HNB izgubila sudski spor u Beogradu od Jugobanke vrijedan 58,8 mil. eura, tko je odgovoran?!

Sutkinja Trgovačkog suda u Beogradu Vesna Čebedžić Torbica odbacila je odlukom broj 292/0 od 25. veljače 2009. godine tužbeni zahtjev Hrvatske narodne banke kojim je od Jugobanke u stečaju tražila povrat 58.633.981.89 eura. Jugobanku je u tom predmetu na Trgovačkom sudu u Beogradu zastupala povjerenica Agencije za osiguranje depozita Srbije Rada Divac. Glavna rasprava u […]

Sutkinja Trgovačkog suda u Beogradu Vesna Čebedžić Torbica odbacila je odlukom broj 292/0 od 25. veljače 2009. godine tužbeni zahtjev Hrvatske narodne banke kojim je od Jugobanke u stečaju tražila povrat 58.633.981.89 eura. Jugobanku je u tom predmetu na Trgovačkom sudu u Beogradu zastupala povjerenica Agencije za osiguranje depozita Srbije Rada Divac. Glavna rasprava u predmetu održana je 25. prosinca 2008. godine.  

Obespravljeno potraživanje

“S obzirom na to da je stečajni upravitelj osporio navedeno potraživanje HNB-a te da je rješenjem Trgovačkog suda u Beogradu broj St-22/2002 od 21. prosinca 2006. HNB upućen na pokretanje parnice radi utvrđenja osporenog potraživanja, HNB je pravovremeno podnio tužbu radi utvrđenja osporenog potraživanja Trgovinskom sudu u Beogradu u predmetu broj P-2740/07“, rekla nam je Dejana Rebernik iz Direkcije za odnose s javnošću HNB-a potvrdivši kako je presudom Trgovinskog suda u Beogradu broj P-2740/07 od 25. prosinca 2008. odbijen je tužbeni zahtjev radi utvrđenja osporenog potraživanja. „Pravovremena žalba HNB-a protiv te nepravomoćne prvostupanjske presude odbijena je presudom Privrednog apelacionog suda Republike Srbije broj 1112/10 od 10. listopada 2010. čime je prvostupanjska presuda postala pravomoćna. Pravovremena revizija HNB-a protiv navedene prvostupanjske i drugostupanjske presude odbijena je presudom Vrhovnog kasacionog suda Republike Srbije od 8. ožujka 2012“, objasnila je Rebernik dodajući kako je s obzirom na to da je HNB iscrpio sve redovne i izvanredne pravne lijekove u tome parničnom postupku te da je presuda postala pravomoćna, HNB je dužan poštovati tu sudsku odluku, kao i svaku drugu sudsku odluku te s time u vezi nema posebnih komentara.

Raspad Jugoslavije

“HNB je evidentirao potraživanja po osnovi dospjele obračunate kamate u Sustavu trezorskih zaliha i ostalih evidencija budući da je osnovica za obračun kamata bilo sporno potraživanje, što znači da nije bilo priznavanja prihoda u Izvještaju o dobiti HNB-a.

Temeljem pravomoćne presude provedena su odgovarajuća knjiženja u Sustavu trezorskih zaliha i ostalih evidencija koja nisu imala utjecaja na Izvještaj o dobiti HNB-a“, rekla je Rebernik dodajući kako su ukupni troškovi koje je HNB imao u navedenom parničnom postupku iznose 24.673,93 eura, a uključuju troškove sudskih pristojbi i predujmova te odvjetničke troškove.  HNB tražila je povrat 58.633.981.89 eura od Jugobanke na ime kredita broj 31/91 sklopljenog 1. siječnja 1991. godine kojeg je sklopila s Jugobankom za održavanje dnevne likvidnosti njenih poslovnica u Zagrebu, Rijeci, Splitu; Ugovora o dugoročnom kreditiranju iz primarne emisije broj 24/90 od 1. lipnja 1990. godine; Ugovora o okvirnom kreditu za održavanje dnevne likvidnosti broj 33/91 od 1. siječnja 1991. godine,Ugovora o dugoročnom kreditu iz primarne emisije broj 22/90 od 1. lipnja 1990. godine; Ugovora o dugoročnom kreditu iz primarne emisije broj 28-K/84 od 31. kolovoza 1984. godine, dodatka tom ugovoru od 15. prosinca 1984. godine i od 15. travnja 1986. godine; Ugovora o okvirnom kreditu za održavanje dnevne likvidnosti broj 31/91 od 1. siječnja 1991. godine; Ugovora o dugoročnom kreditu iz primarne emisije broj 17/86 od 26. prosinca 1986. godine; te Ugovora o dugoročnom kreditu iz primarne emisije broj 17-K/84 od 31. kolovoza 1984. godine. Iz HNB-a su se pozvali u svom zahtjevu na rješenje Trgovačkog suda u Beogradu IV St 22/2002 od 3. siječnja 2002. godine prema kojemu je otvoren stečaj u Jugobanci te da je HNB u postupku stečaja pravovremeno prijavila svoja potraživanja te da je na ročištu održanom 21. prosinca 2006. godine HNB upućena na pokretanje sudskog postupka radi utvrđivanja svojih potraživanja. HNB je na dan proglašenja stečaja u Jugobanci od te banke imao potraživanja od 430.365.366,08 kuna što se definiralo po tada važećem tečaju londonske devizne burze na iznos od 58.633.981.89 eura.

