Grad Zagreb će Fondu za obnovu ustupiti 20-ak zaposlenika

Ministarstvo i Grad Zagreb dogovorili su komunikaciju i postupke koji bi trebali ubrzati ispunjavanje i kompletiranje zahtjeva za obnovu, a iz Grada Zagreba će se u Fond za obnovu, u cilju jačanja kapaciteta, premjestiti 20-ak zaposlenika, neki su od naglasaka radnog sastanka održanog u četvrtak na temu obnove nakon potresa. U Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine na radnom sastanku na […]

Ministarstvo i Grad Zagreb dogovorili su komunikaciju i postupke koji bi trebali ubrzati ispunjavanje i kompletiranje zahtjeva za obnovu, a iz Grada Zagreba će se u Fond za obnovu, u cilju jačanja kapaciteta, premjestiti 20-ak zaposlenika, neki su od naglasaka radnog sastanka održanog u četvrtak na temu obnove nakon potresa.

U Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine na radnom sastanku na temu obnove zgrada oštećenih potresom sudjelovali su resorni ministar Darko Horvat, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordan Hanžek.

Horvat je nakon sastanka izjavio da je bilo riječi o problemima koji u ovom trenutku priječe da se obnova prvenstveno Zagreba “dogodi jednom malo većom dinamikom”.

To između ostalog uključuje i eventualnu “rekonstrukciju” podzakonskog i zakonskog okvira, povećanje administrativnih kapaciteta Fonda za obnovu, kao i pitanja službi grada Zagreba koje na odaslane zaključke i upite Ministarstva moraju generirati određene vjerodostojne informacije, prije svega imovinsko-pravne i prostorno-planske prirode.

Tako je najavljen i sastanak za ponedjeljak, koji bi, prema riječima Tomaševića, trebao pridonijeti boljoj komunikaciji između Grada Zagreba, posebice gradskog ureda za katastar, onog za prostorno uređenje i graditeljstvo te za imovinsko-pravne odnose, te Ministarstva.

To bi trebalo doprinijeti bržoj kontroli zahtjeva od strane Ministarstva, čime će se brže dolaziti i do odluka o obnovi, koje se tada “spuštaju” Fondu za obnovu, izjavio je Tomašević.

Dodatno je pojasnio da se moraju bolje umrežiti postojeći podaci između Grada Zagreba, Ministarstva i Fonda za obnovu, kako bi Grad Zagreb znao koji oštećeni objekti u njihovoj bazi nisu predali zahtjev za obnovu, da se provjeri zašto je tome tako te da se naposljetku brže upogone mobilni timovi.

To bi trebalo dovesti i do većeg broja zahtjeva za obnovu, kao i njihove veće kvalitete, pa tako i do bržih odluka Ministarstva, upućivanja na Fond i same realizacije, istaknuo je Tomašević, između ostalog apostrofirajući i da je u proteklih 10-ak dana, od posljednjeg sastanka u Ministarstvu, odrađen brzi statički pregled oko 400 objekata, tako da ih je za analizu preostalo još oko 130, koji bi trebali biti riješeni u idućih 10-ak dana.

Rekao da će Grad Zagreb učiniti sve što je moguće po pitanju kapacitiranja Fonda u pogledu zaposlenika, kako bi se ojačali njegovi kapaciteti, dok se od ravnatelja Fonda Vanđelića konkretno moglo čuti da će 20-ak ljudi zaposlenih u Gradu Zagrebu prijeći u Fond.

Nekoliko lokacija za zbrinjavanje građevinskog otpada

Na sastanku je između ostalog bilo riječi i o problemu privremene pohrane, to jest skladištenja stvari iz objekata građana koji će se obnavljati, kao i o zbrinjavanju građevinskog otpada nastalog od posljedica potresa.

Tomašević je izvijestio da se razmatra nekoliko lokacija za zbrinjavanje tog otpada, a za nekoliko njih je i predana dokumentacija kako bi se dobile potrebne dozvole za njegovu privremenu obradu.

Naime, kako je pojasnio zagrebački gradonačelnik, otpad, kojeg je na godišnjoj razini četiri puta više no proteklih godina, reciklirat će se te potom koristiti za sanaciju određenih parcela i neke vrste gradnje.

Bit će potrebno nekoliko lokacija, pri čemu će neke biti na državnom, a neke na gradskom zemljištu. “Sve po tom pitanju će se razriješiti u idućih tjedan-dva”, otkrio je Tomašević. Rekao je i da ne trenutno ne razmatraju rješenja kojima bi se za zbrinjavanje otpada angažirale privatne tvrtke

Horvat: Ovo nije pitanje čistog zidanja ili krpanja rupa

Odgovarajući na pitanja novinara o problemu prespore obnove budući su srušene tek tri kuće stradale u potresu, ministar Horvat je ispravio novinarku, rekavši da su srušene tek dvije, a treća je u fazi rušenja. Kazao je i da Ministarstvo od svoje odgovornosti ne bježi, no i apostrofirao kako ono nije jedino koje mora prikupiti svu potrebnu dokumentaciju da bi se odluka generirala.

Za predaju kompletiranog zahtjeva, ustvrdio je, potrebno je puno posla i verifikatora, u smislu rješavanja i imovinsko-pravnih i prostorno-planskih pitanja, kako bi naposljetku došlo do odluke o pravu na obnovu.

“Ovo nije pitanje čistog zidanja ili krpanja rupa koje je prouzročio potres”, poručio je Horvat.

Pojasnio je da je riječ o obnovi koja je konstrukcijska ili cjelovita, u proces je za istim stolom uključeno desetak dionika, te je potrebno njihovo kvalitetno umrežavanje koje bi ubrzalo dinamiku u kompletiranju određenog zahtjeva za obnovu.

Kada su u pitanju cijene izvođenja građevinskih radova, Horvat je rekao da ranije određeni limiti predstavljaju “kamen spoticanja”, pa će se zajedno s Građevinskim fakultetom napraviti drugačiji modalitet za ugovaranje prije svega onih jednostavnih radova.

“To će uvelike dati slobodne ruke i Fondu za obnovu i Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje u provedbi natječaja”, izjavio je Horvat.

Vanđelić: pristiglo još šest odluka za rušenje objekata

Ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić izvijestio je da je Fond u ponedjeljak zaprimio još šest odluka Ministarstva o rušenju objekata, čime ih je ukupno devet.

NIje želio odgovoriti na pitanje je li mu bivša gradska pročelnica Mirka Jozić rekla da bi zbrinjavanje građevinskog otpada trebalo prepustiti privatnim tvrtkama. Tek je otkrio da ga je izvijestila da je Jakuševec “zatrpan” i da trenutno nema drugih opcija za zbrinjavanje.

Složio se da je procedura za podnošenje zahtjeva za obnovu jako komplicirana, no i apostrofirao da je riječ o ogromnim iznosima novca, pa da ni drugi nisu napravili “puno bolje od nas”, pri čemu se pozvao na literaturu o obnovi nakon potresa u Japanu, SAD-u i Turskoj.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close