GUVERNER HNB-a: Ima li sitnog da si kupi “šup kartu” u jednom smjeru?!

Hrvatska je već više od godinu dana u deflaciji. Prema cijenama industrijskih proizvoda deflacija traje 17 mjeseci i iznosi 2,5% dok je njen ukupan iznos 0,5%.  Na te podatke upozorio je dr. Dubravko Radošević u sklopu 21. međunarodnog znanstvenog skupa “Investicijska politika u uvjetima globalizacije”, održanom za zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, prenosi HRT. Deflacija je prema […]

Hrvatska je već više od godinu dana u deflaciji. Prema cijenama industrijskih proizvoda deflacija traje 17 mjeseci i iznosi 2,5% dok je njen ukupan iznos 0,5%. 


Na te podatke upozorio je dr. Dubravko Radošević u sklopu 21. međunarodnog znanstvenog skupa “Investicijska politika u uvjetima globalizacije”, održanom za zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, prenosi HRT.

Deflacija je prema definiciji pad opće razine cijena u zemlji.

Iako se, na prvi pogled, pad cijena može činiti kao nešto pozitivno iz perspektive potrošača, deflacija je vrlo opasna i neugodna pojava za svako gospodarstvo.

Pad cijena smanjuje dobiti tvrtki što dovodi do smanjenja plaća i otkaza

Unatoč nižim cijenama, usporava se gospodarska aktivnost, smanjuje profit poduzeća, što dovodi do otkaza i smanjivanja plaća.

Hrvatsko gospodarstvo u padu je već 11. uzastopnih kvartala. Zemlja je u recesiji već šest godina, a kumulativni pad BDP-a od početka krize iznosi 12 posto. Ni prognoze nisu ništa bolje, te se za sljedeću godinu očekuje slab ili nikakav rast, pa će Hrvatskoj trebati godine da se vrati na razinu prije krize.

Prema tvrdnjama dr. Radoševića Hrvatska je ušla u dugoročnu deflaciju jer Hrvatska narodna banka nije preventivno djelovala na sprečavanje nastanka deflacije, tj, nije pokrenula mjere reflacijske monetarne politike.

Deflacija uzrokuje kreditni slom, ali raste štednja i pada potrošnja. U takvoj situaciji izostaju investicije, a tvrtke žele što prije vratiti dug, a investicije i razvoj su u drugom planu.

Svi štede i vraćaju kredite, a investicije padaju

To potvrđuju i podaci o kreditima nefinancijskim trgovačkim društvima. Naime, krajem kolovoza krediti za investicije i krediti za obrtna sredstva poduzeća zabilježili su mjesečni pad od 0,2% i 1,5%.

Na godišnjoj razini smanjen je udio kredita za obrtna sredstva poduzećima za 5,8% dok su krediti za investicije niži za 3,3% godišnje.

Potrošnja je također u padu pa je sadašnja razina prometa u trgovini na malo oko 19 posto manja u odnosu na 2008. godinu.

Kupuju se uglavnom osnovni proizvodi pa čak 40% potrošnje otpada na nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama.

Veliki udio nespecijaliziranih prodavaonica pretežno živežnim namirnicama u ukupnom prometu trgovine na malo odraz je štedljivog ponašanja građana u vrijeme krize pa je potrošnja usmjerena na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.

Deflacija u Hrvatskoj nije zabilježena još od 30-ih godina prošlog stoljeća kada se desio kolaps tadašnjih banaka.

Lovrinović: Monetarna politika Vlade i HNB-a promašena

Prof. dr. sc. Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu rekao je za Index kako su podaci izneseni o deflaciji točni te je istaknuo kako se radi o pojavi koja može biti čak i opasnija od inflacije.

“Istina je da se Hrvatska već nalazi u deflaciji, a hrvatska javnost zbog loših uspomena još iz Jugoslavije i prvih godina hrvatske samostalnosti, u kojima je zabilježena visoka inflacija, još uvijek se više boji inflacije”, rekao je.

“U prosjeku javnost koja nije stručna ne shvaća da deflacija može biti opasnija od inflacije, jer nije u potrebnoj mjeri educirana. Od uspostave hrvatske države još nije postojala deflacija, a ona je barem jednako opasna kao i inflacija.

Deflacija nekada može biti i opasnija jer u prvi plan dolazi činjenica kako raste nezaposlenost, a zbog pada cijena dolazi do smanjivanja prihoda poduzeća njihova i profita. Smanjuje se osnovica za oporezivanje, ubire se manje PDV-a jer su cijene niže pa se zbog toga stvaraju problemi i što se tiče prihoda koji se slijevaju u proračun. Dolazi do otpuštanja radnika, a posebno se pojačava teret otplate kredita dugova u bankama, jer kada imate kredit uz kamatnu stopu od pet posto, a deflacija iznosi minus jedan posto, onda vam je realna kamatna stopa 6 posto, tako da se povećava teret otplate dugova”, upozorava Lovrinović.

“Sve se teže vraćaju krediti, mnogi koji ostaju bez posla prodaju imovinu kako bi zatvorili kredite. Ne shvaćaju da prodavanje stanova, automobila i ostaloga vodi prema daljnjem padu cijena i prema daljnjoj deflaciji te se otvara dugovno-deflatorna spirala, koju je otkrio američki ekonomist Fisher početkom prošloga stoljeća.

Dugovno-deflatorna spirala počela je djelovati u Hrvatskoj, tako da prema tome kod nas imamo smiješnu situaciju da Vlada i HNB vode monetarnu politiku prema kojoj je najveća opasnost inflacija, a nje nema, jer imamo deflaciju. Imamo potpuno promašenu monetarnu politiku koja misli da iza čoška čuči goropadna inflacija, a nas je zaskočila deflacija. HNB je izgubljen u vremenu i prostoru. Morali bismo osmisliti potpuno novi koncept ekonomske politike, jer ovaj na snazi nije primjeren za opasnosti deflacije”, zaključuje Lovrinović.

Jakovčević: U deflaciji novac jedina prava vrijednost

Prof. dr. sc. Drago Jakovčević kazao je pak za Index kako je jedna od ključnih opasnosti deflacije ta što ona odbija investitore.

“Opasnosti deflacije u tome su što svaki investitor koji temelji investicije na predviđanjima očekuje da će na kraju ciklusa njegov proizvod vrijediti manje nego na početku, pa tko bi onda normalan ulagao? Računica je jednostavna. Pad cijena, pad prihoda. Pad prihoda, pad profita”, upozorava profesor Jakovčević.

“Deflacija kratkoročno pozitivno utječe na standard, no dugoročno, bez investicija, proizvodnje i novih proizvoda, stare se zalihe prazne te se produbljuje depresija. U deflaciji je novac jedina prava vrijednost, svi žele do novca, a njega je sve manje, svi su previše dužni, a rasta nema. U inflaciji se svi rješavaju novca jer se boje njegova obezvrjeđivanja, pa ulažu i kupuju nekretnine i druge stvari”, objašnjava Jakovčević.

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close