U HNB su smatrali kako se njihov odnos s Jugobankom ne može razmatrati niti rješavati u okviru dogovora država nasljednica bivše SFRJ o podjeli financijske aktive i pasive kako je to utvrđeno prilogom C sporazuma o pitanjima naslijeđa te da se iz članka 1. i 2. priloga C može utvrditi koja i čija je imovina je predmet dogovora novonastalih država s područja bivše SFRJ kao i da je riječ o određenim kategorijama aktive bivše SFRJ i aktive nekadašnje Narodne banke Jugoslavije.

Likvidacija filijala u Jugi

Trgovački sud u Beogradu u obrazloženju presude kojom odbija zahtjev za povrat kredita Jugobanke kod HNB-a navodi da je RH donijela Zakon o načinu likvidacije glavnih filijala Jugobanke sa sjedištem u RH uz napomenu da iz odredbi tog zakona proizlazi da je trebalo likvidirati samo dio poslovanja glavnih filijala Jugobanke u Zagrebu, Rijeci i Splitu obzirom da je u vrijeme donošenja Zakona 1993. godine bilo razvidno da se nakon raspada bivše SFRJ ne može očekivati skoro rješenje dužničko vjerovničkih odnosa hrvatskih osoba sa subjektima koji imaju sjedište u SRJ.

Likvidatori glavnih filijala Jugobanke u RH nisu uspjeli naplatiti neki značajniji dio potraživanja glavnih vjerovnika s područja RH od Jugobanke te je Trgovački sud u Beogradu utvrdio kako potraživanja HNB-a i ostalih vjerovnika nisu zastarjela a Jugobanka se smatra odgovornom za dugovanja njenih glavnih filijala u RH.

Trgovački sud u Beogradu utvrdio je i kako je 23. prosinca 1977. godine osnovana Jugobanka Udruženje banaka u kojem je bilo 16 osnovnih banaka među kojima su bile i banke u RH te su u tom pravnom statusu one bile pravno samostalne a samo su u svezi poslova s inozemstvom imale jedan zajednički račun u okviru Jugobanke Udruženja banaka.

Dodatna pravna izmjena nastupila je 1. srpnja 1991. godine  kada je Jugobanka Udruženje banaka pretvorena u holding u kojemu je većina glavnih filijala i dalje ostala u statusu samostalnih pravnih subjekata. Među takvim samostalnim pravnim subjektima bile su i tri glavne filijale Jugobanke u RH koje su samo od 1. siječnja 1990. do 1. srpnja 1991. godine bile dijelovi Jugobanke kao pravne osobe.

Bg nema novčanih obaveza prema RH

Trgovački sud u Beogradu zaključio je i kako su krediti HNB-a glavnim filijalama Jugobanke utvrđivani bez devizne klauzule ili bilo koje druge zaštitne klauzule pa je zbog kasnije hiperinflacije u SRJ valuta u kojoj su odobreni krediti obezvrijeđena a pravim su osobama tada sve novčane obveze u starim jugoslovenskim dinarima saldirane na nulu.

Dalje, zaključuje Trgovački sud u Beogradu, kako je RH Zakonom iz 1993. godine preuzela kompletno poslovanje glavnih filijala Jugobanke u RH s ciljem podmirivanja vjerovnika HNB snosi sve posljedice postupanja RH.

Navodno su, kako je utvrdio Trgovački sud u Beogeradu, krediti HNB-a odobreni glavnim filijalama Jugobanke u RH sklopljeni bez suglasnosti odnosno protivno odluci Vijeća guvernera Narodne banke Jugoslavije. Da se radi o likvidaciji ukupnog poslovanja glavnih filijala u RH, a ne kako tvrde iz HNB-a samo o djelomičnoj likvidaciji, vidljivo je iz Zakona kojim je RH preuzela svu aktivu tih filijala Jugobanke s ciljem naplate potraživanja pravnih subjekata iz RH a putem banaka likvidatora koji su utvrđeni za svaku od tri filijale Jugobanke sa sjedištem u RH.

Trgovački je sud u Beogradu o obrazloženju odbijanja zahtjeva HNB-a za povratom 58.633.981.89 eura kredita od Jugobanke naveo i zaključak kako je likvidacija filijala u RH izvršena bez znanja uprave Jugobanke u Beogradu i protivno zakonima SFRJ.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close