GORAN ALEKSIĆ, SABORSKI ZASTUPNIK “ALFA I OMEGA” UDRUGE FRANAK, KOJA JE SRUŠILA SPEKULATIVNE KREDITE U ŠVICARSKOM FRANKU

Konverzijom u eure dobili smo samo važnu bitku, rat će još potrajati! “Slučaj kredita u švicarskim francima”, koji se odnosi na oko 50.000 kredita građanima RH u toj valuti već drugu godinu ozbiljno trese domaću, a od proljeća ove godine, otkad banke prijete međunarodnom arbitražom zbog navodna gubitka na konverziji tih kredita u eure, zaintrigirao […]

Konverzijom u eure dobili smo samo važnu bitku, rat će još potrajati!

“Slučaj kredita u švicarskim francima”, koji se odnosi na oko 50.000 kredita građanima RH u toj valuti već drugu godinu ozbiljno trese domaću, a od proljeća ove godine, otkad banke prijete međunarodnom arbitražom zbog navodna gubitka na konverziji tih kredita u eure, zaintrigirao je i svjetsku političko-financijsku scenu. Iako su ih i koju godinu prije, što rad brzoga rasta tečaja Chf, što rad kamatne pohlepe banaka, otplaćivali na jedvite jade, kad je na prijelazu 2014./2015. tečaj podivljao, mnogi od dućnika dovedeni su pred zid. Onda je, propisujući konverziju tih kredita iz Chf u euro, na tečaju Chf s kreditnih početaka, politički profitirala Vlada Kukuriku koalicije, iako jsu lavovski poslao u pripremi tog pojasa za spašavanje odradili sami dužnici organizirani u Udrugu franak.

O dosadašnjim postignućima i predstojećim aktivnostima Udruge koja se u međuvremenu i politički angažirala sugovornik nam je bio Goran Aleksić, njezin “alfa i omega”, nakon nedavnih izvanrednih izbora i zastupnik u hrvatskom Saboru.

– Iako ste, izborivši se za konverziju “švicarca” u eure, olakšali otplatu kredita i tako praktički postigli glavni cilj, niste stali, nego ste ozbiljno ušli i u drugu bitku, za sankcioniranje banaka poradi samovoljnih umjesto ugovorenih uvjeta promjene kamata. Zašto vi, ako je logično zaključiti da je to bila zadaća HNB-a?

U tu bitku ušli smo puno prije konverzije, još krajem 2014. Zašto mi – zato jer je HNB tvrdio, a tvrdi i danas, da banke posluju zakonito, kao i uvijek prije toga. Ne samo konverzija, nego i brojne presude na prekršajnim i drugim sudovima u našu korist i prije i poslije konverzije valjda su pokazale i još će, uvjeren sam, pokazati tko je bio u pravu.

– Niste financijaš po struci, a ipak ste sa suradnicima iz Udruge bili u prilici suce i ostale u pravosudnom sustavu podučiti koji se propisi krše i što im je činiti. Kako ste se osjećali u toj neobičnoj ulozi, jeste li u pravosudnih zaposlenika osjetili barem nelagodu radi toga?

Nisam ja nikada s njima direktno kontaktirao, osim izuzetno. Sva moja poučavanja svode se na prepiske, na medijske istupe, na kaznene i prekršajne prijave, na članke, na sudske postupke općenito. Ne znam kako se oni osjećaju u vezi s time, vjerojatno ne baš naročito ugodno.

– Kako su za kršenje propisa o ugovaranju uvjeta promjenjivih kamata predviđene povisoke novčane sankcije za predsjednike uprava (do 80.000) i same banke (do 200.000 kuna) po svakom kreditu, što bi ih, izgube li parnice, preskupo koštalo, očekujete li da će sudovi presuditi po zakonu ili će se banke izvući?

Plaše li se i sudovi banaka?

Sudovi jednostavno moraju kazniti banke, valjda nisu izuzete iz poštivanja zakonskih obveza. Međutim, svjedoci smo zavlačenja glave u pijesak, pa je Visoki prekršajni sud počeo kalkulirati i daje naznake da mu se ne sudi protiv banaka, vidjet ćemo što će se događati. Banke se opravdavaju nekim svojim internim propisima i odlukama, koje ni u kom slučaju ne mogu biti nadomjestak za očigledni pokušaj izbjegavanja zakona, jer banke su tim svojim odlukama uvjete primjene promjenjivih kamata generalizirale, a po zakonu su to obvezne ugraditi i ugovoriti u svaki pojedinačni ugovor o kreditu, što nije samo formalna razlika.

