GORANKO FIŽULIĆ: Je li Orešković doista došao da bi završio prodaju Ine i ublažio bankama bol u slučaju švicaraca

Ministarstvo pravosuđa SAD-a i Bank of America su u kolovozu 2014. zaključili nagodbu u vrijednosti od 16,65 milijardi američkih dolara koja je drugu najveću američku banku oslobodila daljnjeg sudskog progona zbog davanja rizičnih hipotekarnih zajmova u godinama prije izbijanja velike financijske krize. Dobar dio navedenog iznosa, 7 milijardi dolara, bio je namijenjen obeštećenju zajmoprimaca koji […]

Ministarstvo pravosuđa SAD-a i Bank of America su u kolovozu 2014. zaključili nagodbu u vrijednosti od 16,65 milijardi američkih dolara koja je drugu najveću američku banku oslobodila daljnjeg sudskog progona zbog davanja rizičnih hipotekarnih zajmova u godinama prije izbijanja velike financijske krize. Dobar dio navedenog iznosa, 7 milijardi dolara, bio je namijenjen obeštećenju zajmoprimaca koji su imali poteškoće s otplatom dobivenih kredita.

Bank of America bila je prisiljena na rekordnu povijesnu nagodbu između vlade i neke privatne korporacije jer je 2008. kupila Countrywide, koji je bio najveći američki hipotekarni zajmodavac te rodonačelnik i predvodnik predatorske kreditne prakse u prvoj polovini prošlog desetljeća.

Druge dvije vodeće američke banke, J.P. Morgan Chase i Citigroup, su godinu dana ranije u sličnim nagodbama s Ministarstvom pravosuđa pristale platiti 13 odnosno 7 milijardi dolara za svoju politiku odobravanja hipotekarnih kredita i njihovo „pakiranje“ u izvedenice koje su s lažnim i manjkavim opisima prodavane investitorima.

Kriza koja je uništila milijune, ne samo u Americi

Prije desetak dana američko Ministarstvo pravosuđa zatražilo je 14 milijardi dolara od Deutsche Bank kako bi najveća njemačka banka izbjegla daljnji sudski postupak zbog obmanjivanja kupaca obveznica čije su pokriće bili loši i rizični hipotekarni zajmovi. Iako je više nego izvjesno da tadašnje američke vlasti i regulator snose dobar dio odgovornosti za nastajanje nekretninskog i kreditnog balona koji se rasprsnuo s katastrofalnim posljedicama 2008., sadašnja američka administracija bila je odlučna u kažnjavanju financijskog sektora za školski primijenjenu definiciju moralnog hazarda.

Dajući hipotekarne kredite dužnicima koji ih iz svojih redovnih prihoda nisu mogli vraćati, precjenjujući značajno vrijednost njihovih založenih kuća i stanova te na kraju izdajući obveznice izvedene iz takvih kredita, američke bankarske institucije izazvale su krizu koja je financijski uništila milijune ne samo američkih građana.

Nije potrebno biti ekspert da bi se uočila opasnost

Slično ponašanje većine austrijskih banaka na domicilnom tržištu do 2003., a nakon te godine i na tržištima većine istočnoeuropskih država dovelo je do krize kredita u švicarskim francima. Krajem 2009. austrijska kućanstva bila su primatelj 2,6% svih kredita u eurozoni, ali je na njih otpadalo 42,7% od svih kredita u stranim valutama. Taj udio bio bi vjerojatno i veći da austrijski regulator FMA nije 2003. uveo prva ograničenja kreditne ekspanzije u stranim valutama.

Potpuna obustava izdavanja takvih kredita uslijedila je tek 2008. nakon izričite preporuke regulatora o njihovoj prevelikoj rizičnosti. Budući da primatelji kredita nisu imali prihode u švicarskim francima, japanskom yenu ili američkom dolaru, a na tržištu nekretnina cijene se iskazuju u eurima, sigurno nije potrebno biti bankarski ekspert da bi se uočila dodatna opasnost za uspješnu naplatu takvog kreditnog plasmana.

Simbol najveće krize jedne epohe

Američke banke napuhavale su vrijednosti založenih nekretnina i precjenjivale mogućnosti otplate dužnika, lažirajući čak i osobne podatke klijenata kako bi ih učinile kreditno sposobnim. Već sam pisao o Albertu Ramirezu, sezonskom beraču jagoda, koji je godišnje uspijevao zaraditi 14.000 američkih dolara. Kada je 2005.g. napokon ispunio svoj „američki san“ i kupio kreditom bez pologa kuću vrijednu 724.000 dolara u Hollisteru, gradu udaljenom sat vremena vožnje od Silikonske doline, nije znao da će 18 mjeseci kasnije postati simbolom najveće financijske krize jedne epohe.

