Grčka mora na izvanredne izbore?

Alexis Tsipras morat će smijeniti nekoliko ministara u svojoj vladi, a možda i raspisati nove izbore, javila je Guardianova dopisnica iz Atene nakon što je u Bruxellesu pred grčkog premijera na stol stavljen nemoguć izbor; ili će izletjeti iz eurozone, ili će pristati da Grčka praktički postane kolonija europske birokracije na čelu s Njemačkom. Najvažniji […]

Alexis Tsipras morat će smijeniti nekoliko ministara u svojoj vladi, a možda i raspisati nove izbore, javila je Guardianova dopisnica iz Atene nakon što je u Bruxellesu pred grčkog premijera na stol stavljen nemoguć izbor; ili će izletjeti iz eurozone, ili će pristati da Grčka praktički postane kolonija europske birokracije na čelu s Njemačkom.

Najvažniji zaključci čelnika eurozone već su doneseni na sastanku Eurogrupe, skupine koju čine svi ministri financije eurozone, gdje je većina članova odlučila pokoriti se željama njemačkog ministra financija Wolfganga Schäublea, koji je otvoreno dao do znanja da bi mu „grexit“ bio najmilija solucija.
Zahtjevi Eurogrupe su da, navodi Guardian, predajte nam imovinu, provedite reforme koje smo vam propisali, dopustite da odlučujemo umjesto vas
Eurogrupa traži od Grčke formiranje privatizacijskog fonda, u koji bi se izdvojila grčka nacionalna imovina teška 50 milijardi eura. Ideja je da se imovina rasproda kako bi se pokrili dugovi, ali ono što Grke posebno boli je činjenica da im šefovi eurozone žele oduzeti suverenitet nad vlastitim dobrima. Fond bi, naime, bio stacioniran u Luksemburgu, a njima Grčka ne bi mogla ni samostalno upravljati, već bi se sve odluke donosile uz nadzor iz Europske unije.

Rok do u srijedu

Na većinu drugih ustupaka Grci su već pristali, ali ovaj će zahtjev teško progutati. A to čak i nije jedina stvar koju Eurogrupa od Grčke traži. Naređeno im je i da, ukoliko žele postići kakav-takav dogovor o novom „bailoutu“, do 15. srpnja (dakle u naredna tri dana) prihvate paket novih reformi kojima će se dodatno srezati državna potrošnja i redefinirati porezne stope. Također, Grčka bi se morala obvezati da nikakve relevantne buduće zakone neće donositi bez prethodnih konzultacija s institucijama EU.
Politico je objavio i kojih sedam mjera Grčka mora usvojiti u do u srijedu kako bi zadovoljila uvjete Eurogrupe. Trebaju izraditi nacrt o izmjenama stope PDV-a, proširiti bazu za ubiranje poreza, reformirati mirovinski sustav, usvojiti zakon o građanskim parnicama, zaštititi nezavisnost grčkog statističkog ureda ELSTAT, provesti rezove proračunske potrošnje i implementirati europsku direktivu o bankama, koja propisuje kako će se države odnositi prema ugroženim financijskim institucijama.
Eurogrupa od Grčke također očekuje da u “zadovoljavajućem vremenskom roku” provede privatizaciju električne mreže, riješi problem nenaplativih kredita, osigura nezavisnost ureda koji se bavi privatizacijom javnih dobara, depolitizira grčku državnu upravu i dopusti povratak Troike u Atenu. Također, Eurogrupa traži od Grčke da se u budućem „bailoutu“, ukoliko do njega dođe 10 do 25 milijardi eura izdvoji za sanaciju bankovnog sustava.

Tsiprasu je potrebna potpra parlamenta

Sve navedene reforme i rezove mora odobriti grčki parlament, a pitanje je može li Tsipras više uopće prikupiti većinu glasova. Zadnji prijedlog, kojim je zapravo izglasan upravo onaj paket mjera kojeg su grčki birači na referendumu odbili, kroz parlament je uspio progurati, ali pritom je izgubio glasove 17 zastupnika iz redova Sirize, tako da je Tsiprasova vlada sada „de facto“ manjinska.

Problem je što su među disidentima navodno i barem dva ministra u Tsiprasovom kabinetu, za koje se može očekivati da će već sutra biti smijenjeni. No, ukoliko Tsipras ne bude mogao skupiti većinu u parlamentu, smjene u vladi neće mu pomoći. U tom slučaju jedini eventualni način se prijedlog Eurogrupe progura kroz parlament bit će raspisivanje izvanrednih izbora.
Alternativa je izlazak iz eurozone, i to po modelu kojeg zagovara njemački ministar Schäuble. On predlaže da grčka uzme “time-out” od eura i vrati se drahmi na rok od minimalno pet godina. U tom bi se razdoblju Grčka, prema Schäubleovoj zamisli, morala gospodarski oporaviti, restrukturirati dugove i zatim se vratiti u okrilje eurozone nakon što se uspije stabilizirati.
Osim što je, zajedno sa svojim novim ministrom financija Euklidom Cakalotosom, prisutan na grupnom sastanku lidera eurozone, Tsipras je u Bruxellesu tijekom popodneva odradio više bilateralnih sastanaka, a iza zatvorenih vrata razgovarao je s Angelom Merkel, Francoisom Hollandeom i šefom Europskog vijeća Donaldom Tuskom.

Grčka gubi i eurozoni i izvan nje
Detalji tog sastanka nisu objavljeni, ali EU dužnosnik koji je s novinarom Guardiana razgovarao pod uvjetom anonimnosti opisao ga je kao “ekstenzivno mentalno mučenje”. Merkel, Hollande i Tusk na sastanku su navodno pritiskali Tsiprasa da pristane na uvjete Eurogrupe, a da pritom uopće nisu skrivali da bi Grčka u tom slučaju morala postati svojevrsni štićenik eurozone, bez prava da samostalno odlučuje o svojoj sudbini.
I čini se da je grčki premijer na to spreman. U Bruxelles je Tsipras došao sa stavom da je “dogovor i dalje moguć, ako ga sve strane žele”. Još jednom je time pokazao da se zapravo panično boji izlaska iz eurozone, što je solucija za koju se Sirizina vlast uopće nije pripremila, niti su građanima objasnili što bi to zapravo značilo.
Grčke banke u međuvremenu su i dalje zatvorene, a takve će, kako se čini, i ostati do daljnjeg. Europska središnja banka sutra bi grčkim bankama trebala odobriti određenu količinu izvanrednih sredstava, koja bi trebala biti dovoljna da se zadrži trenutačni režim, po kojem Grci s bankomata mogu podići 60 eura dnevno. Građani Atene u međuvremenu se još jednom okupljaju na središnjem gradskom trgu i prosvjeduju protiv dodatnih rezova. Ništa im drugo nije ni preostalo.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close