H-8 najbolji hrvatski igrani film svih vremena po izboru kritičara

Film “H-8” redatelja Nikole Tanhofera iz 1958. u najnovijem, trećem izboru kritičara proglašen je najboljim hrvatskim igranim filmom svih vremena, najbolji dokumentarni film je “Od 3 do 22” Kreše Golika (1966.), a najbolji animirani “Surogat” Dušana Vukotića iz 1961. “U obzir su došli svi filmovi nastali u proteklih 75 godina, od ‘Lisinskog’ iz 1944. do […]

Film “H-8” redatelja Nikole Tanhofera iz 1958. u najnovijem, trećem izboru kritičara proglašen je najboljim hrvatskim igranim filmom svih vremena, najbolji dokumentarni film je “Od 3 do 22” Kreše Golika (1966.), a najbolji animirani “Surogat” Dušana Vukotića iz 1961.

“U obzir su došli svi filmovi nastali u proteklih 75 godina, od ‘Lisinskog’ iz 1944. do naslova iz 2019., ukupno nešto vise od 400-tinjak njih čiji je većinski producent iz naše zemlje. U anketi je sudjelovalo 38 osoba, oba spola iz Zagreba, Rijeke, Splita, Pule, raznih generacija i kritičarskih senzibiliteta pa i svjetonazora”, ističe filmski publicist i organizator izbora Veljko Krulčić.

Dodaje da svaka uređena kinematografija povremeno napravi svoju “inventuru”, a kako je prolaskom desetljeća snimljeno na stotine novih filmova, tako se i organiziraju, odnosno reaktualiziraju izbori najboljih ostvarenja u povijesti kinematografije, uključivši i hrvatske.

Hrvatska kinematografija solidna, ali daleko od uređenosti i transparentnosti

Ocjenjuje i kako, s obzirom na novac kojim godišnje raspolaže, hrvatska kinematografija ide u red više nego solidnih u odnosu na bogatije kinematografije u okruženju, ali je od uređenosti i transparentnosti, nažalost, udaljena svjetlosnim godinama.

Dosad su bila organizirana tek dva izbora za najbolji hrvatski film svih vremena – 1989/1990. od strane Društva filmskih radnika Hrvatske i lista Vjesnik i 1999/2000. u organizaciji filmskog magazina “Hollywood”. U prvom izboru sudjelovalo je 28 filmskih kritičara, a u drugom njih 44.

“Činjenica da ni HAVC niti Hrvatska kinoteka, društva redatelja i filmskih radnika nisu pokazali ni mrvicu želje niti ambicije da organiziraju izbor najboljih hrvatskih filmskih ostvarenja ‘all time’ potaknula me je da među filmskim kritičarima i stručnjacima napravim tu vrstu vrijedonosne inventure”, zaključuje Krulčić.

U odnosu na prethodna dva izbora, na kojima je za najbolji hrvatski film od kritičara bio izabran “Tko pjeva zlo ne misli” Kreše Golika iz 1970., došlo je do bitne promjene – titulu je preuzeo “H-8”, a na drugo mjesto probio se “Rondo” Zvonimira Berkovića iz 1966.

Slijede “Tko pjeva zlo ne misli”, “Lisice” Krste Papića, “Breza” Ante Babaje, “Ritam zločina” Zorana Tadića i “Ne okreći se sine” Branka Bauera. U prvih deset najboljih izabrani su i “Kaja, ubit ću te”, Vatroslava Mimice, “Koncert” Branka Belana i kao najnoviji film “Što je Iva snimila 21. listopada 2003.” Tomislava Radića iz 2005.

“Lista 10 najboljih pokazuje apsolutnu dominaciju filmova iz tzv. socijalističke kinematografije, tek na desetom mjestu se nalazi naslov snimljen nakon 1991.”, ocjenjuje Krulčić. Najavio je i da će, kao organizator izbora, Ministarstvu kulture i medija i HAVC-u predložiti da se 100 najboljih ostvarenja proglasi “igranim filmovima od nacionalnog značaja”, odnosno da ih se proglasi za “nacionalno kulturno dobro”.