Isto to su činile austrijske banke dajući kredite u švicarskim francima klijentima koji nikada nisu i nikada neće zarađivati u toj valuti. Kao što i vrijednost njihovih založenih stanova i kuća nikada nije imala i nikada neće imati vezu s kretanjem tečaja švicarske valute. Suočene s ograničenjima koje im je logično, ali prekasno nametnuo nacionalni regulator, austrijske banke su svoj visokorizični proizvod prebacile na tržišta istočnoeuropskih država te su njihovi ukupni kreditni plasmani u švicarskom franku 2008. dostigli 40 milijardi eura.

Lokalni regulatori nisu našli za shodno reagirati na taj sistemski rizik i put u katastrofu bio je otvoren. Od ukupno 73.700 stambenih kredita u CHF koji su odobreni u Hrvatskoj njih 90% plasirano je u razdoblju od 2005. do 2007. Prema podacima HNB-a takva kreditna ekspanzija dovela je do prosječnog porasta cijena nekretnina od 60% u roku od tri godine.

Razlika između Ivana Horvata i Alberta Ramireza

Imaginarni Ivan Horvat dobio je kredit u švicarskim francima iako prima plaću u kunama, a vrijednost nekretnine koju kupuje bila je iskazana u eurima. Kredit u švicarskom franku uzeo je po savjetu banke jer nije bio kvalificiran za isti iznos kredita u eurima. Između njega i Alberta Ramireza s naslova rizičnosti otplate kredita nema neke bitne razlike.

Ramirez sigurno nije mogao vratiti kredit bez pronalaženja bar tri puta bolje plaćenog posla, a Ivan Horvat postaje nesposoban za otplatu kod svake aprecijacije vrijednosti švicarskog franka ili promjene kamatnih stopa koja otplatni plan izjednačuje s onim za isti kredit u eurima. To naime proizlazi iz dokumentacije banaka koje su prosječnim hrvatskim dužnicima odobravale kredite u švicarskim francima.

Američka administracija nema nikakve dvojbe

Ako nema bitnih razlika između rizičnih kreditnih plasmana austrijskih i američkih banaka postoji suštinska razlika u tretmanu istih od strane regulatora i nacionalnih vlasti. Američka administracija nema dvojbe oko krivnje bankarskih institucija za nepoštenu praksu kod odobravanja rizičnih hipotekarnih kredita te odgovornosti koju iste moraju snositi.

Tome treba pridodati i nametnutu obavezu naknade štete kupcima obveznica nastalih na takvim hipotekarnim kreditima. Znači, američka država našla je za potrebno zaštiti čak i kvalificirane institucionalne investitore, jer samo su oni bili kupci kompliciranih financijskih izvedenica koje često nisu razumjeli ni njihovi prodavači.

Kako je Vlada omogućila bankama da iskažu gubitak

Hrvatske vlasti suočene su s prvim zahtjevom za naknadu štete zbog konverzije kredita u švicarskim francima pokretanjem procesa pri ICSID-u u Washingtonu od strane vlasnika najveće lokalne banke. HNB i Vlada RH-a nisu čak ni pokušali u proteklih godinu dana kvantificirati stvarne negativne i pozitivne efekte izmjena zakonske regulative iz rujna 2015.

Na taj način omogućili su bankama da iskažu svoj navodni gubitak kroz računovodstveni prikaz umanjenja glavnice svih kredita prilikom njihove konverzije iz švicarskog franka u euro. Banke se naravno nisu potrudile da iznos svog navodnog gubitka umanje za vrijednost realno nenaplativih kredita u švicarskim francima koja nema nikakve veze s promjenom regulative.

Što su sve banke zamaskirale u iskazane gubitke

Isto tako kontrola primjene odgovarajućih kamatnih stopa na nove kredite u eurima sigurno bi pokazala vrlo kreativan pristup banaka u okvirima nedovoljno dorečenog zakonskog rješenja, ali sve na štetu dužnika. Ako se tome pridoda i često prepolovljena vrijednost kupljenih i založenih nekretnina potpuno je jasno da su banke u svoje javno iskazane gubitke uspješno zamaskirale i dobar dio onih koje su posljedica njihovih loših poslovnih odluka i koji bi se dogodili da konverzija kredita nije ni obavljena.

U takvim okolnostima nisam baš previše uvjeren da Ministarstvo financija, HNB i banke mogu napraviti nagodbu koja će biti prihvaćena od bilo koje saborske većine. Jedan vrlo utjecajan i upućen poznavatelj političkih prilika, inače pripadnik desne polovice političkog spektra, u prosincu je prošle godine pred probranim skupom izjavio: “Orešković je došao da završi prodaju INA-e MOL-u i učini bol bankama manjom”. Zbog ovog prvog pala je prošla Vlada, zbog ovog drugog mogla bi sljedeća.

izvor: http://www.telegram.hr/politika-kriminal/fizulic-je-li-oreskovic-doista-dosao-da-bi-zavrsio-prodaju-ine-i-ublazio-bankama-bol-u-slucaju-svicaraca/

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close