GLOBALNI RAT PROTIV TERORIZMA: 15 godina nakon 11. rujna, Amerika nastavlja rat

Napadi na Sjedinjene Države 11. rujna 2001. zauvijek su izmijenili lice te zemlje i stubokom utjecali na njezinu diplomatsku strategiju i sigurnosnu politiku, a 15 godina nakon napada Amerika je i dalje u kontinuiranom ratu protiv džihadističkog terorizma, ne uspijevajući stati na kraj kaosu na Bliskom istoku.  Unatoč tome što je aktualni predsjednik Barack Obama, na čelu […]

Napadi na Sjedinjene Države 11. rujna 2001. zauvijek su izmijenili lice te zemlje i stubokom utjecali na njezinu diplomatsku strategiju i sigurnosnu politiku, a 15 godina nakon napada Amerika je i dalje u kontinuiranom ratu protiv džihadističkog terorizma, ne uspijevajući stati na kraj kaosu na Bliskom istoku. 

Unatoč tome što je aktualni predsjednik Barack Obama, na čelu države od siječnja 2009., otvoreno odbio vojno intervenirati u ratovima koji se vode u arapskome svijetu te Ameriku pokušao izmiriti s muslimanskim zemljama, Sjedinjene Države ostavlja u stanju permanentne borbe protiv islamističkog terora, ocjenjuju stručnjaci.

Demokrat koji Bijelu kuću napušta u siječnju, ostat će zapamćen kao predsjednik koji je svoju zemlju izvukao iz ratnih kaljuža u Iraku i Afganistanu, razarajućih sukoba što ih je pokrenuo njegov republikanski prethodnik George Bush kao odgovor na najteže napade u američkoj povijesti pod zajedničkim nazivom “globalnog rata protiv terorizma”.

Traje globalni rat protiv terorizma

No i 15 godina nakon napada 11. rujna, ratovi na Bliskom istoku, metastaze Islamske države, nastavak radikalizacije te napadi u Europi i u Americi ne dopuštaju da paradigma “globalnog rata protiv terorizma” nestane, smatra analitičarka Tamara Cofman Wittes.

Prva svjetska sila i dalje je vojno angažirana, ograničeno ili samo logistički na brojnim ratnim poprištima u svijetu: u Siriji i Iraku protiv IS-a, u Afganistanu, u Libiji, Jemenu, Somaliji ili u Nigeriji protiv brojnih islamističkih boraca i njihovih napada.

“Obama vjeruje da treba izbjeći velike ratove koji pogoršavaju stanje”, objasnio je za AFP Hussein Ibish, znanstvenik u wasningtonskom Institutu za arapske zaljevske države. No baš suprotno, smatra Ibish, demokratski predsjednik države svoje je vojne snage gurnuo u novu eru: eru dronova, specijalnih snaga, formacija lokalnih oružanih snaga… Pritom je poginulo 5300 američkih vojnika, 50.000 ih je ranjeno, a u razdoblju između 2001. i 2014. u Iranu i Afganistanu je, po podacima Kongresa potrošeno 1600 milijarda dolara.

Obamina vojna politika kulminirala je u svibnju 2011. kada su pripadnici specijalnih snaga u njegovu pakistanskom domu ubili šefa Al Kaide odgovornog za napad 11. rujna, Osamu bin Ladena.

Ibish smatra da takva “ograničena upotreba vojnih resursa” zapravo “jedan neprekinuti rat”.

Nerješiv kaos 

“Ovo je zapravo jedan permanentni rat budući da ograničeni vojni resursi ne mogu ni na koji način utjecati na nestabilnost” regionalnih sukoba, smatra analitičar ocjenjujući da se Obamina administracija jednostavno pomirila s tim da je aktualni kaos nerješiv.

Za sirijsku tragediju zasad nema nikakva trajnog rješenja, unatoč vojnim i diplomatskim intervencijama Sjedinjenih Država i Rusije. Ni u programima dvojice predsjedničkih kandidata na izborima 8. studenoga, Hillary Clinton i Donalda Trumpa nema spomena o većem ponovnom američkom angažmanu u spomenutim sukobima.

Petnaest godina nakon 11. studenoga “vojni odgovor nije dobra solucija jer za Sjedinjene Države terorizam ne predstavlja egzistencijalnu prijetnju”, rekla je za AFP američka znanstvenica na pariškom svučilištu Sciences-Po, Amy Greene. Ističe da je u zadnjem govoru o stanju države održanom u siječnju, predsjednik Obama upravo to istaknuo, da IS “ne predstavlja egzistencijalnu prijetnju našoj naciji”.

A na američkom tlu nakon minuciozno pripremljenih napada 11. rujna u kojima je poginulo 3000 ljudi nije ni bilo sličnih napada, podsjeća Greene.

Pojačan nadzor

Washington ipak strahuje od druge vrste nešto ‘jednostavnijih’ napada lokalnih islamista, poput pucnjave u lipnju u floridskom gay klubu što ga je počinio američki državljanin afganistanskog porijekla u kojemu je pobijeno 49 ljudi ili napada Pakistanca i njegove supruge, američkih državljana, u prosincu u Kaliforniji kada je poginulo 14 ljudi.

Zbog takvih su terorističkih napada američke vlasti pojačale nadzor i rad obavještajnih službi u zemlji i inozemstvu, a od 2001. proračunski dio koji ide CIA-i, FBI-ju i NSA-i gotovo je udvostručen.

Unatoč angažmanu vlasti, istraživanje javnog mišljenja koje je proveo Pew Research Center, pokazalo je da 40 posto američkih državljana smatra kako “su teroristi još moćniji nego 11. rujna i sposobni počiniti još veći napad na Sjedinjene Države”.

Izvor: Index.hr

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close