Gleda Bog Rijeku dubrovačku i misli se neće ovo na dobro

Zna Svemogući u lijeno popodne s tugom u očima gledati potez od Komolca do mosta, pa se misliti kako je moguće da je od svih točaka na svijetu jedino evolucija ovdje krenula u obrnutom smjeru… I reče Bog: „Neka bude svjetlost!“ I bi svjetlost. I vidje Bog da je svjetlost dobra; i rastavi Bog svjetlost od […]

Zna Svemogući u lijeno popodne s tugom u očima gledati potez od Komolca do mosta, pa se misliti kako je moguće da je od svih točaka na svijetu jedino evolucija ovdje krenula u obrnutom smjeru…

I reče Bog: „Neka bude svjetlost!“ I bi svjetlost. I vidje Bog da je svjetlost dobra; i rastavi Bog svjetlost od tame. Svjetlost prozva Bog dan, a tamu prozva noć. Tako bude večer, pa jutro – dan prvi.

I reče Bog: „Vode pod nebom neka se skupe na jedno mjesto i neka se pokaže kopno.!“ I bi tako. Kopno prozva Bog Sustjepan, Čajkovići, Komolac, Rožat, Mokošica, a skupljenu vodu Rijeka dubrovačka. I vidje Bog da neće na dobro.

I tako ti, moj pobro, bude večer, pa jutro – godina dvije hiljade dvadeseta. Kada toj dvije hiljade dvadesetoj dodamo 4,55 milijardi godina otkako je Bog stvorio planet Zemlju, Boga mi, dođosmo do lijepe brojke.

Svašta se u tih nekoliko milijardi godina izdogađalo na Trećem kamenčiću od sunca. Razdvajali su se kontinenti, izdizali planinski masivi, izmjenjivala ledena doba s globalnim zatopljenjem, udarali su asteroidi, izumirale su vrste, eruptirali vulkani, a homo australopitechus uputio se iz Makarske, pardon Mozambika, na nekoliko milijuna godina dug put evolucije.

Došli smo naposljetku do homo sapiensa koji se nastavio razvijati i unapređivati sve do ovog lipnja. Izgradio je piramide, rimske koloseume, otkrio Amerike, izumio penicilin, svašta nešto je čovjek tijekom tisuća godina prošao i shvatio, sve do dana današnjeg kada je napravio Burj Khalifu, 829,8 metara visoku zgradu, višu i od najvećih vrhova od svih hrvatskih otoka.

Bog itekako bješe zadovoljan napretkom čovjeka. Ne, naravno, u etičkom smislu – jer se čovo po moralu još uvijek ne razlikuje preveć od amebe (dovoljno je samo vidjeti slučaj Georgea Floyda) – nego u graditeljskom i tehnološkom.

Homo sapiens se još uvijek međusobno mrzi i ubija, što mi je potpuno neshvatljivo – zna Bog reći sebi u bradu – ali s druge strane moram mu skinuti kapu za sva dostignuća u inženjerstvu, arhitekturi, kvantnoj fizici i sličnim granama.

Evolucija unatrag

Jedino što Boga u cijeloj priči zbunjuje je – Rijeka dubrovačka.

Zna Svemogući u lijeno popodne s tugom u očima gledati potez od Komolca do mosta, pa se misliti kako je moguće da je od svih točaka na svijetu jedino evolucija ovdje krenula u obrnutom smjeru. Još u doba Dubrovačke Republike, ušće Omble bilo je jedan od najpitoresknijih krajolika na euroazijskoj ploči – ljetnikovci vlastelina prekrasno su se uklopili u jedinstvenu prirodu najkraće svjetske rijeke izgledajući kao pejzaž istrgnut iz islandskih bajki.

A onda su usred te pjesme zrikavaca šutnuli Novu Mokošicu, a Staru preobličili u favelu. Rožat se pak pretvorio u spomenik bespravnoj gradnji. Ipak milostivi Bog oprostio je čovjeku ružnoću kojom se vodio.

-Bolje da je ljudima toplo u bespravnoj gradnji, nego hladno u prirodnoj špilji – rezonirao je Svevišnji pomirljivo baš onako kako jedino On to može.

No ono što ni On sam ne može shvatiti je obalna crta Rijeke dubrovačke. Zašto su, pobogu, ovi homo sapiensi s juga Hrvatske unakazili prostor koji je mogao biti jedinstven na svijetu?

Umjesto da od Kantafiga, pa sve do Stare Mokošice naprave prekrasni kilometarski lungo mare, gdje čitave obitelji uživaju u rekreaciji – trčeći, šetajući, vozeći bicikle i rošule, dok su s obje strane rijeke postavljeni pontoni na kojima su svi građani pronašli vez za svoje barke – oni nisu napravili ništa.

Doduše nije baš da nisu napravili ništa, ali bolje bi bilo da nisu ni to. Sve što je čovječja vrsta na ovoj točki planete uspjela skupusariti su…

Tekst Mara Marušića u cijelosti pročitajte na DUBROVAČKOM DNEVNIKU

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close