– Ne ostajete po strani ni u ozbiljnom sporu između banaka i države, od koje banke traže nadoknadu navodnoga gubitka od oko 8 milijardi kuna na osporavanoj konverziji. U suprotnom će na Međunarodnu arbitražu u Washington, iako je dvojbeno je li ona uopće nadležna za spor u okvirima EU, koja također ima odgovarajuće instance za takve slučajeve. Imate li predodžbu kako bi to moglo završiti?

To prije svega ovisi o vlasti. Ako vlast bude suverena i na nivou zadatka, banke su te koje će platiti prekršajne kazne, koje će morati s dužnicima konačno ugovoriti zakonite parametre za promjenu kamatnih stopa i koje će na kraju shvatiti da su pogriješile. Drugi scenarij jest truli kompromis s bankama, radi pragmatičnosti i linije manjeg otpora od strane vlastodržaca.

Vujčić je upozoravao umjesto da stopira kredite

– Hoće li ishodom te bitke i za vas okončati “rat za normalizaciju kredita u Chf” ili su moguće još kakve komplikacije?

Puno se bitaka vodi. Nije riješena naša ustavna tužba protiv presude Vrhovnoga suda, nisu riješene naše kaznene prijave protiv HNB-a, guvernera HNB-a, protiv banaka, nisu riješeni prekršajni postupci, nije jasno što će biti s preplaćenim kamatama – nemamo još niti jednu pravomoćnu presudu za vraćanje preplaćenih kamata – osim one jedne iz Zadra, ali tu nije bilo žalbe banke, pa to ne računam, ima tu još jako puno posla. Konverzijom i napokon ugovaranjem parametara promjenjivih kamata pa makar i samo u kreditima u Chf, dobili smo samo olakšicu u nastavku otplate kredita, ali to je, kao što možete zaključiti iz pobrojanog nastavka sudskih procesa, samo predah do toga. Puno bitaka nas još čeka pa ni rat, kako to slikovito nazivate, još nije ni blizu svome kraju.

– Kad ste prije koju godinu zavapili za pomoć u nepodnošljivoj situaciji, oglasio se i guverner HNB-a Boris Vujčić, pohvalivši se kako je još 2008. upozoravao na moguće zamke tih kredita. Pa nije li time zapravo priznao da je, tada kao zamjenik guvernera HNB-a, skupa s guvernerom Rohatinskim, propustio ono što je i po zakonu bio obvezan – stopirati nove i u realne okvire svesti već ugovorene kredite?

Osim što je propušteno zabraniti bilo koju valutu osim eura i kune, taj spin o upozoravanju je čista demagogija, prašina u oči naroda, naivan pokušaj opravdavanja osobnog propusta, a zapravo klasični autogol. Upozoravanje se mora ugovorno riješiti, a ne medijskim izjavama tu i tamo. Npr. Austrijska narodna banka je naložila austrijskim bankama da moraju ugovorno upozoriti na ukupno 25 rizika kod ugovaranja valutne klauzule CHF, a 2008. je potpuno zabranila valutu CHF u potrošačkim kreditima.

Bitku za “švicarca” nastavljam u Saboru

– Jedan od argumenata kontra dužnika kad ste otpočeli akciju za konverziju i bankama i HNB-u bili su navodni spekulativni krediti onih dužnika koji njime nisu rješavali stambeno pitanje, nego kupovali stanove ili apartmane na moru za rentanje. Nije li razlog podizanja kredita osobna stvar svakog dužnika i kakve to uopće veze ima s kršenjem propisa i pohlepom banaka, smije li to u pravno uređenoj državi biti razlogom etiketiranja dužnika?

Mene zanima samo to je li kredit zakonit ili nezakonito ugovoren, a presude u kolektivnom sporu dokaz su da je barem kamata nezakonita, a i to je već dovoljno po Zakonu o obveznim odnosima da se takvi ugovori proglase ništetnima.

– I za kraj posve osobno pitanje – Odnedavno ste i zastupnik u Saboru, neko vrijeme bili ste, čini se, u dvojbi prikloniti se većini na vlasti ili ne, jer bi se tako lakše borili za prava ugroženih. Sad kad je jasno da niste vi još uvijek tajnoviti drugi prebjeg iz “Jedine opcije” u MOST, mislite li da ćete i iz opozicijskih redova moći do kakvih ozbiljnijih pomaka?

Uz pomoć naroda i građana sve je moguće. Hrvatski narod i građani će biti moja snaga. Ako oni zakažu, onda moje djelovanje nema smisla. Očekujem njihovu veliku podršku pisanjem mailova, pisama i drugih poruka vlastodršcima, na što ću ih pozivati i davati im gotove tekstove koje trebaju slati zastupnicima i ostalim političarima.

POPULARNE KATEGORIJE