, sumnje o praćenju i prisluškivanju, okomivši se na aktualnu vlast, a što su drugi mediji interpretirali kao isticanje njegove kandidature za HDZ-ovog ministra pravosuđa, a kolege mu bili zgroženi. Naravno da mu to nitko nije rekao u lice.

Predsjednik Vrhovnog suda, nakon par dana šutnje, koji ima ovlasti i obvezu pokrenuti stegovni postupak protiv sudaca i predsjednika sudova, ocijenio je nepostojanje pretpostavki za pokretanje stegovnog postupka, jer nema obilježja jednog od stegovnih djela, ukazao da takav Turudićev istup kao predsjednika Županijskog suda u Zagrebu nije uobičajen niti primjeren. Vjerojatno je Hrvatin zauzeo položaj u budućnosti, ne čineći ništa prema Turudiću, ocijenivši da bi si tako sam „propucao noge“, ukoliko HDZ dođe na vlast. Hrvatin je ispalio metak rekavši da se radi o javno izrečenoj sumnji koja može biti predmetom ispitivanja i postupanja od strane nadležnog državnog tijela, o čemu je nadležan odlučivati saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, ukazavši da Turudićev istup nije uobičajen niti primjeren zbog potrebe stalnog i međusobnog uvažavanja svih državnih vlasti i obnašatelja dužnosti u njima, sa svrhom održanja dosegnutih demokratskih standarda. Kraće rečeno: „Nek se saborski Odbor bakće s Turudićem“, znajući da ovaj to neće učiniti.

Tek prošle je godine poslao Saboru izvješće u kojem je istakao kako je broj neriješenih sudskih predmeta lani bio na najnižoj razini u proteklih 25 godina, 574.783 neriješenih predmeta ili 119.068 predmeta manje nego 2013., a kad se pribroje zemljišno-knjižni i predmeti sudskog registra, koje uglavnom rješavaju ovlašteni referenti, broj iznosi 616.986 predmeta, a nastavljen je i pad broja predmeta koji se vode dulje vrijeme, kao i broj onih koji nisu dovršeni u razumnom roku.

Krajem 2005., na općinskim sudovima bilo je 14.198 neriješenih starih predmeta, a na kraju 2014., 2.443. Ali unatoč tome, županijski sudovi u Rijeci, Osijeku, Splitu i Zagrebu su na kraju prošle godine za intelektualne usluge, vještačenja, sudske tumače, suce porotnike i branitelje po službenoj dužnosti ostali dužni gotovo 10 milijuna kuna. Suci općinskih sudova godišnje su u prosjeku rješavali između 45 i 61 posto tih predmeta, a Hrvatin ističe da je rješavanje starih predmeta jedan od najvažnijih prioriteta i u ovoj godini.

Nastavi li s trendom „rješavanja predmeta“, prema gore navedenom, implikacijom presuda i prije negoli su donesene, dovodeći u zabludu javnost, preskakanjem redosljeda zaprimljenih predmeta, po Hrvatinu, hrvatsko pravosuđe uskoro će ostati bez posla, jer se unaprijed zna presuda i u čiju korist ide, i ne po redu zaprimljenosti. Ili je to samo obmana i pozicioniranje pred predstojeće parlamentarne izbore? Mogu li takvi ljudi, koji zagovaraju „sudske demokratske standarde“, preskačuči predmete koji se godinama vuku po sudovima, a druge rješavati u rekordnom roku, implicirajući presudu prije donošenja nje same, voditi tako značajne insititucije u državi?

Hoće li Orsat Miljenić, ministar pravosuđa “proučiti” ovaj predmet i smijeniti predsjednika Vrhovnog suda, ako utvrdi da je Hrvatin prekoračio ovlasti?

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close