Redoslijed prva tri dokumentarca identičan posljednjoj anketi

U izboru najboljeg hrvatskog dokumentarca u obzir su došli apsolutno svi dokumentarni filmovi, od onih najkraćih do dugometražnih, uključujući i one snimljene za televiziju i eksperimentalne.

Dokumentarce koji su nastali i u razdoblju Kraljevine Jugoslavije, kinematografije tzv. NDH, socijalističke kinematografije te u samostalnoj Hrvatskoj. Uvjet je bio da se radi o dokumentarcima čiji je producent iz Hrvatske, ističe Krulčić. Od posljednje (ujedno i prve takve) ankete ikad napravljene u hrvatskoj kinematografiji prošla su puna dva desetljeća. Tada su kritičari kao tri najbolja dokumentarca izabrali “Od 3 do 22”, Kreše Golika (1966) , “Mala seoska priredba” Krste Papića (1971) i “Druge” Zorana Tadića iz 1972.

U međuvremenu ukus kritičara, bez obzira na mijene i nove generacije kritičara, nije se bitno promijenio što se tiče liste 10 najboljih. Redoslijed prva tri naslova u najnovijem izboru identičan je redoslijedu iz ankete iz 1999/2000. Slijede “Specijalni vlakovi” Krste Papića, “Recital” Petra Krelje, “Kad te moja čakija ubode” Krste Papića, i “Srbenka” Nebojše Slijepčevića. U top 10 ušli su i “Dobro jutro” i “Tijelo” Ante Babaje i “Skopje ’63” Veljka Bulajića.

U izboru se ističe da su čak tri filma Krste Papića među šest najboljih hrvatskih dokumentaraca, a dva naslova Ante Babaje se nalaze na listi 10 najboljih. Osam filmova s liste pripada korpusu socijalističke kinematografije, a dva naslova su snimljena nakon 1991. Dokumentarac iz najnovije produkcije “Srbenka” plasirao se na sedmo mjesto.

Krulčić ističe da će, slično kao i za igrane filmove, Ministarstvu kulture i medija i HAVC-u predložiti da se 50 najboljih proglasi “dokumentarnim filmovima od nacionalnog značenja”, odnosno za “nacionalno kulturno dobro”.

Značajna promjena na listi animiranog filma

U izboru najboljeg animiranog filma došlo je do značajne promjene, za razliku od posljednje ankete iz 1999/2000 kada je “Satiemania” Zdenka Gašparovića bila prva, u posljednjem izboru najbolji hrvatski animirani film svih vremena je Oscarom nagrađen “Surogat” Dušana Vukovića iz 1961.

Slijedi “Tup – tup” i “Idu dani” Nedeljka Dragića, “Doh Kihot” Vlade Kristla i tek onda kultni “Profesor Baltazar” animirani serijal koji potpisuju Grgić, Kolar i Zaninović. Top deset zaključuju “Samac” Vatroslava Mimice, “Riblje oko” Joška Marušića, “Mačka” Zlatka Boureka i “Maska crvene smrti” Pavla Štaltera i Branka Ranitovića.

Riječ je o apsolutnoj dominacija ostvarenja iz razdoblja “socijalističke” kinematografije. Na listi 20-najboljih nema ni jednog naslova nastalog nakon 1991, ističe Krulčić, dodajući potrebu da se 50 najboljih proglase “animiranim filmovima od nacionalnog značenja” odnosno za “nacionalno kulturno dobro”.

U ovoj anketi su, doznaje Hina, sudjelovali neki od najznačajnijih filmskih kritičara i stručnjaka, a među njima i Nenad Polimac, Jurica Pavičić, Željko Luketić, Boško Picula, Daniel Rafaelić, Tomislav Kurelec, Alemka Lisinski i Hrvoje Pukšec.

Krulčić najavio je i kako će od 30. studenoga do 6. prosinca biti održana revija najboljih hrvatskih filmova u kinu Tuškanac (po 10 iz svake kategorije). Anketa će biti objavljena na webu, a na osnovu ankete planira napraviti i knjigu, kao dokument za povijest.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close